Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

?Wanem i Stap Hapen Long Fasin Blong Halpem Ol Puaman?

?Wanem i Stap Hapen Long Fasin Blong Halpem Ol Puaman?

?Wanem i Stap Hapen Long Fasin Blong Halpem Ol Puaman?

AFTA long bigfala trabol we ol teroris oli mekem long New York mo Washington long Septemba 11, 2001, ol man oli givim mane bitim mak blong halpem olgeta we oli trabol tumas. Ol grup we oli wok blong halpem ol puaman, oli kasem 2.7 bilian dola (mane blong Amerika) blong halpem ol famle we wan long olgeta i ded no i karem bigfala kil. Ol man long evri ples, oli sek long samting ya we i hapen mo bigfala hadtaem we i kamaot from, taswe oli wantem tumas blong givhan.

Be, taem nius i kamaot se sam bigfala grup we oli wok blong halpem ol puaman, oli stap stilim mane we oli kasem, sam man oli kam kros. Bigfala toktok i kamaot from wan ripot se wan bigfala grup i holem klosap stret haf blong 546 milian dola we oli kasem, mo bambae oli yusum mane ya long wan narafala samting. Biaen, grup ya i jenisim disisen blong hem mo i talem sore. Wan woman blong raetem niuspepa i tokbaot samting ya i se: “Samfala we oli agensem fasin ya we i kamaot, oli luk se jenis ya we grup ya i mekem i wan dei let, mo i wan dola sot. Hemia i min se i let tumas blong ol man oli trastem grup ya bakegen” olsem we oli trastem hem bifo we ol teroris oli mekem trabol ya. ?Olsem wanem long yu? ?Yu yu trastem ol grup we oli wok blong halpem ol puaman, olsem we yu bin trastem olgeta bifo?

?Yu Stap Givhan No Yu Stap Westem Mane?

Taem man i givim mane long wan grup blong halpem ol puaman, plante man oli tingbaot hem olsem wan gudfala man. Be i no evri man we oli gat tingting olsem. Bitim 200 yia bifo, wan Inglisman we i raetem ol stori, nem blong hem Samuel Johnson, i raetem se: “Taem yu pem wan man from wok we hem i mekem, yu save sua se hemia i gud moa i bitim we yu givim mane long hem olsem wan presen nomo.” Samfala tede tu oli no moa wantem givim mane long ol grup we oli wok blong halpem ol puaman. Mo ol ripot we oli kamaot long saed blong ol grup we oli stilim no oli yusum nogud ol presen mane ya, oli no givhan long ol man blong trastem ol grup ya. Tingbaot tufala samting ya we oli hapen i no longtaem i pas.

Long San Francisco, oli sakemaot maneja blong wan jos grup we i stap wok blong halpem ol puaman, from we oli faenemaot se blong tu yia, man ya i stap yusum mane blong grup ya blong pem kaon blong hem long restoron, hemia 500 dola evri wik. Mo tu, hem i yusum mane blong grup ya blong pem dokta blong katem bodi blong hem blong mekem i kam moa naes. Long Briten, wan grup i mekem bigfala program long televisin blong pulum ol man blong givim mane blong halpem ol puaman. Be, taem nius i kamaot se oli no yusum gud mane ya, grup ya i sem. Ol man oli givim samwe long 10 milian dola (mane blong Amerika) long grup ya blong bildim ol bigbigfala haos long Romania, blong ol pikinini we oli no gat mama papa oli save stap long olgeta. Be grup ya i bildim 12 haos nomo mo ol haos ya oli no strong gud. Mo tu, oli no wantem talem wanem we oli bin mekem wetem plante handred taosen dola blong mane ya. Ol nogud ripot olsem, oli mekem se sam man oli fraet blong givim bigfala mane long ol grup olsem.

?I Stret Blong Givim No i Moa Gud Blong No Givim?

Be, yumi no mas letem nogud fasin blong sam man no sam grup i spolem fasin blong yumi blong tingbaot narafala mo gat sore long narafala. Baebol i talem se: “God i Papa blong yumi, mo prapa fasin blong ona long hem, we hem i luk se i klin gud mo i stret gud i olsem. Man i mas givhan long ol pikinini we oli no gat papa blong olgeta, mo long ol widowoman, long ol trabol we i kasem olgeta.” (Jemes 1:27) Yes, wan impoten haf blong trufala Kristin wosip i blong givhan long ol puaman mo ol man we oli trabol.

Be, maet yu stap tingbaot se, ‘?I stret we mi gohed blong givim mane long ol grup ya? ?No i moagud we mi givim presen long wanwan man nomo blong halpem olgeta?’ ?Wanem fasin blong givim presen we God i glad long hem? Nekis haf bambae i ansa long ol kwestin ya.