Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Eusebius—?“Papa Blong Histri Blong Jos”?

Eusebius—?“Papa Blong Histri Blong Jos”?

Eusebius—?“Papa Blong Histri Blong Jos”?

LONG yia 325 K.T., * Empera Constantine blong Rom i singaot ol bisop oli kam long taon ya Nicaea. ?Blong wanem? Blong stretem wan rao we i stap gohed long saed blong God mo Pikinini blong hem, se tufala i sem mak no nogat. Wan man we i kam long miting ya, hemia Eusebius blong Sisaria. Ol man long taem ya oli tingbaot Eusebius olsem man we i skulgud bitim ol narafala man. Hem i stadi gud long Baebol mo hem i agri long bilif blong ol Kristin se i gat wan God nomo.

Buk ya Encyclopædia Britannica, i talem se long Miting blong Nicaea, “Constantine hem wan i jeaman. Hem i lidim ol storian, mo hem i talem . . . long olgeta long miting ya wanem bilif long saed blong Kraes mo God we oli mas putumap olsem loa blong jos, hemia se, ‘Kraes i wan wetem Papa God’ . . . From we ol bisop oli fraet long empera ya, oli saenem pepa blong putumap bilif ya, tu bisop nomo tufala i no saenem. Plante we oli saenem, oli no rili agri long bilif ya.” ?Eusebius i saenem pepa ya no nogat? ?Wanem lesen we yumi lanem from disisen we hem i tekem? Bambae yumi tokbaot laef blong Eusebius​—wetem save blong hem mo ol wok we hem i mekem.

Ol Impoten Buk We Hem i Raetem

Ating Eusebius i bon long Palestaen samwe long yia 260 K.T. Taem hem i yangfala, hem i stap kampani wetem man ya Pamphilus we hem i wan lida blong jos long Sisaria. Eusebius i kam wan studen long skul blong Pamphilus, mo i stadi dip long saed blong God. Pamphilus i gat wan bigfala laebri, mo Eusebius i yusumgud ol buk ya. Eusebius i stadi oltaem, antap moa long saed blong Baebol. Mo tu, hem i kam wan gudfala fren blong Pamphilus. Biaen, hem i tokbaot hem wan se “Eusebius, pikinini blong Pamphilus.”

Eusebius i tokbaot ol samting we hem i wantem mekem long laef blong hem se: “Mi mi wantem raetem stori blong ol tabu Aposol, mo stori blong ol yia we oli pas, stat long taem blong Sevia blong yumi kam kasem taem blong yumi. Long ol stori ya, mi wantem soemaot ol impoten samting long histri blong jos. Mo mi wantem tokbaot ol lida blong jos we oli bin lukaot long ol jos long ol impoten ples, mo ol man long ol yia we oli pas we oli bin talemaot tok blong God no raetem ol tok blong God long ol buk blong olgeta.”

Ol man oli save Eusebius from wan buk blong hem we oli tinghae long hem, nem blong buk ya History of the Christian Church. Oli prentem ol ten volium blong buk ya samwe long yia 324 K.T. Ol man oli ting se ol buk ya oli beswan we ol man bifo oli bin raetem blong soemaot histri blong jos. From ol buk ya we Eusebius i raetem, ol man oli singaot hem se papa blong histri blong jos.

Afta long buk ya Church History, Eusebius i raetem wan narafala buk we i gat tu volium blong hem, nem blong buk ya se Chronicle. Fas volium i wan sot stori blong histri blong wol. Long ol yia 300, ol man oli yusum buk ya oltaem blong faenemaot stret yia we ol samting oli bin hapen long wol. Seken volium i talem ol yia we histri i makem. Eusebius i mekem lis blong ol king blong ol defdefren kantri we oli bin rul folfolem olgeta.

Eusebius i raetem tu narafala buk long saed blong histri, hemia Martyrs of Palestine mo Life of Constantine. Faswan buk i tokbaot ol samting we oli hapen long ol yia 303-310 K.T., mo i tokbaot ol man we oli ded from bilif blong olgeta long ol yia ya. Eusebius i luk ol samting ya long prapa ae blong hem. Seken buk ya, oli prentem long fo volium afta we Empera Constantine i ded long yia 337 K.T. Buk ya i tokbaot ol smosmol samting long histri we oli impoten. Eusebius i no raetem buk ya olsem wan buk blong histri, be olsem wan stori we i presem man ya mo ol bigfala samting we hem i mekem.

