Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

!“Slef Ya We i Stret” Hem i Winim Traem!

!“Slef Ya We i Stret” Hem i Winim Traem!

!“Slef Ya We i Stret” Hem i Winim Traem!

“Taem i kam finis blong God i jajem olgeta man. Mo faswan blong hem, hem i mas jajem ol famle blong hem.”​—1 PITA 4:17.

1. ?Taem Jisas i kam jekemap wok blong “slef” hem i faenem wanem?

 LONG lafet blong Pentekos long yia 33 K.T., Jisas i putumap wan “slef” blong i givim kakae long “ol man blong hem” long stret taem. Long 1914, Jisas i kam King, mo long taem ya hem i stat jekemap wok blong “slef” ya. Hem i luk se long plante samting, “slef” ya i soemaot we hem i “stret mo waes.” Taswe hem i putumap slef ya blong i “lukaot long olgeta samting blong hem.” (Matiu 24:​45-47, NW ) Be i gat wan narafala slef we hem i no stret, i no mekem wok we God i givim long hem, mo hem i no waes tu.

Wan Slef We i “Rabis”

2, 3. ?Slef ya we i “rabis” hem i kam wea, mo from wanem hem i kam rabis?

2 Afta we Jisas i tokbaot “slef ya we i stret mo waes” hem i tokbaot wan slef we i rabis. Hem i se: “Sipos man ya i wan rabis man, bambae i no olsem. Sipos hem i ting se masta blong hem i tektaem tumas, nao hem i stat kilim ol narafala man blong wok, mo i stap go kakae mo i stap dring wetem ol man blong drong, bambae masta blong hem i no save glad long hem. Bambae masta blong man olsem i kamtru long hem long wan dei we hem i no rere long hem, mo long taem we hem i no save. Nao masta ya bambae i givim bigfala panis long man ya blong hem. Bambae hem i putum hem i go stap wetem ol narafala man ya we oli gat tu fes, long ples ya we ol man oli stap krae, mo oli stap harem nogud tumas, oli stap kakae tut blong olgeta from.” (Matiu 24:​48-51) Tok ya “man ya i wan rabis man,” i pulum tingting blong yumi i gobak long tok we Jisas i jes talem long saed blong slef we i stret mo waes. Yes, tok ya i soemaot se “rabis” slef ya, fastaem, hem i wan long ol gudfala slef ya. * ?Olsem wanem nao hem i kam wan man we i rabis?

3 Bifo 1914, plante long olgeta we oli pat blong grup ya we i olsem slef, oli gat strong tingting se, long 1914, bambae oli go mitim Kraes long heven. Be tingting ya blong olgeta i no kamtru. Ale, from samting ya, mo from sam narafala samting bakegen, plante long olgeta oli harem nogud mo sam oli kam kros. Sam long olgeta ya oli tanraon nao oli stat sakem ol tok blong “kilim” olgeta we bifo oli brata blong olgeta, mo oli stat joen wetem “ol man blong drong,” hemia ol skul blong Krisendom.​—Aesea 28:​1-3; 32:6.

4. ?Jisas i mekem wanem long slef ya we i “rabis” mo olgeta man we oli soem sem tingting olsem olgeta?

4 Ol man ya we bifo oli Kristin, oli kam olsem “rabis man” ya, mo Jisas i “givim bigfala panis” long olgeta. ?Hem i mekem samting ya olsem wanem? Hem i sakemaot olgeta, mo oli lusum janis blong go long heven. Be, Jisas i no spolem olgeta yet. Fastaem, olgeta ya oli mas pastru long wan taem blong krae mo oli mas kakae tut blong olgeta “afsaed, long ples ya we i tudak,” hemia afsaed long Kristin kongregesen. (Matiu 8:12) Stat long taem ya i kam, i gat sam narafala tabu man tu we oli soem nogud tingting ya, we i pruvum se oli blong grup ya blong “rabis” slef. Sam long ol “narafala sipsip” tu, oli folem fasin blong olgeta ya blong lego bilif. (Jon 10:16) Olgeta enemi ya blong Kraes oli go long sem ples nomo, hemia “afsaed, long ples ya we i tudak” long saed blong spirit.

