Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Luksave Stamba Risen Biaen Long Fasin Stretem

Luksave Stamba Risen Biaen Long Fasin Stretem

Luksave Stamba Risen Biaen Long Fasin Stretem

?WANEM i kam long tingting blong yu, taem yu harem tok ya “fasin stretem”? Wan diksonari i givim mining blong fasin stretem se hemia “fasin blong mekem man i folem ol rul mo gudfala fasin, mo fasin blong panisim hem taem hem i no obei.” Nating se tok ya i gat sam narafala mining bakegen, plante man tede we oli harem tok ya “stretem” oli tingbaot fasin blong panisim man.

Be, Baebol i givim narafala tingting long saed blong fasin stretem. Waes King Solomon i raetem se: “Pikinini blong mi. Sipos Hae God i mekem wan samting blong stretem yu, be yu mas glad blong karem.” (Ol Proveb 3:​11) Solomon i no stap tokbaot enikaen fasin stretem, be hem i tokbaot fasin blong ‘Hae God blong stretem man,’ we i stanap long ol hae rul blong hem. Fasin stretem ya nomo i save karem gudfala frut mo i save givhan long man long saed blong spirit​—yes, hem i wan samting we man i mas glad blong karem. Fasin stretem we i stanap long tingting blong man we i agensem ol hae rul blong Jeova, i defren olgeta. Plante taem hem i strong tumas mo i spolem man. Hemia nao risen from wanem plante man oli gat nogud tingting long saed blong fasin stretem.

?From wanem yumi mas glad taem Jeova i stretem yumi? Baebol i soem se God i stretem ol man blong hem long wol blong soemaot se hem i lavem olgeta. Taswe, Solomon i gohed i talem se: “Ol man we [Jeova] i lavem olgeta, oltaem hem i stap stretem olgeta, olsem we papa i stap stretem pikinini blong hem, we i glad tumas long hem.”​—Ol Proveb 3:​12.

Fasin Stretem Mo Fasin Blong Panisim​—?Tufala i Sem Mak?

Fasin stretem we Baebol i tokbaot i save karem plante defren mining​—hem i save minim soem stret rod blong folem, tijim, trenem, no karem man i kambak long stret rod, mo tu i save minim givim panis. Be, oltaem lav nao i pusum Jeova blong stretem ol man, mo hem i stretem ol man blong givhan long olgeta. Jeova i neva stretem wan man jes from we hem i wantem panisim man ya.

Be tu, taem God i givim panis long man, i no oltaem we hem i givim wetem tingting ya se bambae hem i karem man ya i kambak long stret rod no i tijim hem. Tingbaot eksampol blong Adam mo Iv. Stret long dei ya we tufala i brekem loa blong God, tufala i stat blong harem nogud from fasin blong tufala blong no obei. Jeova i sakemaot tufala long naesfala garen blong Iden, mo from we tufala i no moa stretgud olgeta, tufala i kam sik mo stat blong kam olfala. Afta we tufala i harem nogud blong plante handred yia, tufala i ded blong olwe. Olgeta samting ya i panis blong God, be panis ya i no blong stretem tufala no karem tufala i kambak long stret rod. Adam mo Iv i jus blong mekem sin mo tufala i no tanem tingting from sin blong tufala, taswe tufala i no save kambak long stret rod.

Sam narafala stori we oli tokbaot fasin blong Jeova blong givim panis long ol man, hemia taem Bigfala Wota i ron long taem blong Noa, taem Sodom mo Gomora i lus, mo taem ami blong Ijip i lus long Red Si. Ol aksin we Jeova i tekem blong panisim ol man ya, oli no blong soem stret rod, tijim, no trenem olgeta. Aposol Pita i tokbaot fasin blong God blong panisim ol man ya, i se: “God i no letem ol man ya bifo long taem blong Noa oli go fri. Hem i sevem Noa we i wan prija we i stap talemaot stret fasin, wetem seven narafala man tu, be i letem wota i kam bigwan, i draonem ol narafala man ya we oli no obei long hem. God i jajem tufala taon ya Sodom mo Gomora, nao i bonem tufala long faea, tufala i kam olsem asis nomo. Hem i mekem olsem, blong soemaot fasin we hem i save mekem long ol man we oli kam biaen, we oli no obei long hem.”​—2 Pita 2:​5, 6.

