Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Wan Buk We i Pulum Intres Blong Man

Wan Buk We i Pulum Intres Blong Man

Wan Buk We i Pulum Intres Blong Man

WAN man we i stap wokbaot olbaot blong faenem ol niufala ples, nem blong hem Richard E. Byrd, i mekem faef trip i go long Antaktika long ol yia 1928 kasem 1956. Hem mo olgeta we oli wok wetem hem, oli raetemdaon ol samting we i hapen evri dei. From ol save ya, oli luksave se win bambae i blu olsem wanem, oli mekem ol map, mo oli faenemaot plante samting long saed blong kantri ya blong Antaktika.

Ol trip blong Masta Byrd oli soemaot se i gud tumas blong holem wan buk, blong raetemdaon ol samting we i hapen. Long wan buk olsem, man we i wokbaot long sip no long plen i save raetemdaon evri samting we i hapen evri dei. Biaen, hem i save ridim ol save ya bakegen mo skelem gud, nao bambae i givhan long hem long ol narafala trip biaen.

Baebol i givim ol save we i pulum intres blong man long saed blong Bigfala Wota we i ron long taem blong Noa. Bigfala Wota ya i kavremap wol blong bitim wan yia. Blong mekemrere from Bigfala Wota ya we i ron, Noa, woman blong hem, trifala boe blong tufala mo trifala woman blong ol boe ya, oli spenem 50 no 60 yia blong wokem wan sip. Sip ya i bigwan we i bigwan, i kavremap samwe long 40,000 kubik meta. ?From wanem oli wokem sip ya? Blong sevem sam man mo anamol taem Bigfala Wota ya i ron.​—Jenesis 7:​1-3.

Yumi save talem se buk blong Jenesis long Baebol i olsem buk we Noa i raetem ol samting long hem, long taem ya we Bigfala Wota i ron. Hem i tokbaot ol samting we i hapen taem bigfala ren i stat, go kasem we Noa mo famle blong hem oli kamaot long bigfala sip ya. ?Olsem wanem? ?Buk ya i impoten long yumi tede?