Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Jeova i Tijim i Taem Mi Mi Yangfala Yet

Jeova i Tijim i Taem Mi Mi Yangfala Yet

Laef Stori

Jeova i Tijim i Taem Mi Mi Yangfala Yet

RICHARD ABRAHAMSON I TALEM STORI YA

“God, i stat long taem we mi mi yangfala, yu yu stap tijim mi, mo mi stap tokbaot yet ol bigfala wok ya blong yu.” Mi wantem eksplenem from wanem ol tok ya blong Ol Sam 71:17 oli spesel long mi.

LONG yia 1924 mama blong mi, Fannie Abrahamson, i stat blong stadi wetem ol Baebol Studen, hemia nem we ol Witnes blong Jeova oli karem bifo. Mi mi gat wan yia nomo. Taem oli stap tijim mama long ol trutok long Baebol, hem i go long ol man raonabaot mo talemaot ol samting we hem i lanem, mo tu hem i tijim mi mo ol brata sista blong mi. Taem mi no save rid yet, hem i tijim mi blong lanem baehat plante vas long Baebol we i tokbaot ol blesing long Kingdom blong God.

Long en blong ol yia 1920, i gat sam woman mo pikinini nomo long grup blong ol Baebol studen we mifala i joen long hem long taon ya La Grande, we i stap long Oregon, long Yunaeted Stet. Long ples ya nao we mi mi bon mo gruap long hem. Nating we mifala i stap longwe long ol narafala Baebol Studen, be ol brata we oli wokbaot blong visitim ol kongregesen oli kam luk mifala wan no tu taem long wan yia, mo oli intres gud long ol pikinini, oli givim ol tok we i leftemap tingting blong mifala, mo mifala i joengud long wok blong prij. Sam long ol brata ya we mifala i tinghae long olgeta, i gat Shield Toutjian, Gene Orrell, mo John Booth.

Long yia 1931 i gat wan asembli long Columbus, Ohio, hem i long taem ya we ol Baebol Studen oli karem nem ya ol Witnes blong Jeova. I no gat wan long grup blong mifala we i naf blong go. Be ol kampani (hemia nem we oli kolem ol kongregesen bifo) mo ol grup we oli stap longwe long ol narafala brata, we oli no go long asembli ya oli joen wanples long manis Ogis blong agri long wan tok we i soemaot strong tingting blong akseptem niufala nem ya. Smol grup blong mifala long La Grande i mekem olsemia. Ale long 1933 i gat wan bigfala wok i stat blong seremaot buklet ya The Crisis, mo mi lanem baehat wan fastok long saed blong Baebol mo hemia fastaem long laef blong mi we mi go prij long ol haos wanwan, mo mi mekem samting ya mi wan nomo.

Long 1930, ol man oli stat agensem wok blong mifala bigwan. Blong winim samting ya, oli seraotem ol kampani, no kongregesen, long ol defdefren grup we oli joen blong mekem ol smosmol asembli, mo wan no tu taem long yia ol kampani ya we oli makemaot se oli wok wanples, oli joen long sam spesel kampen blong prij. Long ol asembli ya mifala i lanem ol rod blong prij mo olsem wanem blong toktok wetem respek long ol polis we oli wantem blokem wok ya. From we oltaem ol Witnes oli pas long polis we i jajem olgeta, mo long kot, mifala i lanem sam poen we mifala i mas folem we i kamaot long wan pepa we oli kolem Order of Trial. Samting ya i mekem mifala i nafgud blong winim ol traem.

Trutok Blong Baebol i Stat Blong Gru

Moa we mi kasem save long trutok blong Baebol mo hop we Baebol i talem blong laef olwe long wol ya aninit long Kingdom blong God we i stap long heven, moa mi gat tangkiu long God from. Long taem ya, oli no tokbaot baptaes long yu sipos yu no gat hop ya blong rul wetem Kraes long heven. (Revelesen 5:10; 14:1, 3) Be, oli talem long mi se sipos mi gat strong tingting long hat blong mi blong mekem wok blong Jeova, i stret blong mi tekem baptaes. Ale, long Ogis 1933 mi tekem baptaes.