?Taem God i panisim ol man ya, olsem wanem hem i “soemaot fasin we hem i save mekem long ol man we oli kam biaen, we oli no obei long hem”? Long leta we Pol i raetem i go long ol man Tesalonaeka, hem i tokbaot we long taem blong yumi God bambae i yusum Pikinini blong hem, Jisas Kraes, blong “givim panis long olgeta we oli no save ona long God, mo long olgeta we oli no save obei long gud nius blong Jisas.” Pol i gohed i se: “Panis we olgeta bambae oli kasem long dei ya, bambae i no save finis samtaem.” (2 Tesalonaeka 1:​8, 9) I klia se, panis ya i no blong tijim no stretem fasin blong ol man. Be, taem Jeova i talem long ol man blong hem se oli mas akseptem fasin stretem, hem i no stap minim panis ya we hem i givim long ol man we oli no wantem tanem tingting from sin blong olgeta.

I gud blong makem se Baebol i no tokbaot Jeova olsem man blong givim panis nomo. Klosap oltaem Baebol i tokbaot Jeova olsem tija we i gat lav mo we i trenem ol man blong hem wetem longfala tingting. (Job 36:22; Ol Sam 71:17; Aesea 54:13) Yes, taem God i stretem wan man blong tekem hem i kambak long stret rod, oltaem hem i mekem wetem lav mo longfala tingting. Taem ol Kristin oli luksave stamba risen biaen long fasin stretem, oli gat gudfala tingting taem narafala i stretem olgeta no taem olgeta wan oli mas stretem narafala.

Fasin Stretem We Papa Mama i Givim Wetem Lav

Olgeta memba blong famle mo blong Kristin kongregesen tu, oli mas luksave stamba risen biaen long fasin stretem. Samting ya i tru moa long saed blong olgeta we oli bos long narafala, olsem ol papa mama. Ol Proveb 13:24 i talem se: “Sipos yu no wantem panisim pikinini blong yu, hemia i min se yu no lavem hem. Sipos yu lavem hem, bambae yu stap stretem hem.”

?Ol papa mama oli mas stretem pikinini olsem wanem? Baebol i eksplenem se: “Ol papa mo mama. Bambae yufala i no mas mekem ol samting long ol pikinini blong yufala we i save mekem olgeta oli kros. Yufala i mas lukaot gud long olgeta. Yufala i mas stretem olgeta, mo yufala i mas tijim olgeta, olsem we Masta blong yumi i stap stretem yumi, i stap tijim yumi.” (Efesas 6:4) Advaes ya i kamaot bakegen long ol tok ya se: “Ol papa mo mama. Bambae yufala i no stap mekem ol samting we i save mekem ol pikinini blong yufala oli kros, from we sipos yufala i stap mekem olsem, bambae tingting blong olgeta i foldaon.”​—Kolosi 3:​21.

Ol Kristin papa mama we oli luksave stamba risen biaen long fasin stretem, bambae oli no mekem i strong bitim mak long ol pikinini. Rul we i stap long 2 Timoti 2:​24 i stret long fasin blong ol papa mama blong stretem pikinini. Pol i raet se: “Man blong wok blong Masta blong yumi, hem i no mas man blong faet, hem i mas mekem i gud long olgeta man. Mo hem i mas wan gudfala man blong tij, we tingting blong hem i longfala.” Sipos yumi stretem pikinini wetem lav, bambae yumi no faerap long kros, singaot bigwan, mo sakem ol tok nogud blong daonem pikinini. Ol fasin ya oli no mas stap long laef blong wan Kristin.​—Efesas 4:​31; Kolosi 3:8.

Blong stretem pikinini, i no min se papa mama i mas givim strong panis wantaem. Plante pikinini oli nidim blong harem advaes bakegen mo bakegen, bifo we oli save stretem tingting blong olgeta. Taswe, ol papa mama oli mas tektaem, gat longfala tingting, mo tingting plante long saed blong fasin blong stretem pikinini. Oli mas tingbaot we oli ‘mas stretem ol pikinini, mo tijim olgeta, olsem we Jeova i stap stretem yumi, i stap tijim yumi.’ Hemia i min se trening ya i gohed blong plante yia.

Ol Kristin Elda Oli Stretem Man Long Kwaet Fasin

Ol rul ya we yumi jes tokbaot oli stret tu long ol Kristin elda. Olsem ol man blong lukaot long ol sipsip wetem lav, ol elda oli traehad blong givhan long ol sipsip blong oli stanap strong. Oli tijim olgeta, lidim olgeta, mo sipos i gat nid oli stretem olgeta. Be taem oli stap mekem olsem, oli tingbaot stamba risen biaen long fasin stretem. (Efesas 4:​11, 12) Sipos ol elda oli tingbaot nomo se oli mas givim panis, bambae oli panisim hemia we i mekem sin mo oli no mekem wan narafala samting bakegen. Be ol elda we oli stretem man folem fasin blong God, oli mas mekem moa. Lav i pusum ol elda blong gohed blong givhan long hemia we i mekem sin. From we oli rili kea long man, ol elda oli mekem plan blong luk man ya plante taem blong givim ol tok blong leftemap tingting mo blong trenem hem.

