Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Luksave Samting We i Stret Blong Mekem No Talem

Luksave Samting We i Stret Blong Mekem No Talem

Luksave Samting We i Stret Blong Mekem No Talem

PEGGY i luksave we boe blong hem i tok strong tumas long smol brata blong hem. Hem i askem long boe blong hem se: “?Yu ting se fasin blong yu blong toktok hem i beswan rod blong toktok long brata blong yu? Yu luk, hem i harem nogud ya.” ?From wanem Peggy i talem samting ya? Hem i traem tijim boe blong hem blong luksave samting we i stret blong mekem no talem, mo blong tingbaot filing blong narafala.

Aposol Pol i leftemap tingting blong yangfala Timoti se hem i mas “gat fasin blong luksave samting we i stret blong mekem no talem long olgeta man.” Sipos Timoti i mekem olsem, bambae hem i no spolem filing blong narafala. (2 Timoti 2:​24, futnot long NW ) ?Wanem ya fasin blong luksave samting we i stret blong mekem no talem? ?Olsem wanem yu save kam moa gud long fasin ya? ?Mo olsem wanem yu save halpem ol narafala man blong oli wokem fasin ya?

?Wanem Ya Fasin Blong Luksave Samting We i Stret Blong Mekem No Talem?

Fasin ya blong luksave samting we i stret blong talem no blong mekem i min se fastaem, man i haremsave wanem i bin hapen long narafala, nao hem i save tok wetem kaen fasin no i save mekem wan samting we i stret nomo blong mekem narafala i haremgud. Wan man we i gat fasin ya i haremsave filing blong narafala, olsem ol fingga we taem oli tajem wan samting, oli haremsave sipos samting ya i stik, i sofsof, i smut, i hot, no i gat hea long hem. Hemia wan gudfala fasin be hem i no kamaot nomo long save. Man we i wokemgud fasin ya i mas wantem tu blong no spolem filing blong narafala.

Baebol i givim eksampol blong wan man we i no gat fasin ya blong luksave samting we i stret blong mekem mo talem. Nem blong man ya, Gehasi, hem i man blong wok blong Elisa. Wan woman Sunem we boe blong hem i jes ded long han blong hem, hem i nidim tumas we wan man i leftemap tingting blong hem ale hem i kam luk Elisa. Taem Gehasi i askem long woman ya sipos hem i oraet, woman ya i ansa se, “Yes, mifala i oraet nomo.” Taem woman ya i kam klosap long profet Elisa, Gehasi “i wantem pusumaot hem i gowe.” Be Elisa i talem se: “Yu letem hem i stap. Hem i harem nogud tumas ya.”​—2 King 4:​17-20, 25-27.

?From wanem Gehasi i raf olsemia mo i no talem wan gudfala tok long woman ya blong Sunem? I tru se woman ya i no talemaot ol filing blong hem taem Gehasi i askem long hem se hem i olsem wanem. Be plante man oli mekem sem mak tu, oli no talemaot ol filing blong olgeta long eni man. Nating se i olsem, ating i isi nomo blong luksave ol filing blong woman ya jes taem yu luk fes blong hem. Elisa yes, hem i luk we woman ya i harem nogud. Be Gehasi i no luk wan samting, no maet hem i no intres long ol filing blong woman ya. Fasin blong Gehasi i soem wan bigfala risen we i mekem se plante man oli no gat fasin ya blong luksave samting we i stret blong mekem no talem long narafala. Taem wan man i tingting tumas long wok blong hem gogo i bitim mak, i isi nomo blong man ya i no luksave, no i no kea, long filing blong ol narafala we oli wok wetem hem. Hem i olsem wan bas draeva we i wari tumas long wok blong hem se bambae hem i let ale, hem i spid i go be i no stop blong pikimap ol pasenja.

Sipos yumi no wantem mekem olsem Gehasi, yumi mas traehad blong soem kaen fasin long ol man, from we yumi neva save ol trufala filing blong olgeta. Oltaem yumi mas lukaot long ol smol samting we oli save soem ol filing we oli haed, mo biaen yumi mas kaen wetem ol man long ol tok no ol aksin blong yumi. ?Olsem wanem yumi save kam moa gud long fasin ya?