Taem mi gat twelef yia, tija blong mi i talem se mi gat gudhan blong toktok long pablik. Ale hem i pulum mama blong letem mi mi tekem moa trening long saed ya. Mama i gat tingting se samting ya bambae i givhan long mi blong mekem wok blong Jeova. Taswe, hem i pem fi blong mi taem hem i wok blong wasem ol klos blong tija ya blong wan yia. Trening ya i givhan bigwan long minista wok blong mi. Taem mi gat fotin yia, mi kasem wan fiva we ol masel mo ol joen long bodi i soa mo mi harem nogud from. Sik ya i mekem se mi no go skul blong wan yia.

Long yia 1939, Warren Henschel, wan fultaem paenia, i kam long eria blong mifala. * Hem i olsem wan bigfala brata blong mi long saed blong spirit, mo mi go wetem hem long wok blong prij plante taem. Hem i givhan long mi blong statem wok blong paenia long taem blong holide, hemia i klosap sem mak long wok blong fultaem paenia. Long hot taem, oli tekem disisen se naoia grup blong mifala bambae i folem ol plan blong wok olsem wan kampani, no kongregesen. Oli jusum Warren blong i kam elda we i lukaot long kampani ya mo oli jusum mi blong lukaot long Wajtaoa Stadi. Taem Warren i go blong wok long Betel, hemia long hedkwota blong ol Witnes blong Jeova long Brooklyn, New York, mi nao mi kam elda we i lukaot long kampani blong mifala.

Statem Wok Blong Fultaem Paenia

Ol bigfala wok we mi mas mekem taem mi kam elda we i lukaot long kampani ya, oli pusum mi blong gat strong tingting moa blong kam wan fultaem paenia we i prij plante. Mo hemia nao samting we mi mekem taem mi gat seventin yia, afta we mi finis long namba tri yia long haeskul. Papa blong mi i no stap long trutok, be hem i lukaotgud long famle, i givim samting we mifala i nidim mo hem i folem ol gudfala fasin. Hem i wantem mi blong go moa long edukesen blong mi. Be hem i talem tu se, sipos mi no dipen long hem blong kasem wan rum blong slip mo kakae, ale mi save jusum wanem samting we mi mi wantem blong mekem long laef blong mi. Taswe mi statem wok blong paenia long Septemba 1, 1940.

Taem mi aot long haos, mama blong mi i ridim ol tok ya long mi we stap long Ol Proveb 3:5, 6: “I nogud yu ting se save ya blong yu naoia, hem i naf blong givhan long yu. Yu mas trastem Hae God long olgeta tingting blong yu. Long olgeta samting we yu stap mekem, yu mas tingbaot hem oltaem, mo sipos yu stap mekem olsem, hem bambae soemaot stret rod long yu, blong yu yu folem.” Taem mi dipen long Jeova oltaem, hem i givhan long mi bigwan.

I no longtaem mi joenem Joe mo Margaret Hart long wok blong prij long sentrol haf blong not Yunaeted Stet. Ol teritori oli no sem mak​—i gat fam blong buluk, fam blong sipsip, mo ol ples blong ol Indian blong Amerika, mo plante smol taon mo ol smolsmol vilej. Long taem we ol tri oli putum flaoa, long 1944, oli jusum mi blong kam elda blong kampani, no kongregesen, long Wenatchee, long Washington.

Long wan long ol asembli blong mifala long Walla Walla long Washington, mi stap mekem wok ya blong welkamem ol man we oli kam long asembli. Nao mi luk se wan yangfala brata i traehad blong mekem laodspika i wok, be i no naf blong i mekem. Ale mi talem long hem blong mekem wok blong mi mo mi mekem wok blong hem. Be, taem Albert Hoffman, brata we i lukaot long ples ya, i kam mo i luk mi se mi no stap mekem wok we oli givim long mi, hem i eksplenem long mi wetem kaen fasin se i impoten we yumi mekem wok we oli givim long yumi. Sipos oli givim narafala wok blong mekem, ale nao yumi save mekem. Mi neva fogetem advaes ya.

Long Ogis 1941, ol Witnes blong Jeova oli plan blong gat wan bigfala asembli long St. Louis, long Missouri. Joe mo Margaret Harts oli kavremap biaen blong trak blong tufala mo putum sam stul blong sidaon antap. Mifala naen paenia i sidaon biaen long trak ya blong mekem trip ya blong 2,400 kilometa, go kasem St. Louis. I tekem wan wik blong go, mo wan wik blong kambak. Long asembli ya ol polis oli ting se i gat 115,000 man oli hivap long taem ya. Nating se ol man we oli hivap i no kasem namba ya, be i tru se i mas gat plante man i bitim namba blong ol 65,000 Witnes we oli stap long Yunaeted Stet. Tru ya, asembli ya i rili leftemap tingting blong mifala long saed blong spirit.