5. ?Slef ya we i stret mo waes i mekem wanem we i defren olgeta long slef ya we i “rabis”?

5 Nomata se i olsem, slef ya we i stret mo waes i kasem ol semfala traem olsem slef ya we i “rabis man.” Be olgeta ya oli no letem kros i kam long hat blong olgeta, defren olgeta, oli stretem fasin blong olgeta. (2 Korin 13:11) Nao lav we oli gat long Jeova mo long ol brata blong olgeta, i kam strong moa. From samting ya, oli kam olsem ol “bigfala pos blong mekem trutok i stap strong” long ol ‘las dei’ ya we laef i strong tumas.​—1 Timoti 3:​15, NW; 2 Timoti 3:1.

Ol Gel We Oli Waes Mo Ol Gel We Oli No Waes

6. (a) ?Olsem wanem Jisas i soemaot se grup ya we i olsem slef hem i gat waes fasin? (b) ?Bifo long 1914, ol tabu Kristin oli stap talemaot wanem mesej?

6 Afta we Jisas i tokbaot slef ya we i “rabis,” hem i talem tu parabol blong soem from wanem sam tabu Kristin oli stret mo oli waes, be sam narafala oli defren. * Blong tokbaot waes fasin, hem i talem se Kingdom blong God i olsem “ten yang gel we oli tekem laet blong olgeta, oli go blong mitim man we i jes mared, we bambae i kam hom. Faef long olgeta oli no waes, be ol narafala faef oli waes. Ol faef ya we oli no waes, oli tekem laet blong olgeta, be oli no tekem sam moa karsin wetem olgeta. Be ol faef ya we oli waes, oli tekem sam botel karsin wetem laet blong olgeta.” (Matiu 25:​1-4) Ol ten gel ya oli mekem yumi tingbaot ol tabu Kristin bifo long 1914. Oli faenemaot finis, taem ya we Jisas Kraes, man ya we i jes mared, bambae i kamtru long hem. Taswe, ol ten gel ya “oli go” blong mitim hem, hemia taem oli prij wetem strong tingting se “taem blong ol hiten man” bambae i finis long 1914.​—Luk 21:​24, Nyutesteman wetem Ol Sam long Bislama.

7. ?Wetaem mo from wanem ol tabu Kristin oli stat “slip”?

7 Samting we olgeta ya oli faenemaot, hem i stret. Taem blong ol hiten man i finis long 1914, mo Kingdom blong God we Jisas Kraes i rul long hem, i stanap. Be samting ya i hapen long ples blong ol spirit man long heven. Long wol ya, “sore tumas” long ol man from we oli stat blong safa bigwan. (Revelesen 12:​10, 12) Wan taem blong traem i kam. From we ol tabu Kristin oli no kasem klia save yet long sam samting, ale oli ting se “man ya we i jes mared, hem i tektaem tumas.” Tingting blong olgeta i fasfas mo ol man long wol ya oli stap givim hadtaem long olgeta, ale sloslo oli stat blong kam slak long wok blong prij gogo klosap oli stop fulwan long wok ya. Oli mekem olsem ol ten gel ya we “ae blong olgeta i kam hevi, nao oli slip.” Hemia samting we sam man oli mekem afta we ol aposol blong Jisas oli ded. Ol man ya oli talem se oli Kristin, be oli lego bilif.​—Matiu 25:5; Revelesen 11:​7, 8; 12:17.

8. ?From wanem wan voes i singaot se ‘man ya we i jes mared i kamtru,’ mo i taem blong ol tabu Kristin oli mekem wanem?