Kasem Save Filing Blong Narafala

Jisas i givim wan nambawan eksampol long fasin blong haremsave filing blong narafala mo long fasin blong luksave beswan rod blong soem kaen fasin long olgeta. Wan dei, Jisas i stap kakae long haos blong Saemon, wan Farisi. Nao, wan woman i kam luk Jisas. Woman ya, ol man oli savegud hem se hem “i wan woman nogud.” Olsem woman Sunem we yumi jes tokbaot antap, woman ya tu i no talem wan samting. Be hem i mekem plante samting we oli soemaot ol filing blong hem. “Hem i go karem wan botel senta, i kam long ples ya. Botel ya, oli wokem long wan ston, nem blong hem alabasta. Nao woman ya i kam long bak blong Jisas, i bendaon long leg long hem. Hem i stap krae, mo wota blong ae blong hem i stap folfoldaon i go long leg blong Jisas, i mekem leg blong hem i wetwet. Nao hem i waepem leg blong Jisas long hea blong hem blong mekem i drae, mo i kis long leg blong Jisas, nao i kafsaedem senta ya i go long hem.” Jisas i kasem save mining blong ol aksin blong woman ya. Mo nating se Saemon i no talem wan samting, be Jisas i save finis tingting blong Saemon, we hem i stap talem long hem wan se: “Man, sipos man ya i wan profet tru, bambae hem i savegud se woman ya we i stap tajem hem, hem i wan woman nogud.”​—Luk 7:​37-39.

Traem tingbaot filing blong woman ya sipos Jisas i bin pusumaot hem, no tingbaot filing blong Saemon sipos Jisas i bin talem long hem se: “!Yu krangke man! ?Yu no luk we woman ya i tanem tingting blong hem finis?” Jisas i no raf olsem, nogat. Defren olgeta, hem i luksave wanem tok we i stret blong talem long Saemon. Hem i talem wan pijatok long saed blong wan masta we i ravemaot kaon blong tufala man, wan we i gat bigfala kaon mo narawan we i gat smol kaon nomo. Ale Jisas i askem long Saemon se: “?Nao weswan long tufala ya bambae i save laekem masta ya moa?” Long rod ya Jisas i no jajem Saemon, be hem i presem Saemon from gudfala ansa blong hem. Biaen, wetem kaen fasin, Jisas i soem long Saemon ol defdefren saen we oli soem ol trufala filing blong woman ya, mo ol samting we oli pruvum we hem i tanem tingting blong hem finis. Jisas i toktok wetem woman ya, mo wetem kaen fasin i soemaot long woman ya we hem i kasem save ol filing blong hem. Jisas i fogivim ol sin blong hem, mo biaen i talem long hem se: “Bilif blong yu i mekem yu yu gud bakegen. Yu go, yu mo moa wari bakegen.” !Ol gudfala tok ya we Jisas i luksave se i stret blong talem, oli mekem tingting blong woman ya i kam strong moa blong mekem samting we i stret! (Luk 7:​40-50) Jisas i luksave samting we i stret blong mekem mo talem, from we hem i haremsave filing blong ol man mo hem i sore long olgeta.

Olsem we Jisas i halpem Saemon, yumi tu yumi save lanem, mo biaen yumi save halpem ol narafala, blong kasem save filing blong ol man, nating se oli no talemaot filing blong olgeta. Samtaem ol man we oli prij longtaem finis oli save tijim fasin ya long ol niufala pablisa taem oli prij tugeta. Afta we oli bin toktok wetem wan man long wok blong prij, maet oli save tingbaot ol samting we i soem filing blong man ya. ?Man ya i sem, hem i no sua long samting we hem i harem, hem i kros, no hem i bisi? ?Wanem nao beswan rod blong givhan long hem? Ol elda oli save halpem wan brata no wan sista we maet hem i no gat fasin luksave nao i bin mekem no talem wan samting we i mekem narafala i harem nogud. I gud blong halpem tufala wantaem, blong tufala i kasem save filing blong narafala. ?Maet wan i harem se narawan i bin daonem hem, i ting nating long hem, no i gat rong tingting long hem? ?Olsem wanem kaen fasin i save mekem man ya i harem moagud?

I gud we ol papa mama oli tijim ol pikinini blong olgeta long fasin sore, from we fasin ya nao bambae i pusum olgeta blong luksave samting we i stret blong oli mekem no talem long narafala. Pikinini boe blong Peggy, we yumi tokbaot hem antap, i luk we fes blong smol brata blong hem i kam red, we maot blong hem i kam longfala, mo wota blong ae blong hem i stat ron. Hem i luksave se brata blong hem i harem nogud. Ale, smol boe ya i folem advaes blong mama blong hem, hem i sore long nogud fasin blong hem mo i gat strong tingting blong jenisim fasin blong hem. Tufala boe blong Peggy oli kasem sam gudfala lesen taem oli pikinini yet, mo plante yia biaen oli kam ol man we oli karem gudfala frut long wok blong prij mo wok olsem elda long Kristin kongregesen.