Wok Long Betel Long Brooklyn

Taem mifala i gobak long Wenatchee, mi kasem wan leta we i singaot mi blong go wok long Betel long Brooklyn. Taem mi kasem longwe long Oktoba 27, 1941, oli tekem mi mi go long ofis blong Nathan H. Knorr we i lukaot long wok blong prentem ol buk. Hem i kaen gud long mi, i eksplenem long mi se laef blong Betel i olsem wanem, mo hem i talem klia se, blong mi win long laef long Betel, i impoten we mi stap klosap long Jeova. Afta oli tekem mi mi go long Shipping Department mo mi wok long ples ya blong fasem ol bokis blong ol buk we bambae oli sanem.

Long Jenuware 8, 1942, Joseph Rutherford, we i lukaot long wok blong ol Witnes blong Jeova, i ded. Faef dei afta we hem i ded ol daerekta blong sosaeti oli elektem Brata Knorr blong tekem ples blong hem. Taem W. E. Van Amburgh, we i wan sekretari blong lukaot mane blong sosaeti longtaem finis, i talemaot nius ya long Betel famle, hem i se: “Mi tingbaot taem ya we C. T. Russell i ded [long 1916] mo afta J. F. Rutherford i tekem ples blong hem. Masta i gohed blong lidim mo blesem wok blong hem. Naoia we Nathan H. Knorr i kam presiden, mi gat strong tingting se wok ya bambae i gohed moa, from hemia i wok blong Masta, i no blong wan man.”

Long Februari 1942, oli talemaot se wan “Kos Blong Go Moa Long Tiokratik Wok” bambae i stat. Oli wokem kos ya blong trenem ol brata sista we oli laef long Betel blong oli kam gud moa long fasin blong olgeta blong stadi dip long Baebol. Kos ya i halpem olgeta tu, blong save olsem wanem blong putum gud ol tingting oli folem oda we i gat mining, mo givim tok long wan fasin we bambae i karem frut. From trening we mi kasem bifo, long saed blong toktok long pablik, mi mi kwik blong lanem samting long kos ya.

I no longtaem, oli putum mi blong wok long Service Department, we i lukaot long wok blong ol Witnes we oli laef long Yunaeted Stet. Klosap long en blong yia ya, oli stanemap bakegen wan program blong ol Kristin minista oli go visitim ol Witnes long ol wanwan kampani, no kongregesen. Biaen ol minista ya we oli wokbaot blong luk ol brata, oli singaot olgeta se ol seket elda. Long hot taem blong 1942, oli mekem plan blong gat wan kos long Betel blong givim trening long ol brata long wok ya, mo mi glad blong kasem trening ya tu. Mi tingbaot yet Brata Knorr, we i wan long ol tija blong kos ya, hem i talem poen ya se: “Yu no mas traem blong mekem man i glad, from we bambae yu neva mekem wan man i glad. Taswe, mekem Jeova i glad, ale, ol man we oli lavem Jeova bambae oli glad tu.”

Oli statem wok ya long Oktoba 1942. Sam long mifala we i wok long Betel mifala i joen long ol wiken blong go visitim ol kongregesen we oli stap 400 kilometa raonabaot long New York Siti. Mifala i jekemap ol ripot blong kongregesen long saed blong wok blong prij mo hamas man oli stap kam long ol miting. Mifala i holem miting wetem ol brata we oli naf blong mekem wok insaed long kongregesen, givim wan no tu tok, mo joen long wok blong prij wetem ol brata mo sista.

Long yia 1944, mi wetem sam brata long Service Department mifala i go blong mekem wok ya blong sikis manis. Mifala i go wok long ol ples ya Delaware, Maryland, Pennsylvania mo Virginia. Afta, mi spenem sam manis bakegen blong visitim ol kongregesen long Connecticut, Massachusetts, mo Rhode Island. Taem mi gobak long Betel, mi wok haftaem long ofis blong Brata Knorr mo sekretari blong hem Milton Henschel. Mo long ples ya nao mi save gud long wok we yumi mekem long fulwol. Mi wok haftaem tu long Treasurer’s Office we W. E. Van Amburgh mo man we i givhan long hem Grant Suiter tufala i lukaot long hem. Afta, long 1946, oli putum mi blong lukaot long sam ofis long Betel.