8 Ale, long 1919 wan samting i hapen we i mekem olgeta oli sek. Yumi ridim se: “Long medel naet, wan man i singaot se, ‘!Man ya we i jes mared, bambae i kamtru naoia! !Yufala i kam mitim hem!’ Nao ol ten gel ya oli wekap, oli klinim ol laet blong olgeta.” (Matiu 25:​6, 7) !Long taem ya we i luk olsem se ol tabu Kristin bambae oli no moa wok nao, wan voes i singaot blong oli stat wok bakegen! Long 1918, Jisas we hem i “man blong karem tok blong [God]” i kam insaed long tempol blong God long saed blong spirit, hem i kam blong jekemap wok blong kongregesen blong God mo blong klinim kongregesen ya. (Malakae 3:1) Long taem ya ol tabu Kristin oli mas goaot blong mitim hem long yad blong tempol ya, we i minim wol ya. Yes, i taem nao blong oli “saen olsem san.”​—Aesea 60:1; Filipae 2:​14, 15.

9, 10. ?Long 1919, from wanem sam Kristin oli “waes” be sam oli “no waes”?

9 !Be tingbaot se, long parabol ya i gat sam gel we oli trabol smol! Jisas i gohed i se: “Nao olgeta ya we oli no waes, oli talem long olgeta we oli waes se, ‘Plis yufala i givim sam karsin long mifala, from we ol laet blong mifala oli emti, klosap oli ded.’ ” (Matiu 25:8) From we oli no gat karsin, oli no save laetem laet blong olgeta. Karsin blong laet i mekem yumi tingbaot trutok blong Baebol mo tabu spirit blong God, we tufala samting ya i givim paoa long ol trufala man blong God blong oli saenaot olsem laet. (Ol Sam 119:130; Daniel 5:14) Bifo long 1919, ol tabu Kristin we oli waes, oli traem faenemaot wanem samting nao we God i wantem blong oli mekem, nating se long taem ya oli bin slak smol. Taswe, taem voes ya i singaot se oli mas letem laet blong olgeta i saen, be olgeta ya oli rere finis.​—2 Timoti 4:2; Hibrus 10:​24, 25.

10 Be i gat sam tabu man we oli no rere blong lego ol samting we oli laekem mo yusum paoa blong olgeta blong wok, nating se olgeta tu oli wantem tumas blong mitim man ya we i jes mared. Taswe, taem oli mas girap blong talemaot gud nius, oli no rere. (Matiu 24:14) Mo tu, oli askem ol fren blong olgeta blong givim smol karsin long olgeta, hemia i min se oli traem pulum ol fren blong olgeta we tingting blong olgeta i strong blong wok, blong olgeta tu oli kam slak. ?Long parabol ya blong Jisas, ol gel we oli waes oli mekem wanem? Oli talem se: “No. Karsin ya i no naf blong yumi evriwan, yufala i mas go long stoa blong pem blong yufala.” (Matiu 25:9) Long sem fasin, long 1919, ol tabu Kristin we oli stap tru long God oli no wantem mekem eni samting we i save daonem paoa blong olgeta blong letem laet i saenaot. Taswe Masta i glad long olgeta ya.

11. ?Wanem i hapen long ol gel we oli no waes?

11 Jisas i finisim parabol ya i se: “Nao olgeta [ol gel ya we oli no waes] oli go blong pem karsin blong olgeta. Be taem oli stap longwe yet, man ya we i jes mared i kamtru. Hem i go insaed long haos blong hem, mo ol faef gel ya we oli rere long hem oli go wetem hem, oli joen long kakae blong mared. Nao ol man oli satem doa. Biaen ol narafala gel ya oli kambak bakegen, oli singaot se, ‘!Masta, Masta! !Plis yu letem mifala i kam insaed!’ Be man we i jes mared, hem i talem se, ‘Tru mi talem long yufala, mi mi no save yufala.’ ” (Matiu 25:​10-12) Yes, samfala oli no rere nating blong welkamem man ya we i jes mared. Taswe, Masta i no glad long olgeta mo oli lusum janis blong joen long lafet blong mared long heven. !Sore tumas long olgeta ya!