Samtaem ol elda oli mas stretem man we i no rere blong lesin. Be long taem ya tu, ol elda oli mas folem advaes we i stap long 2 Timoti 2:​25, 26, se oli mas stretem ol man “long fasin we i kwaet nomo.” Afta long advaes ya vas ya i soemaot stamba risen biaen long fasin stretem, i se: “Maet God bambae i givim janis long ol man ya, blong oli tanem tingting blong olgeta from ol sin blong olgeta, blong oli savegud ol trutok. Long fasin ya, bambae oli save kasem stret tingting blong olgeta bakegen. Nao bambae oli save ronwe long trap blong Setan.”

Samtaem, i nidim we kongregesen i putumaot sam man we oli no wantem tanem tingting from sin blong olgeta. (1 Timoti 1:​18-​20) Strong aksin ya i no jes blong panisim olgeta, be i blong stretem olgeta. Wanwan taem, ol elda oli visitim samfala we kongregesen i putumaot finis, mo we oli lego nogud fasin blong olgeta. Long ol visit ya, ol elda oli mekem samting we i laenap wetem stamba risen biaen long fasin stretem. Oli soemaot rod we man i mas folem blong kambak long Kristin kongregesen.

Jeova Nomo i Jaj We i Stretgud

Ol papa mama, ol Kristin elda, mo ol narafala we Baebol i givim wok long olgeta blong stretem ol man, oli mas tinghevi long wok ya. Oli neva mas jajem wan man se hem i no moa save kamgud. Taswe, neva oli mas stretem mo panisim wan man from we oli wantem givimbak long hem no from we oli no laekem hem. Nogat.

I tru, Baebol i tokbaot Jeova olsem man we bambae i givim strong panis mo laswan panis. Yes, Baebol i talem se ‘sipos yumi pas long han blong God blong hem i jajem yumi, hemia i wan samting blong fraet we i nogud olgeta.’ (Hibrus 10:31) Be i no gat man we i save mekem sem mak long Jeova. Taswe i no gat risen blong fraet blong pas long han blong papa mama no wan elda long kongregesen blong oli stretem yumi.

Taem Jeova i stretem man, hem i naf blong skelemgud fasin blong hem. Ol man oli no save mekem samting ya. God i save wanem i stap long hat blong man mo hem i luksave taem man i no moa save kamgud mo i mas kasem laswan panis blong hem. Ol man oli no naf blong mekem jajmen olsem. From samting ya, taem wan man i stretem narafala, oltaem hem i mas mekem wetem tingting ya blong halpem hem blong kambak long stret rod.

Akseptem Fasin Stretem We Jeova i Givim

Yumi evriwan i nidim we Jeova i stretem yumi. (Ol Proveb 8:​33) Yes, yumi mas wantem tumas we Tok blong God i stretem yumi. Taem yumi stadi long Tok blong God, yumi save karem fasin stretem we i kamaot stret long Jeova tru long Baebol. (2 Timoti 3:​16, 17) Be, sam samtaem, bambae ol Kristin brata oli mas stretem yumi. Taem yumi luksave se oli stretem yumi blong givhan long yumi, bambae yumi glad blong akseptem.

Aposol Pol i luksave se: “Sipos God i stretem yumi, bambae samting ya i no save mekem yumi harem gud, i mas mekem we yumi harem nogud.” Nao hem i ademap tok ya se: “Be biaen, bambae yumi save kasem frut blong hem, we yumi gat pis, from we laef blong yumi i stret gud long fes blong God.” (Hibrus 12:11) Taem Jeova i stretem yumi hem i soemaot dip lav we hem i gat long yumi. Nomata we narafala i stretem yumi no yumi stretem narafala, i gud yumi tingbaot stamba risen biaen long fasin stretem mo lesin long waes advaes blong Baebol se: “Holemtaet fasin stretem; no lego long hem. Lukaotgud long fasin ya, from we hemia nao i laef blong yufala.”​—Ol Proveb 4:​13, NW.

[Tok blong pija long pej 21]

God i no traem stretem fasin blong ol man we oli no wantem tanem tingting from sin blong olgeta, be hem i jajem mo panisim olgeta

[Tok blong pija long pej 22]

Lav i pusum ol elda blong spenem taem blong stadi dip mo blong givhan long olgeta we oli mekem sin

[Tok blong pija long pej 23]

Wetem longfala tingting mo lav, ol papa mama ‘oli stretem ol pikinini, mo oli tijim olgeta, olsem we Masta blong yumi i stap stretem yumi, i stap tijim yumi’