Ol Bigfala Jenis Long Laef Blong Mi

Taem mi mekem wok blong visitim ol kongregesen long yia 1945, mi stat save gud Julia Charnauskas, wan sista long taon ya Providence, long Rhode Island. Ale, long medel blong 1947, mitufala i tingting blong mared. Mi mi laekem wok long Betel, be long taem ya, i no gat plan yet we i talem se taem wan man long Betel i go mared hem i save karem waef blong hem i kam long Betel. Taswe long Jenuware 1948, mi lego Betel, mo mi mo Julia mitufala i mared. Mi kasem wan haftaem wok long wan bigfala stoa long taon ya Providence, mo mitufala tugeta i stat blong mekem wok blong paenia.

Long Septemba 1949, oli singaot mi blong mekem wok blong seket elda long notwes blong Wisconsin. Hemia wan bigfala jenis long mi mo Julia blong go prij long ol smolsmol taon mo ol plantesen blong ol buluk. Taem blong kolkol i longfala moa, mo blong plante wik ples i kolkol bitim mak, mekem se i gat plante sno. Mifala i no gat trak, be oltaem i gat man we i rere blong karem mifala i go long nekiswan kongregesen.

I no longtaem afta we mi mekem wok blong seket long ples ya, mifala i gat wan seket asembli. Mi tingbaot se long taem ya mi stap biaenem olgeta brata we oli gat wok long asembli blong jekem se wok i stap gohed gud, mo from samting ya ol brata oli no filim gud long wok blong olgeta. Ale Nicholas Kovalak we i wan distrik elda i eksplenem long mi long kaen fasin se, ol brata oli lan finis blong lukaot long ol wok ya long wei blong olgeta, taswe mi no nid blong tingting tumas long evri smolsmol samting. Advaes ya i givhan long mi blong mekem ol wok we mi stap mekem kam kasem naoia.

Long 1950 mi mekem wan wok blong smol taem nomo​—hemia blong lukaotem rum blong slip blong ol brata mo sista we oli kam long faswan bigfala asembli long Yankee Stadium long New York. Stat long faswan dei blong asembli go kasem laswan dei, mifala i glad tumas. !I gat ol brata sista blong 69 kantri we oli kam mo namba blong ol man we oli hivap i kasem 123,707! Afta long asembli, mi mo Julia i stat bakegen long wok ya blong visitim ol kongregesen. Mitufala i glad tumas blong mekem wok blong seket. Be mitufala i harem se i gud blong lukaot rod oltaem blong mekem moa long wok blong Jeova. Taswe, evri yia mitufala i fulumap pepa blong askem wok long Betel mo blong misinari wok tu. Long 1925, mitufala i glad blong kasem wan leta we i singaot mitufala blong go long namba 20 klas blong Wajtaoa Baebol Skul blong Gilead, mo long ples ya mitufala i kasem trening olsem misinari.

Wok Long Narafala Kantri

Afta we mifala i kasem setifiket long 1953, oli sanem mitufala i go long Inglan, mo mi mekem wok blong distrik elda long saot saed blong Inglan. Taem i no kasem wan yia yet long wok ya we mi mo Julia i glad bigwan long hem, mitufala i sapraes taem oli singaot mitufala blong go wok long wan narafala teritori, hemia Denmak. Branj ofis long Denmak i nidim wan brata blong lukaot long ol wok blong ofis ya longwe. From we mi stap klosap mo mi bin kasem trening long wok ya taem mi wok long Brooklyn, taswe oli sanem mi mi go. Mitufala i go long wan bot blong go kasem Netalan, mo afta mitufala i go long tren kasem Copenhagen, hemia long Denmak. Mitufala i kasem ples ya long Ogis 9, 1954.

Wan long ol problem we mifala i mas dil wetem, hemia se sam long ol brata we oli gat bigfala wok insaed long ogenaesesen oli no folem ol advaes we i kamaot long hedkwota long Brooklyn. Mo tu, trifala long ol fo man we oli tanem ol buk i go long lanwis ya Danish oli lego Betel mo sloslo oli no moa joen wetem ol Witnes blong Jeova. Be Jeova i ansa long ol prea blong mifala, taem Jørgen mo Anna Larsen, tu paenia we tufala i wok haftaem long translesen, tufala i glad blong mekem wok ya fultaem. From samting ya, wok blong tanem ol magasin blong yumi i go long lanwis ya Danish i gohed mo mifala i neva mestem wan kopi. Jørgen mo Anna Larsen oli wok yet long Betel long Denmak, mo naoia brata Jørgen i lukaot long wok blong Branj Komiti.

