Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

‘Ol Tijing Blong Waes Man’—Springwota Blong Laef

‘Ol Tijing Blong Waes Man’—Springwota Blong Laef

‘Ol Tijing Blong Waes Man’—Springwota Blong Laef

APOSOL Pol i talem se: “!Fasin blong God blong givhan long ol man, i gud tumas! !Waes blong hem, mo save blong hem i bigfala tumas, i bitim mak! Yumi no save talemaot olsem wanem hem i jusumaot ol rod blong hem. Yumi no naf blong save ol plan blong hem, se bambae oli kamtru olsem wanem.” (Rom 11:33) Mo gudfala man ya Job, hem i talem se: “[Jeova] God i waes we i waes.” (Job 9:4) Yes, i no gat wan narafala man we i waes olsem Man ya we i Wokem heven mo wol. ?Yumi save talem wanem long saed blong ol tijing blong Man ya we i Wokem yumi, mo ol loa we hem i raetem long Tok blong hem?

Wan man we i raetem plante Sam i singsing se: “Loa blong Hae God i stret gud, mo i stap givim niufala paoa long yumi. Ol tok we Hae God i putum, yumi save bilif long hem, mo i stap givim waes long olgeta we oli no waes. Ol loa we hem i stap tijim yumi long hem oli stret, mo olgeta we oli stap obei long ol loa ya, oli stap harem gud. Ol tok we hem i putum oli stret gud, mo oli stap givim save long yumi.” (Ol Sam 19:​7, 8) !King Solomon blong Isrel bifo, i save gud se ol tok ya i tru! Hem i talem se: “Ol samting ya we waes man i stap tijim ol man long hem, hem i olsem springwota blong laef. Springwota ya i save sevem man we i stap long rod blong ded.” (Ol Proveb 13:14) Long Ol Proveb japta 13, vas 1 kasem 13, Solomon i soem olsem wanem ol advaes long Tok blong God i save givhan long yumi blong mekem laef blong yumi i kam moagud, mo blong blokem ol samting we i save spolem yumi.

Rere Oltaem Blong Kasem Tijing

Ol Proveb 13:1 (NW ) i talem se: “Pikinini we i waes, hem i lesingud taem papa blong hem i stretem hem. Be pikinini we i gat fasin blong jikim mo laf long narafala, hem i no harem strong tok blong papa blong hem.” Wan papa i save stretem pikinini blong hem smol, no long strong fasin. Fastaem, ating bambae hem i toktok long hem nomo blong tijim hem, be sipos pikinini i no harem, bambae hem i mas panisim hem blong stretem hem. Pikinini we i waes bambae i lesingud taem papa blong hem i stretem hem.

Baebol i talem se: “Mi mi Hae God, mo mi save stretem olgeta ya we mi lavem olgeta, mo mi save wipim olgeta ya we mi stap singaot olgeta se oli pikinini blong mi.” (Hibrus 12:6) Wan rod we Papa blong yumi long heven i yusum blong stretem yumi, hemia Tok blong Hem, Baebol. Taem yumi ridim Baebol wetem respek, mo yumi folem ol tok blong hem, i olsem we hem i stretem yumi. Samting ya i mekem i gud long yumi, from we evri samting we Jeova i talem i blong givhan long yumi.​—Aesea 48:17.

Wan Kristin we i wari long yumi long saed blong spirit, hem tu i save stretem yumi. Sipos ol advaes we hem i givim long yumi i no kamaot long prapa tingting blong hem be i kamaot long Tok blong God, yumi save tingbaot advaes ya olsem advaes blong God we i Stamba blong trutok. Sipos yumi waes, bambae yumi harem advaes ya olsem we i kamaot long Jeova. Taem yumi letem advaes ya i jenisim tingting blong yumi, i givim moa save blong Baebol long yumi, mo i stretem yumi, yumi stap letem ol tok ya i mekem i gud long yumi. I sem mak long ol advaes we yumi kasem long ol Kristin miting mo long ol buk long saed blong Baebol. Taem yumi mekem ol tok ya we yumi ridim mo harem i wok blong laef blong yumi, hemia nambawan rod blong yumi stretem yumi bakegen.