Parabol Blong Mane

12. (a) ?Jisas i yusum wanem pijatok blong soemaot fasin stret blong holemgud wok? (b) ?Hu man ya we i wokbaot i “go long narafala kantri we i longwe”?

12 Afta we Jisas i tokbaot fasin waes, hem i tokbaot fasin stret blong holemgud wok ya we God i givim. Hem i se: “Wan masta i stap mekemrere blong go long narafala kantri we i longwe. Nao hem i singaot ol man blong wok blong hem oli kam luk hem, mo i putum ol mane blong hem long han blong olgeta. Hem i makem save blong olgeta, nao long wan, hem i givim faef milian vatu, mo long narawan i givim tu milian vatu, mo long narawan bakegen i givim wan milian vatu. Nao biaen, hem i aot, i go.” (Matiu 25:​14, 15) Masta long parabol ya hemia Jisas. Taem hem i gobak long heven long yia 33 K.T., i olsem we hem i “go long narafala kantri we i longwe.” Be bifo we Jisas i go, hem i putum “ol mane blong hem,” long han blong ol gudfala man blong hem. ?Hem i mekem samting ya olsem wanem?

13. ?Olsem wanem Jisas i rerem wan bigfala garen mo i givim raet long ol “man blong wok blong hem” blong mekem bisnes?

13 Taem Jisas i stap long wol ya, hem i stat talemaot gud nius blong Kingdom long olgeta ples long Isrel, olsem wan man we i wokem wan bigfala garen. (Matiu 9:​35-38) Ale, bifo we hem i “go long narafala kantri we i longwe,” hem i putum garen ya long han blong ol gudfala disaepol blong hem, hem i se: “Yufala i mas go long ol man long olgeta ples long wol, blong pulum olgeta oli kam man blong mi. Mo yufala i mas baptaesem olgeta long nem blong Papa blong mi, mo long nem blong mi, mi Pikinini blong hem, mo long nem blong Tabu Spirit. Mo yufala i mas tijim olgeta blong oli folem olgeta tok ya we mi mi givim finis long yufala. Mo yufala i mas save se mi bambae mi stap wetem yufala oltaem, gogo wol ya i finis.” (Matiu 28:​18-20) Taem Jisas i talem ol tok ya, hem i givim raet long ol “man blong wok blong hem” blong oli mekem bisnes gogo kasem taem we hem i kambak. Mo Jisas i “makem save blong olgeta,” i min se wanwan long olgeta ya bambae oli mekem wok ya go kasem mak we oli naf blong mekem.

14. ?From wanem i no olgeta man evriwan we oli mas mekem semfala wok?

14 Tok ya i soemaot se i no olgeta Kristin long faswan handred yia we oli gat janis blong mekem bigfala wok. Samfala, olsem Pol mo Timoti, oli save spenem moa taem long wok blong prij mo tij. Be samfala oli no fri tumas blong mekem fulap wok. Eksampol, i gat sam Kristin we oli wok slef, mo sam narafala we oli sik, oli olfala, no oli gat famle blong lukaot. Mo tu, i gat sam wok insaed long kongregesen we i no blong evri disaepol. Ol woman we tabu spirit i makemaot olgeta, mo sam man tu, oli no tij insaed long kongregesen. (1 Korin 14:34; 1 Timoti 3:1; Jemes 3:1) Be, nating se laef blong olgeta i olsem wanem, olgeta disaepol blong Kraes we tabu spirit i makemaot olgeta​—ol man mo ol woman—​oli gat wok ya blong mekem bisnes wetem mane blong masta. Hemia i min se oli mas yusum evri janis we oli gat long laef blong olgeta blong joen long Kristin wok blong prij. Ol narafala man we oli wok wetem olgeta tede tu, oli mekem sem mak.

!Taem Blong Jekemap Wok i Kam!

15, 16. (a) ?Wetaem i stret taem blong jekemap wok? (b) ?Wanem ol niufala janis we i go long ol tabu brata ya blong oli mekem “bisnes” i gru?