Long ol faswan yia ya, Brata Knorr i visitim mifala plante taem, samting ya i leftemap tingting blong mifala. Hem i tektaem blong sidaon wetem mifala blong storian mo tokbaot ol samting we oli hapen we i save givhan long mifala blong dil wetem ol problem. Long wan long ol visit blong hem long 1955, oli tekem disisen blong wokem wan niufala branj ofis mo ples blong prentem ol buk, mekem se mifala i save wokem ol magasin long Denmak nomo. Oli pem wan pis graon long not saed blong Copenhagen, mo long hot taem blong 1957 mifala i muv i go long niufala bilding ya. Harry Johnson mo waef blong hem, Karen, tufala tu i kam long Denmak afta we tufala i kasem setifiket long namba 26 klas blong Gilead. Brata Johnson nao i givhan blong stanemap mesin blong prentem ol buk mo hem i lukaot long mesin ya.

Mifala i jenisim sam samting long fasin blong mekem ol bigfala asembli long Denmak, mo save we mi gat taem mi wok long ol asembli long Yunaeted Stet i givhan bigwan. Long 1961 mifala i gat wan bigfala intenasnal asembli we mifala i mekem long Copenhagen, mo ol man we oli hivap oli kamaot long bitim 30 kantri long wol. Wan bigfala namba blong 33,513 oli hivap. !Long 1969, mifala i holem wan asembli we i bigwan olgeta long Skandinavia (sam kantri long not blong Yurop) mo i gat wan bigfala namba blong 42,073 man we oli hivap long asembli ya!

Long 1963, oli singaot mi blong go long namba 38 klas long Gilead. Hemia i wan kos blong ten manis blong givim wan niufala trening long ol brata we oli wok long branj ofis. Mifala i glad blong wok wetem olgeta long Betel bakegen, mo lanem moa samting long ekspiriens blong olgeta we oli bin wok plante yia long hedkwota.

Afta long kos ya, mi mi gobak long Denmak blong gohed long wok blong ples ya. Antap moa, mi gat janis blong mekem wok blong son elda, blong visitim ol brata we oli wok long ol branj ofis long wes mo not saed long Yurop. Wok ya i blong leftemap tingting blong olgeta mo halpem olgeta blong mekem wok blong olgeta i kam gud moa. Biaen long taem ya mi mekem wok ya tu long Wes Afrika mo long ol aelan blong Karibin.

Long en blong ol yia blong 1970, ol brata long Denmak oli stat blong lukaot wan ples blong bildim wan haos we i bigwan moa blong prentem buk mo mekem translesen long hem. Oli faenem wan gudfala pis graon we i stap 60 kilometa wes saed long Copenhagen. Mi mi wok wetem ol narafala brata blong mekem wan plan blong niufala haos ya. Mi mo Julia, mitufala i glad blong tingbaot se bambae mitufala i save laef wetem ol brata sista long Betel long niufala haos ya. Be, tingting ya blong mitufala i no kamtru from we wan jenis i kam.

Gobak Bakegen Long Brooklyn

Long Novemba 1980, oli singaot mi mo Julia blong go wok long Betel long Brooklyn. Ale long Jenuware 1981 mitufala i kasem longwe. Long taem ya, mitufala i bitim 50 yia finis, mo mitufala i mekem wok blong God wetem ol naesfala brata sista long Denmak klosap haf blong laef blong mitufala finis, taswe i no isi nating blong gobak long Yunaeted Stet. Be mitufala i no tingting tumas long wanem ples nao we mitufala i laekem moa blong stap long hem. Mitufala i traem putum tingting blong mitufala i stap strong long wok we mitufala i gat naoia mo ol traem we bambae i kam wetem.

Mitufala i kasem Brooklyn mo mitufala i mekem ples ya i kam olsem hom blong mitufala. Julia i wok long ofis blong akaon, ol wok we i sem mak long wanem we hem i bin mekem long Denmak. Mi mi wok long Writing Department blong givhan blong wokem ol plan blong prentem ol buk blong sosaeti. Long stat blong ol yia 1980, i gat sam jenis long ol wok long Brooklyn, oli no moa yusum taepraeta mo mesin we i putum olting tugeta, be oli yusum kompiuta blong wokem mo prentem ol buk. Mi no save wan samting nating long saed blong kompiuta, be save we mi gat long saed blong ol wok insaed long ogenaesesen mo fasin blong wokgud tugeta wetem narafala, samting ya i givhan.