Be, man blong jikim man, hem i no save lesin long tok we i stretem hem. Wan buk i talem se: “Hem i ting se hem i save evri samting finis, taswe hem i no rere blong kasem tijing.” Hem i no save harem tok we i stretem hem, nating se tok ya i strong. ?Be man ya i save talem se Jeova i mestem long fasin blong hem blong stretem hem? Nogat. Jeova i no save mestem samtaem. Taswe, taem man blong jikim man i no lesin long tok we i stretem hem, i stret nomo we ol narafala oli jikim hem mo laf long hem. !Yes, Solomon i jusumgud ol tok blong hem blong soemaot klia se yumi mas rere oltaem blong kasem tijing!

!Lukaot Long Tang Blong Yu!

Blong soem se i impoten blong letem Baebol i lidim yumi long ol toktok blong yumi, king blong Isrel i yusum wan pijatok. Hem i talem se maot blong yumi i olsem wan tri we i karem frut, i se: “Frut blong maot blong man i save mekem se hem i kakae gud, be man we i stap trikim ol man long ol giaman toktok blong hem, sol blong hem i wantem nomo blong mekem faet.” (Ol Proveb 13:​2, NW ) Frut blong maot blong yumi, hemia ol tok we yumi talem. Mo man bambae i kakae frut blong sid we hem i planem. Wan man blong hae save i talem se: “Sipos man i toktok long kaen fasin mo i traehad blong frengud wetem ol man raonabaot long hem, bambae hem i kakae gud, i min se bambae i gat pis mo glad long laef blong hem.” Be man we i trikim narafala long ol giaman toktok blong hem, bambae i kakae defren frut. Hem i wantem nomo blong mekem faet mo spolem narafala. Hem i plan blong mekem faet long narafala, be plan ya bambae i tanraon long hem nao narafala bambae i faetem hem. Man olsem, i stap long rod blong ded nomo.

Solomon i gohed se: “Man we i stap tingting gud fastaem, nao biaen i tok, hem i stap lukaot gud long laef blong hem, be man we i no kea long ol tok we hem i stap sakem, hem i stap spolem hem nomo.” (Ol Proveb 13:3) Taem man i no tingting gud fastaem mo i tok krangke, hem i save spolem gudnem we hem i gat, spolem filing blong narafala, mekem badfren wetem narafala, mo spolem prapa bodi blong hem tu. God i no glad long man we i no kea long tok blong hem. Ol man oli mas talemaot long God, from wanem oli bin talem ol tok olbaot. (Matiu 12:​36, 37) Tru ya, sipos yumi bosgud long tang blong yumi, yumi save blokem plante trabol we i save spolem yumi. ?Olsem wanem yumi save lanem blong bos long tang blong yumi?

Wan isi rod i blong no toktok tumas. Baebol i talem se: “Taem man i stap toktok tumas, i isi nomo blong hem i mestem tok blong hem, nao i foldaon long sin.” (Ol Proveb 10:19) Wan narafala rod i blong tingting gud bifo we yumi toktok. God i pulum waes man ya blong raetem se: “Ol tok nogud we man i sakem we i no tingbaot i save mekem narafala man i harem nogud, olsem we naef blong faet i stikim hem.” (Ol Proveb 12:18) Taem man i no tingting gud fastaem, tok blong hem i save spolem ol man we oli stap lesin long hem mo i save spolem hem tu. From samting ya, Baebol i givim gudfala advaes ya se: “Oltaem, gudfala man i tingting gud fastaem, nao biaen i tok.”​—Ol Proveb 15:28.