15 Parabol i gohed olsem: “Nao plante yia i pas, masta blong ol man ya i kambak bakegen, mo hem i wantem jekemap mane ya we i bin givim long olgeta.” (Matiu 25:19) Long 1914​—hemia wan longfala taem afta long 33 K.T.—​Jisas Kraes i stat rul. Tri mo haf yia biaen, hemia long 1918, hem i kam insaed long tempol long saed blong spirit mo i mekem ol tok ya blong Pita oli kamtru we i se: “Taem i kam finis blong God i jajem . . . ol famle blong hem.” (1 Pita 4:17; Malakae 3:1) I taem nao blong jekemap wok we ol man blong hem oli bin mekem wetem mane ya.

16 ?Ol man blong wok ya, hemia ol tabu brata blong Jisas, oli mekem wanem wetem “mane” blong King? Stat long 33 K.T. gogo kasem ol yia bifo long 1914, plante long olgeta man oli bin wokhad long “bisnes” blong Jisas. (Matiu 25:16) Long taem blong fas wol wo, oli soem strong tingting blong mekem wok blong Masta. Taswe, Masta i luk se i stret blong givim moa janis long olgeta ya blong oli save mekem “bisnes” i gru. Taem i klosap nao we rabis fasin blong wol ya i mas lus. Oli mas talemaot gud nius long olgeta ples blong wol. Oli mas ‘tekem kakae we i rere finis long garen,’ we hem i wol ya. (Revelesen 14:​6, 7, 14-16) Oli mas faenem ol laswan memba blong grup ya we i olsem wit, mo oli mas hivimap “bigfala kampani” ya blong ol narafala sipsip tu.​—Revelesen 7:​9, NW ; Matiu 13:​24-30.

17. ?Olsem wanem ol tabu Kristin oli ‘kam joen long glad blong masta blong olgeta’?

17 Taem blong karem kakae long garen i wan taem blong glad. (Ol Sam 126:6) Taswe, taem Jisas i givim moa wok long ol gudfala tabu brata blong hem long 1919, i stret we hem i talem long olgeta se: “Yu yu wan gudfala man we yu lukaot gud long ol wok blong mi. From we yu bin lukaot gud long smol bisnes ya we mi putum long han blong yu, bambae mi putumap yu blong lukaot long plante bisnes. Yu kam joen long lafet [“glad,” NW ] blong mi.” (Matiu 25:​21, 23) Yumi no naf blong kasem save long bigfala glad ya we Masta i gat taem hem i sidaon olsem King long Kingdom blong God. (Ol Sam 45:​1, 2, 6, 7) Grup ya we i olsem slef we i stret, oli harem save glad ya taem oli wok long nem blong King ya blong mekem bisnes blong hem long wol ya i kam bigwan moa. (2 Korin 5:20) Yumi kasem save long glad blong olgeta taem yumi ridim profet tok ya long Aesea 61:10: “Yumi glad tumas from ol samting ya we [Jeova] i mekem. . . . Spesel klos blong yumi, hemia we Hae God i sevem yumi, i mekem we yumi kam stret man long fes blong hem.”

18. ?From wanem i gat sam we Masta i no glad long olgeta, mo hem i mekem wanem long olgeta?

18 Sore tumas, i gat sam we wok blong olgeta i nogud taem masta i kam blong jekemap olgeta. Yumi ridim se: “Man ya we i kasem wan milian vatu, hem i kam stanap long fes blong masta ya i talem se, ‘Masta, mi mi save we yu yu wan had man. Yu yu save tekem kakae long garen we yu yu no wokem, mo yu save tekem frut long tri we yu yu no planem. Mo from samting ya, mi mi fraet, nao mi go haedem mane blong yu, mi berem long graon. Yu luk, hemia mane blong yu i stap.’ ” (Matiu 25:​24, 25) Long sem fasin, sam tabu Kristin oli no mekem “bisnes.” Bifo long 1914 oli no glad blong talemaot hop blong olgeta long ol narafala, mo oli no wantem statem wok ya long 1919. ?Jisas i mekem wanem wetem ol man ya we oli flas tumas blong mekem wok blong hem? Hem i karemaot ol wok ya long han blong olgeta. Hem i sakemaot olgeta oli “go afsaed, long ples ya we i tudak, we ol man oli stap krae, mo oli stap harem nogud tumas, oli stap kakae tut blong olgeta.”​—Matiu 25:​28, 30.