Soem We Yu Kasem Save Trabol Blong Narafala

I impoten tumas blong luksave samting we i stret blong talem no mekem taem yu mas toktok wetem wan man we i mekem yu yu harem nogud. I isi nomo blong daonem tingting blong man ya wetem ol tok blong yu. Taswe i moagud we fastaem yu presem hem from ol gudfala fasin blong hem. Yu no mas traem faenem poen long hem, be yu mas stretem problem. I gud yu eksplenem long hem wanem fasin blong hem i mekem yu yu harem nogud, mo wanem samting we yu wantem we hem i jenisim. Nao yu mas rere blong lesin long tok blong hem tu. Maet yu yu gat wan rong tingting long ol fasin blong hem.

Ol man oli glad taem oli luk we yu kasem save tingting blong olgeta, nating se yu no agri wetem tingting ya. Jisas i luksave samting we i stret blong talem long Mata, we i soem se hem i kasem save trabol blong Mata. Jisas i talem se: “Mata. Yu stap harem nogud, mo yu stap trabol long plante samting.” (Luk 10:41) Long sem fasin, taem wan man i stap tokbaot ol problem blong hem, i nogud yu traem stretem problem ya bifo we yu harem ful stori blong hem. Defren olgeta, bambae yu soem se yu kasem save problem blong man ya, sipos yu talem bakegen wetem ol prapa tok blong yu, ol trabol no ol komplen we hem i jes bin talem long yu. Hemia nao wan kaengud fasin blong soem we yu kasem save trabol blong hem.

Luksave Ol Tok We Yu No Mas Talem

Kwin Esta i wantem askem long hasban blong hem blong blokem plan blong Haman we i wantem spolem ol man Jiu. Be, Esta i luksave samting we i stret blong mekem mo talem, taswe, fastaem hem i mekem evri samting i stret blong bambae hasban blong hem i haremgud. Afta nomo, Esta i stat toktok wetem kaen fasin long saed blong bisnes ya we i mekem hem i wari. Be i gud blong makem ol samting we Esta i no talem long hasban blong hem. Eksampol, hem i luksave se i nogud blong talem ol tok we i soem se hasban blong hem tu i gat fol long rabis plan ya blong Haman.​—Esta 5:​1-8; 7:​1, 2; 8:5.

Long sem fasin, taem yu go visitim hasban blong wan Kristin sista we i no bilif, maet i moagud sipos yu no soem Baebol long hem wantaem nomo. ?Olsem wanem sipos yu yusum fasin luksave nao yu stat storian wetem hem long ol samting we hem i laekem? Sipos wan man i kam long wan miting long Haos Kingdom be i werem ol klos olbaot, i nogud yu tok long hem from ol klos blong hem we i no stret. Mo sipos wan man we i no bin kam long ol miting longtaem finis i kambak, i nogud yu talem long hem se longtaem nao we hem i no kam long wan miting. I moagud yu welkamem tufala wetem fulhat blong yu. Mo taem yu luk wan niufala studen we i gat wan rong tingting long saed blong wan tijing, ating i nogud blong stretem hem wantaem nomo. (Jon 16:12) Man we i luksave samting we i stret blong talem no mekem bambae hem i luksave tu wanem tok we hem i no mas talem.

Toktok We i Mekem Man i Haremgud

Sipos yu lanem fasin ya blong luksave samting we i stret blong talem long stret taem blong hem, bambae yu haremgud mo yu gat pis wetem ol narafala, mo wetem olgeta tu we oli gat rong tingting long wan samting we yu bin mekem mo oli kros long yu from. Eksampol, taem ol man Efrem “oli stap tok strong tumas” long Gideon, Gideon i yusum fasin luksave nao hem i talem samting we i stret blong talem mo i eksplenem klia long olgeta wanem i rili bin hapen, mo tu hem i presem ol man Efrem from gudfala wok we oli bin mekem. Gideon i talem samting we i stret blong talem from we hem i luksave wanem samting i mekem ol man Efrem oli kros, mo tingting daon blong Gideon i mekem olgeta oli harem i gud bakegen.​—Jajes 8:​1-3; Ol Proveb 16:24.

Oltaem yu mas tingbaot ol toktok blong yu se oli save tajem filing blong narafala. Sipos yu traehad blong luksave samting we i stret blong mekem no talem, bambae yu harem fasin glad ya we Ol Proveb 15:23 i tokbaot se: “Sipos man i save givim gudfala tok long stret taem blong hem, bambae hem i save harem gud.”

[Tok blong pija long pej 31]

Ol papa mama oli save tijim ol pikinini blong olgeta blong oli gat filing long ol narafala

[Tok blong pija long pej 31]

Ol Kristin we oli prij longtaem finis oli save tijim ol niuwan long fasin blong luksave wanem we i stret blong mekem no talem