Wokhad

Solomon i talem se: “Nating we man blong les i wantem plante samting, be hem i no save kasem. Man we i stap wok had, yes, hem bambae i kasem evri samting we hem i wantem [“bambae i kam fatfat,” NW ].” (Ol Proveb 13:4) Wan buk i talem se: “Bigfala tingting [long proveb ya], se i no naf we man i wantem samting nomo. Hem i mas wokhad from. Ol man blong les oli stap wantem . . . plante samting, be oli no kasem wan samting from we oli les tumas.” Be, man blong wokhad i save kasem samting we hem i wantem​—yes, i olsem we hem i kam fatfat.

?Olsem wanem long olgeta we oli no wantem tekem disisen blong givim laef blong olgeta i go long Jeova from we oli fraet long wok we oli mas mekem? Ating oli wantem tumas blong stap long niufala wol we God bambae i mekem, be oli no wantem mekem wan samting. Baebol i talem se olgeta we bambae oli ‘winim bigfala trabol’ long en blong wol, hemia olgeta we oli bilif long sakrefaes blong Jisas, givim laef blong olgeta i go long Jeova, mo tekem baptaes.​—Revelesen 7:​14, 15.

Tingbaot tu, wanem samting we wan man i mas mekem taem hem i wantem kasem wok long kongregesen. I gud tumas sipos hem i wantem kasem wok ya mo Baebol i talem se i mas olsem. (1 Timoti 3:1) Be, i no naf we hem i wantem nomo. Hem i mas wokem ol gudfala fasin mo kam naf blong mekem wok ya. Yes, hem i mas traehad.

Stretfasin i Save Blokem Yumi

Wan man blong stretfasin i traehad blong wokem ol fasin we God i glad long olgeta, mo hem i tok tru oltaem. Hem i save se man we i giaman i brekem loa blong Jeova. (Ol Proveb 6:​16-​19; Kolosi 3:9) Long saed ya, Solomon i talem se: “Ol stret man oli no laekem nating fasin blong giaman, be ol man nogud oli mekem ol samting blong sem nomo, mo bambae oli mas sem from.” (Ol Proveb 13:​5, NW ) Wan stret man i no save giaman. Antap long samting ya, hem i no laekem nating fasin blong giaman. Hem i save se sipos hem i giaman hem i save spolem fasin fren blong hem wetem narafala, nating se hem i no minim blong mekem olsem. Mo tu, ol man oli no moa trastem wan man we i giaman. Man nogud i mekem samting blong sem taem hem i giaman no i mekem wan narafala nogud samting, mo bambae hem wan i mas sem from.

Waes king ya i soem se taem yumi mekem samting we i stret long ae blong God, yumi mekem i gud long yumi. Hem i se: “Stret fasin i stap blokem ol stret man, blong oli no mekem ol samting nogud, mo long sem fasin, fasin nogud i stap mekem ol man nogud oli go lus.” (Ol Proveb 13:6) Stret fasin i olsem wan strong haos we i save blokemgud man, be fasin nogud bambae i spolem man nomo.

Yu No Mas Giaman

King blong Isrel i soem se hem i kasem save long fasin blong ol sinman, i se: “I gat sam man oli stap giaman se oli rijman, be oli no gat wan samting nating, mo i gat sam narawan oli stap talem se oli puaman, be oli stap giaman nomo, oli gat plante gudgudfala samting.” (Ol Proveb 13:7) Sam man oli gat tu fes. Ating oli puaman be oli giaman se oli rijman. Maet oli mekem olsem blong soem olgeta nomo, no blong mekem narafala i ting se oli stap karem plante gudfala frut long laef blong olgeta, no blong ol narafala oli no tingting nogud long olgeta. Mo tu, sam rijman oli giaman se oli puaman, maet blong haedem nomo se oli gat mane.

I no stret blong gat tu fes no blong haedem trufala fasin blong yumi. Sipos yumi no gat plante mane be yumi stap pem ol flas samting blong traem soem se yumi gat mane, bambae yumi no naf nating blong pem ol samting we famle blong yumi i nidim. Mo rijman we i giaman se hem i puaman, hem i save kam wan man we i griri, nao i no moa kasem respek blong narafala, mo i no haremgud blong givim samting long narafala. (Ol Wok 20:35) Yes, laef blong yumi i moagud taem yumi no giaman.