Masta i Gohed Blong Jekemap Wok Blong Olgeta

19. ?Olsem wanem masta i gohed blong jekemap wok, mo ol tabu Kristin oli gat strong tingting blong gohed blong mekem wanem?

19 Be taem Jisas i stat blong jekemap wok blong slef ya long 1918, bighaf blong olgeta we oli mas joen long grup ya blong slef oli no stat yet blong mekem wok blong Jeova. ?Olsem wanem? ?Jisas i no jekemap wok blong olgeta ya? Si hem i jekemap wok blong olgeta tu. Hem i stat mekem olsem long 1918/1919 mo long taem ya hem i glad long wok we slef ya i mekem olsem wan grup. Be, Jisas i gohed yet blong stap jekemap wok blong olgeta tabu Kristin ya wanwan. Mo samting ya bambae i gohed kasem taem we God i putum mak blong hem long olgeta fulwan. (Revelesen 7:​1-3) From we ol tabu brata blong Kraes oli luksave samting ya, ale tingting blong olgeta i strong blong gohed blong mekem “bisnes.” Tingting blong olgeta i strong blong oli yusum waes fasin, blong oli neva kam sot long karsin ya we i blong mekem laet blong olgeta i saenaot oltaem. Oli save se taem wanwan long olgeta i holem stret long wok blong olgeta long wol ya go kasem ded, ale bambae Jisas i save welkamem olgeta long ples blong hem long heven.​—Matiu 24:13; Jon 14:​2-4; 1 Korin 15:​50, 51.

20. (a) ?Ol narafala sipsip oli gat strong tingting blong mekem wanem tede? (b) ?Ol tabu Kristin oli luksave wanem?

20 Bigfala kampani blong ol narafala sipsip i folem fasin blong ol tabu brata blong olgeta. Oli luksave se, save we oli kasem long saed blong stamba tingting blong God, i givim wan bigfala wok long olgeta. (Esikel 3:​17-21) Tok blong Jeova mo tabu spirit i givhan long olgeta, ale taem oli stadi mo joen long ol Kristin miting samting ya i olsem we oli neva sot long karsin. Mo oli letem laet blong olgeta i saenaot taem oli joen long wok blong prij mo tij, we i olsem se oli stap joen wetem ol tabu brata blong olgeta blong mekem “bisnes.” Be, ol tabu Kristin oli luksave se mane ya, Masta i putum long han blong olgeta nao. Taswe oli mas talemaot long Masta, olsem wanem oli stap holem wok blong hem long wol ya. Nating se ol tabu Kristin ya oli no plante, be oli no save putum wok blong olgeta long han blong bigfala kampani. From samting ya, slef ya we i stret mo waes hem i gohed blong lukaot long ol samting blong King, mo hem i tangkiu tumas long ol memba blong bigfala kampani we oli givhan long hem blong mekem olsem. Bigfala kampani ya i luksave se ol tabu brata blong olgeta oli gat wan bigfala wok ya blong mekem, mo i glad tumas blong stap wok aninit long olgeta.

21. ?Wanem tok we i stret long olgeta Kristin bifo 1919 mo tede tu?