Long wan buk we Eusebius i raetem, hem i ansa long Hierocles, hed gavman blong Rom long taem ya. Hierocles i bin raetem ol tok agens long ol Kristin, nao Eusebius i ansa wetem ol tok blong sapotem ol Kristin. Mo tu, blong sapotem tingting ya se God i raetem Baebol, Eusebius i raetem 35 buk, we ol man oli stap talem se oli moa impoten mo oli moa gud i bitim ol buk we ol narafala man oli raetem long saed ya. Hem i raetem 15 long ol buk ya blong soem se i stret we ol Kristin oli agri long ol tabu hanraet blong ol Hibru. Ol 20 narafala buk oli pruvum se i stret we ol Kristin oli go moa, oli no agri long ol bilif blong ol man Jiu ya nomo, be oli folem sam niufala tok blong lidim olgeta tu, mo oli tekem sam niufala fasin. Olgeta buk ya tugeta oli mekem plante toktok blong leftemap Kristin skul, folem save we Eusebius i gat long hem.

Eusebius i laef samwe long 80 yia (260-340 K.T.), mo hem i raetem plante moa buk i bitim ol narafala man long taem bifo. Ol buk blong hem oli tokbaot ol samting we oli hapen long ol tri handred yia bifo long taem blong Empera Constantine. Long lashaf blong laef blong Eusebius, hem i stap raetem ol buk yet be hem i wok olsem bisop blong Sisaria tu. Ol man oli save Eusebius moa from wok blong hem blong raetem histri. Be hem i tok mo i raet blong sapotem skul blong hem tu, mo hem i mekem ol map, hem i prij, hem i tok agensem sam man we oli gat defren tingting long saed blong God, mo hem i raet blong eksplenem ol buk blong jos.

Tufala Risen Blong Hem Blong Raet

?From wanem Eusebius i mekem ol bigbigfala wok ya? Ansa blong kwestin ya i joen wetem bilif blong hem se hem i stap laef long wan taem we ol samting i stap jenis, wan niufala taem long histri. Hem i ting se plante samting we oli bin hapen long ol yia we oli pas oli impoten tumas, mo se i nidim we wan man i raetemdaon ol samting ya blong ol man we oli kam biaen oli save ridim.

Be i gat wan narafala risen from wanem Eusebius i raetem ol buk ya, hemia blong sapotem bilif blong hem. Hem i bilif se God i stamba blong Kristin skul. Be sam man long taem ya oli no wantem bilif long samting ya. Eusebius i raetem se: “Plan blong mi tu i blong raetem stret nem blong ol man we oli bin mekem ol bigfala mastik from we oli laekem blong jenisim plante samting, mo blong raetem se hamas man nao oli bin mekem olsem, mo wanem taem stret oli bin mekem ol mastik ya. Ol man ya oli bin tok flas se oli faenem ol niufala save, be oli giaman nomo. Olgeta ya oli olsem ol wael dog we oli no gat sore, oli spolem gud ol sipsip blong Kraes.”

?Eusebius i ting se hem i wan Kristin? Ating hem i tingting olsem from we hem i talem se Kraes i “Sevia blong yumi.” Hem i se: “Mi mi wantem . . . talemaot ol nogud samting we oli kamaot long nesen blong Isrel from we oli mekem rabis plan agensem Sevia blong yumi. Mo mi wantem raetemdaon ol samting we ol Jentael oli mekem blong agensem tok blong God, mo stret taem we oli mekem ol samting ya. Mi wantem tokbaot fasin blong ol man we long ol defdefren taem blong histri, oli bin stanap long saed blong tok blong God, nating se ol narafala oli kilim olgeta i ded no mekem oli safa. Mi wantem tokbaot ol man long taem blong yumi we oli no fraet blong talemaot se oli bilif long tok blong God, mo ol samting we Sevia blong yumi i mekem blong givhan long olgeta, from sore mo kaen fasin blong hem.”