Yumi No Mas Wantem Plante Sas Samting

Solomon i talem se: “Rijman, samtaem hem i mas yusum mane blong hem blong pemaot laef blong hem long man we i wantem kilim hem i ded, be puaman i no save kasem trabol olsem.” (Ol Proveb 13:8) ?Yumi lanem wanem from ol waes tok ya?

Mane i save givhan long yumi, be i no oltaem we mane i wan blesing. Long trabol taem ya we yumi laef long hem, rijman mo famle blong hem i save stap long denja from man we i wantem kilim olgeta i ded blong kasem mane blong olgeta. Sam rijman oli mas pemaot laef blong olgeta no wan famle blong olgeta. Be plante taem, afta we ol rabis man oli kasem mane ya, oli kilim man ya no wan famle blong hem i ded. Oltaem, laef blong rijman i stap long denja.

Be puaman i no save kasem trabol ya. I tru se laef blong hem i no isi from we hem i no gat plante samting olsem rijman. Be hem i no fesem denja ya we rabis man i save kam kilim hem blong kasem mane blong hem. Hemia nao wan gudfala frut we yumi kasem taem yumi no wantem plante sas samting mo taem yumi no westem taem mo paoa blong yumi blong ronem mane.​—2 Timoti 2:4.

Haremgud Long “Laet”

Solomon i gohed blong soem se taem yumi folem ol rod blong Jeova, yumi stap mekem i gud long yumi wan. Hem i se: “Stret man i olsem laet we i stap laet gud, we i saen we i saen, be man nogud i olsem laet we i no laet gud, we bambae i no longtaem i ded.”​—Ol Proveb 13:9.

Long vas ya, hem i yusum laet olsem wan pijatok blong samting we yumi dipen long hem blong soemaot rod long yumi. ‘Tok blong God i olsem laet we i stap soemaot rod blong stret man, mo i stap lidim hem.’ (Ol Sam 119:105) Tok blong God i fulap long save mo waes we i kamaot long Man we i Wokem yumi. Taem yumi kasem save moa long ol samting we God i wantem mo ol stamba tingting blong hem, laet we i lidim yumi long saed blong spirit i stap saen moa. !Hemia i givim bigfala glad! I nogud we yumi letem ol waes blong wol ya no ol ‘giaman waes’ i pulum yumi.​—1 Timoti 6:​20; 1 Korin 1:​20; Kolosi 2:8.

Man nogud we i gat plante samting, i save luk olsem wan laet we i saengud, be laet blong hem bambae i ded. Bambae hem i stap long tudak, we i isi nomo blong hem i foldaon. “I no gat wan gudfala samting nating i stap” long fiuja blong man nogud.​—Ol Proveb 24:20.

?Be olsem wanem sipos sam samtaem yumi no save wanem samting i stret blong mekem? Maet yumi no sua sipos yumi gat raet blong mekem wan samting no nogat. Ol Proveb 13:10 i givim woning se: “Man blong flas we i no save lesin, hem i stamba blong trabol nomo.” Taem man i mekem wan samting we i no gat save long hem no i no gat raet blong mekem, hem i flas mo i save mekem trabol i kamaot. I moagud we hem i askem advaes long sam narafala we oli gat save mo oli naf blong luksave ol samting long saed blong bisnes ya. Waes king ya i talem se: “Man we i save lesin long advaes, hem i gat hed.”

Lukaot Long Ol Giaman Promes

Mane i save givhan long yumi. I moagud we yumi gat smol mane blong pem sam samting, i bitim we yumi stap laef olsem wan puaman we i no gat wan samting nating. (Prija 7:​11, 12) Be sipos yumi pem ol samting wetem mane we yumi kasem long rod we i no stret, yumi stap foldaon long wan trap. Solomon i givim woning se: “Mane we man i kasem isi nomo i save lus kwiktaem, be mane we man i hadwok from, oltaem i stap kam bigwan moa.”​—Ol Proveb 13:11.