21 Taswe, nating se tufala parabol ya oli givim save long ol samting we oli hapen bifo mo raonabaot long yia 1919, bigfala tingting biaen long tufala i save givhan long olgeta trufala Kristin we oli laef long ol las dei ya. From samting ya, lastok we Jisas i talem long en blong parabol blong ol ten gel, i stret fastaem long ol tabu Kristin we oli laef bifo long 1919, be i stret tu long olgeta Kristin tede. I gud we yumi evriwan i tinghevi long tok ya blong Jisas se: “Oraet, yufala i mas lukaot gud, from we yufala i no save dei blong samting ya mo aoa blong hem.”​—Matiu 25:13.

[Ol Futnot]

^ Hemia i sem mak long wanem we i hapen afta we olgeta aposol oli ded. Sam long ol Kristin elda we tabu spirit i bin makemaot olgeta, oli kam “olsem wael dog.”​—Ol Wok 20:​29, 30.

^ Blong luk sam narafala toktok long saed blong parabol ya blong Jisas, luk japta 5 mo 6 long buk ya Worldwide Security Under the “Prince of Peace,” we ol Witnes blong Jeova oli wokem.

?Yu Yu Save Eksplenem?

• ?Wetaem Jisas i kam jekemap wok blong ol man blong hem, mo hem i faenem wanem?

• ?From wanem sam tabu Kristin oli gat sem tingting olsem slef we hem i “rabis man”?

• ?Olsem wanem yumi save soem se yumi waes long saed blong spirit?

• ?Folem eksampol blong ol tabu brata blong Jisas, olsem wanem yumi save gohed blong mekem “bisnes”?

[Kwestin]

[Bokis blong pija long pej 16]

?JISAS I KAM WETAEM?

Long Matiu japta 24 mo 25, i gat plante defdefren mining long tok ya se Jisas i “kam.” Blong “kam” i no nid we Jisas i muv, olsem we i kamaot long heven i kam. Be tok ya se hem i “kam,” no i “kamtru,” i save minim se hem i lukluk i kam long ol bisnes blong wol, no long ol man blong hem, blong jajem olgeta. Taswe taem hem i “kamtru” long 1914, i min se hem i stap nao olsem King. (Matiu 16:28; 17:1; Ol Wok 1:11) Long 1918, hem i “kamtru” olsem man blong karem tok blong God mo hem i stat jajem olgeta we oli talem se oli mekem wok blong Jeova. (Malakae 3:​1-3; 1 Pita 4:17) Long Amagedon, bambae hem i “kam” blong jajem ol enemi blong Jeova.​—Revelesen 19:​11-16.

Tok ya kam (no kamtru) we i kamaot plante taem long Matiu 24:​29-44 mo 25:​31-46, hem i minim long taem blong “bigfala trabol.” (Revelesen 7:14) Defren olgeta, tok ya “kamtru” we i kamaot plante taem long Matiu 24:45 kasem 25:30 i minim taem ya we hem i stap jajem olgeta man we oli talem se oli disaepol blong hem, hemia i stat long 1918 i kam kasem naoia. Bambae i narakaen nomo sipos yumi talem se Jisas i “kamtru” long taem blong bigfala trabol blong givim praes long gudfala slef ya, mo blong jajem ol gel we oli no waes, mo blong jajem wokman we i les we i bin haedem mane blong Masta. Sipos i olsem, i min se long taem ya nomo bambae hem i jes luksave se plante tabu Kristin oli no stret long wok blong olgeta, ale bambae i nidim blong jusum sam narafala man no woman blong tekem ples blong olgeta. Be, Revelesen 7:3 i soemaot se long taem blong bigfala trabol, God i “putum mak blong hem long fes” blong ol slef blong Kraes we tabu spirit i makemaot olgeta.

[Tok blong pija long pej 14]

Slef we i “rabis” i no kasem blesing long 1919

[Tok blong pija long pej 15]

Ol gel we oli waes oli rere taem man we i jes mared i kamtru

[Tok blong pija long pej 17]

Slef we i stret, hem i stap bisi blong mekem “bisnes”

Slef we i les i no mekem wan samting nating

[Tok blong pija long pej 18]

Ol tabu Kristin wetem “bigfala kampani” oli gohed blong letem laet blong olgeta i saenaot