Dip Stadi We Hem i Mekem

Eusebius i ridim fulap buk, mo plante toktok long ol buk ya, hem i talem bakegen long ol buk we hem i raetem. Ol buk blong Eusebius nao oli bin mekem ol man oli save long plante impoten man long ol tri handred yia long stat blong Kristin Taem. Ol buk blong hem nomo oli givim save long saed blong ol impoten jenis we oli bin kamaot. Ol stamba blong ol save ya, yumi no moa gat tede.

Taem Eusebius i hivimap ol save ya, hem i traehad long wok ya mo i no mestem wan samting. I luk olsem we hem i traem luksave wanem ripot we hem i save trastem mo wanem ripot i giaman. Be, i gat sam mastik long wok blong hem. Hem i no kasem save long sam man mo sam samting we oli mekem, mo i givim rong tingting long saed blong olgeta ya. Sam yia we hem i talem tu, oli no stret. Mo tu, Eusebius i no gat gudhan blong talemaot ol save long ol buk blong hem long fasin we i naes. Be, nating se wok blong hem i no stret olgeta, ol man oli tinghae long ol buk blong hem olsem ol sas samting.

?Hem i Lavem Trutok?

Eusebius i wari long kwestin we ol man oli stap rao long hem, long saed blong Papa mo Pikinini blong hem. ?Olsem wanem? ?Papa i stap fastaem long Pikinini olsem Eusebius i bilivim, no tufala i kamaot long semtaem? Hem i askem se: “?Sipos tufala i kamaot long semtaem, olsem wanem Papa i Papa mo Pikinini i Pikinini?” Hem i pruvum bilif blong hem from ol vas blong Baebol, olsem Jon 14:​28, we i talem se ‘Papa i hae moa long Jisas,’ mo Jon 17:​3, we i tokbaot Jisas se trufala God i “sanem” hem i kam. Eusebius i yusum tingting blong Kolosi 1:15 (NW) mo Jon 1:1 blong pruvum se Logos, no Tok, hem i “stret pija blong God we yumi no save luk hem”​—yes, hem i Pikinini blong God.

Be, samting we yumi sapraes long hem, se long en blong Miting blong Nicaea, Eusebius i sapotem wan defren tingting. Hem i tanem baksaed long tingting blong Baebol se God mo Kraes tufala i no sem mak mo tufala i no kamaot long semtaem, nao hem i agri long tingting blong empera.

Lesen We Yumi Lanem

?From wanem Eusebius i jenisim tingting blong hem long Miting blong Nicaea? ?From wanem hem i agri long tijing we i no stanap long Baebol? ?Hem i stap mekem politik nomo? ?From wanem hem i go long miting ya? Constantine i bin singaot olgeta bisop, be sam nomo​—300​—oli kam long miting ya. ?Eusebius i wantem holemtaet posisen blong hem mo gud nem we hem i gat long fes blong ol man? Long miting ya, hem i sidaon long raet saed blong empera ya. ?From wanem Empera Constantine i tinghae long hem?

I luk olsem we Eusebius i no obei long tok we Jisas i talem long ol man blong hem se, “oli no man blong wol ya.” (Jon 17:16; 18:36) Disaepol Jemes i askem kwestin ya se: “?Weswe? ?Yufala i no save se man we i wantem tumas ol fasin blong wol, hem i kam enemi blong God?” (Jemes 4:4) !Mo advaes blong Pol i stret long saed ya, hem i se: “Bambae yufala i no go joen wetem ol man we oli no Kristin, blong mekem wan wok, olsem we man i putum yok long tufala buluk blong mekem tufala i wok wanples”! (2 Korin 6:14) I gud we oltaem yumi stap longwe long ol fasin blong wol ya, taem yumi gohed blong mekem “wosip [long Papa] long spirit mo long trutok.”​—Jon 4:24, NW.

[Futnot]

^ K.T. i minim Kristin Taem.

[Tok blong pija long pej 31]

Wan pija we i soem Miting blong Nicaea

[Credit Line]

Scala/Art Resource, NY

[Foto Credit Line blong pija long pej 29]

Courtesy of Special Collections Library, University of Michigan