Tingbaot fasin blong plelaki. Wan man we i go plei long kasino blong traem winim bigfala mane, i stap westem mane we hem i wokhad blong kasem. !Hem i spolem mane we hem i mas yusum blong pem ol samting blong famle blong hem! ?Mo sipos man ya i win, wanem bambae i hapen? From we hem i kasem mane ya isi nomo, ating hem i no save lukaotgud long hem. Bambae mane ya i lus kwiktaem from we hem i spenem olbaot nomo. Be mane we man i kasem sloslo from we hem i wokhad, i save kam bigwan mo hem i save yusum long gudfala rod.

Solomon i talem se: “Taem man i putum tingting blong hem i stap strong long wan samting, be samting ya i no kamtru, tingting blong hem i save foldaon, be taem samting ya i kamtru, hem i glad we i glad [“i olsem wan tri blong laef,” NW ].” (Ol Proveb 13:12) Taem man i putum tingting blong hem i stap strong long wan samting, be samting ya i no kamtru, hem i save harem nogud tumas mo tingting blong hem i save foldaon. Plante taem samting ya i stap hapen long laef blong yumi. Be i no save hapen taem yumi putum tingting blong yumi i stap strong long ol promes blong Baebol. Yumi save bilif fulwan se bambae oli kamtru. Nating se oli tektaem lelebet, be tingting blong yumi i no save foldaon.

Wan promes blong God, hemia se niufala wol i klosap. (2 Pita 3:​13) Yumi wantem tumas blong luk promes ya i kamtru. Taem yumi stap wet, yumi mas stap bisi long “ol wok blong Masta,” leftemap tingting blong ol Kristin brata sista blong yumi, mo fren moa wetem Jeova. Olsem nao, ‘tingting blong yumi i no save foldaon,’ be bambae yumi glad olwe. (1 Korin 15:58; Hibrus 10:​24, 25; Jemes 4:8) Taem samting we yumi putum tingting blong yumi i stap strong long hem i kamtru, hem i olsem wan tri blong laef. Hemia i min se yumi glad we i glad mo blesing ya i givim niufala paoa long yumi.

Tijing Blong God​—Springwota Blong Laef

Blong soem se yumi mas obei long God oltaem, Ol Proveb 13:13 (NW ) i talem se: “Man we i no wantem lesin long advaes, i olsem wan man we i no pembak kaon blong hem, nao i lusum samting we hem i givim olsem promes. Be man we i fraet long loa, bambae i kasem gudfala samting.” Sipos wan man i no holem promes blong hem blong pembak kaon we hem i gat long narafala, bambae hem i lusum samting we hem i givim olsem promes. Long sem fasin, bambae yumi lus bigwan sipos yumi no obei long loa blong God. ?Bambae yumi lus olsem wanem?

“Ol samting ya we waes man i stap tijim ol man long hem, hem i olsem springwota blong laef. Springwota ya i save sevem man we i stap long rod blong ded.” (Ol Proveb 13:14) Jeova God i gat olgeta waes. Sipos yumi no folem loa blong hem, bambae yumi mestem ol gudfala advaes ya we i save lidimgud yumi mo mekem laef blong yumi i longfala. !Hemia wan bigfala samting blong lusum! I moa waes blong stadi long Tok blong God, tingting dip long hem, mo letem tok ya i gat paoa long ol tingting, ol toktok, mo ol fasin blong yumi.​—2 Korin 10:5; Kolosi 1:​10.

[Tok blong pija long pej 23]

Nambawan rod blong stretem yumi wan i blong folem ol advaes blong Baebol

[Tok blong pija long pej 24]

“Gudfala man i tingting gud fastaem, nao biaen i tok”

[Tok blong pija long pej 24]

Taem yumi stap bisi long “wok blong Masta,” yumi glad olwe