Smoltaem afta, i gat nid blong lukluk bakegen long wei blong wok insaed long Art Department from naoia oli stat blong putum kala long ol buk blong sosaeti mo long ol pija mo foto. Nating we mi no save gud blong dro pija, mi save givhan blong mekem ol plan. Taswe mi glad blong lukaot long wok blong dipatmen ya blong naen yia.

Long 1992 oli singaot mi blong givhan long Publishing Committee blong Hed Kampani mo afta mi muv i go wok long Treasurer’s Office. Mi stap wok yet long ofis ya blong lukaot long ol mane we mifala i yusum long wok blong ol Witnes blong Jeova.

Mi Wok Taem Mi Yangfala Kam Kasem Naoia

Stat taem mi yangfala yet mo long ol 70 yia we mi givim blong mekem wok blong Jeova, Jeova i gat longfala tingting blong tijim mi tru long Tok blong hem, Baebol, mo ol brata insaed long ogenaesesen. Mi mi haremgud tumas long 63 yia we mi mekem fultaem wok olsem wan paenia, mo mi harem gud tu blong spenem bitim 55 yia long ol 63 yia ya, wetem waef blong mi, Julia, we i stap tru oltaem. Yes, mi harem se Jeova i rili blesem mi.

Mi tingbaot long 1940, taem mi lego haos blong mekem wok ya blong paenia, papa blong mi i jikim mi long disisen we mi mekem mo hem i se: “Boe blong mi, taem yu lego haos, mi no wantem blong yu kambak long mi taem yu nidim help.” Long ol yia we i pas, mi neva mekem olsem. Jeova i kaen gud blong givim ol samting we mi nidim, mo plante taem hem i mekem olsem tru long ol Kristin brata mo sista. Biaen papa blong mi i respektem wok blong yumi, mo hem i gohed gud long trutok bifo we hem i ded long 1972. Mama we i gat hop ya blong laef long heven, i gohed blong wosip long Jeova kasem taem we hem i ded long 1985, long taem ya hem i gat 102 yia blong hem.

Mi mo Julia i neva tingbaot blong lego wok we mitufala i mekem, nating se problem i kamaot. Oltaem, Jeova i givim paoa long mifala. Taem papa mama blong mi i kam olfala mo i nidim wan blong lukaot tufala, sista blong mi Victoria Marlin i glad blong lukaot long tufala. Mitufala i rili glad long kaen fasin we hem i soemaot, we i halpem mitufala blong gohed blong wok fultaem olsem paenia.

Julia i sapotem mi long ol wok we mitufala i mekem, hem i luk ol wok ya olsem haf long wosip we hem i givim long Jeova. Mo nating se naoia mi gat 80 yia, mo mi gat sam problem long bodi, mi harem se Jeova i rili blesem mi. Tok blong man we i raetem Sam i leftemap tingting blong mi, we i talem se God i tijim hem taem hem i yangfala yet, nao biaen hem i se: “Naoia mi mi olfala, hea blong mi i waet. Mo sipos mi stap talemaot yu long ol man we oli bon biaen long mi, se yu yu strong, yu gat paoa, plis yu stap wetem mi, yu no lego mi.” ​—Ol Sam 71:17, 18.

[Futnot]

^ Warren i bigfala brata blong Milton Henschel we i wok blong plante yia olsem wan memba blong Hed Kampani blong ol Witnes blong Jeova.

[Tok blong pija long pej 20]

Wetem Mama long 1940, taem mi stat blong paenia

[Tok blong pija long pej 21]

Wetem Joe mo Margaret Harts, we mi paenia wetem tufala

[Tok blong pija long pej 23]

Taem mitufala i mared long 1948

[Tok blong pija long pej 23]

Long 1953 wetem sam long ol studen blong klas blong mitufala long Gilead. Stat long lefsaed i go long raetsaed: Don mo Virgina Ward, Geertruida Stegenga, Julia mo mi

[Tok blong pija long pej 23]

Wetem Frederick W. Franz mo Nathan H. Knorr long Copenhagen, Denmak long 1961

[Tok blong pija long pej 25]

Mi mo Julia tede