Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Wol Ya i Stap Jenis—Faet Agensem Spirit Blong Hem

Wol Ya i Stap Jenis—Faet Agensem Spirit Blong Hem

Wol Ya i Stap Jenis​—Faet Agensem Spirit Blong Hem

“Spirit ya we yumi kasem finis, hem i no wan spirit we i kamaot long wol. Hem i Spirit blong God.”​—1 KORIN 2:12.

1. ?Iv i foldaon long wanem trik?

 “SNEK ya. Hem nao i giaman long mi, nao mi kakae.” (Jenesis 3:13) Hemia toktok we faswan woman ya Iv i talem blong traem eksplenem from wanem hem i no obei long Jeova God. Samting we hem i talem i tru, be i no stret we hem i yusum samting ya olsem wan eskius from sin blong hem. Tabu spirit i pusum aposol Pol blong raetem se: “Setan i trikim . . . Iv.” (1 Timoti 2:14) Yes, Iv i foldaon long trik blong Setan taem hem i bilif se sipos hem i no obei​—ale i kakae frut ya we God i putum tabu long hem​—bambae frut ya i givhan long hem blong kam olsem God. Mo tu, hem i foldaon long trik, taem hem i no luksave hu man ya we i stap toktok wetem hem. Hem i no luksave nating se Devel Setan nao i stap yusum snek ya blong toktok wetem hem.​—Jenesis 3:​1-6.

2. (a) ?Olsem wanem Setan i stap giaman long ol man tede? (b) ?Wanem ya ‘spirit blong wol,’ mo wanem ol kwestin we bambae yumi tokbaot naoia?

2 Stat long taem blong Adam mo Iv, Setan i gohed blong trikim ol man. Tru ya, hem i “giaman long olgeta man long wol.” (Revelesen 12:9) Hem i no jenisim ol trik blong hem. I tru se hem i no moa yusum snek, be hem i gohed yet blong wok long fasin haed. Setan i yusum plante pleplei, televisin, radio mo nara samting olsem, blong pulum ol man blong bilif se oli no nidim we God i lidim olgeta mo se oli no save kasem gudfala samting sipos God i lidim olgeta. Kampen we Setan i mekem blong trikim ol man i pulum ol man long evri ples long wol blong oli agensem ol loa mo rul blong Baebol. Baebol i singaot fasin ya blong ol man se ‘spirit blong wol.’ (1 Korin 2:12) Spirit, no tingting ya, i gat paoa long ol bilif, fasin, mo aksin blong olgeta man we oli no save God. ?Olsem wanem blong luksave spirit ya? ?Mo, olsem wanem yumi save blokem hem blong i no spolem yumi? Bambae yumi tokbaot samting ya.

Ol Gudfala Fasin Mo Tingting Oli Stap Lus

3. ?From wanem ‘spirit blong wol’ i kam strong moa long taem blong yumi?

3 Long taem blong yumi, ‘spirit blong wol’ i stap kam antap bigwan. (2 Timoti 3:​1-5) Ating yu yu luksave se ol fasin mo tingting oli stap go nogud moa. Baebol i eksplenem from wanem i olsem. Afta we Kingdom blong God i stanap long 1914, wan faet i kamaot long heven. Setan mo ol rabis enjel blong hem oli lusum faet ya mo olgeta long heven oli sakem olgeta oli kamdaon long wol. Setan i kam kros tumas, ale, hem i wok strong moa blong giaman long olgeta man long wol. (Revelesen 12:​1-9, 12, 17) Hem i traehad long evri rod blong “giaman long ol man ya tu we God i jusumaot olgeta finis se oli man blong hem.” (Matiu 24:24) From we yumi ol man blong God, yumi ol faswan man we bambae Setan i traem spolem. Hem i traem mekem we yumi no moa strong long saed blong spirit, olsem nao, bambae Jeova i no moa glad long yumi mo bambae yumi lusum janis blong laef olwe.

4. ?Ol man blong Jeova oli tingbaot Baebol olsem wanem, mo wanem tingting blong wol long saed blong Baebol?

4 Baebol i wan nambawan buk we i tijim yumi long saed blong God ya we i wokem yumi mo we i lavem yumi. Be Setan i traem pulum ol man blong oli no bilif long Baebol. Ol man blong Jeova oli laekem tumas Baebol mo oli tinghae long hem. Yumi save se hem i Tok blong God we tabu spirit i pulum sam man blong raetem. Hem i no tok blong man. (1 Tesalonaeka 2:13; 2 Timoti 3:16) Be wol blong Setan i wantem pulum yumi blong gat wan tingting we i defren olgeta. Eksampol, long fastok blong wan buk we i agensem Baebol, yumi save ridim tok olsem se: “I no tru nating se Baebol hem i ‘tabu’, mo i no tru tu se hem i ‘tok blong God.’ Ol man ya we oli raetem Baebol oli no ol tabu man we spirit blong God nao i lidim olgeta. Nogat. Oli ol pris nomo we oli wantem kasem hae posisen.” Ol man we oli bilivim ol tok olsem oli save foldaon isi nomo long trik ya se oli fri blong wosipim God olsem we olgeta i wantem​—no oli fri tu blong jus sipos oli no wantem wosipim God nating.​—Ol Proveb 14:12.

5. (a) ?Wan man blong raetem buk i talem wanem long saed blong ol skul ya we oli holem tok blong Baebol? (b) ?Olsem wanem sam tingting blong wol tede oli laenap wetem wanem we Baebol i talem? (Tokbaot bokis long nekis pej.)

5 Plante man oli tok agensem Baebol, mo plante man blong jos we oli talem se oli sapotem Baebol, oli gat tu fes. From samting ya, plante moa man oli no moa laekem ol skul, wetem ol skul ya tu we oli talem se oli tijim Baebol. Long nius mo long ol ples we man i go blong kasem hae edukesen, ol man oli stap agensem ol skul. Wan man blong raetem buk i luksave samting ya se: “Tingting we plante man tede oli gat long saed blong skul blong ol man Jiu mo Kristin skul hem i no gud nating. Sam man oli talem se [ol skul ya] oli pulum tingting blong olgeta from we oli stat longtaem finis i kam. Sam man oli luk [ol skul ya] olsem samting we i olfala tumas mo i stap holembak man blong i no gru long save blong hem mo i blokem man blong kasem moa save long saed blong sayens. Long ol yia we oli jes pas, ol tingting ya oli kam antap mekem se plante man oli stat jikim mo agensem stret ol man blong ol skul ya.” Plante taem, ol man we oli stamba blong fasin agens, hemia ol man we oli no bilif se God i stap mo we “ol tingting blong olgeta i kam rabis.”​—Rom 1:​20-22.

6. ?Wanem tingting blong wol long saed blong ol fasin blong seks we God i no agri long olgeta?

6 Taswe yumi no sapraes we ol man oli stap gowe moa long ol rul blong God long saed blong ol gudfala fasin. Eksampol, Baebol i talem se fasin blong man i slip wetem man hem i wan fasin “we i blong sem nomo.” (Rom 1:​26, 27) Hem i talem tu se ol man we oli slip olbaot mo ol man we oli stilim hasban no waef blong narafala bambae oli no save go insaed long Kingdom blong God. (1 Korin 6:9) Be long plante kantri ol man oli agri long ol fasin ya mo oli leftemap fasin ya tu long ol buk, ol niuspepa, ol singsing, ol film mo long televisin. Taem yumi tok aot agensem olkaen fasin ya, ol man oli talem se fasin blong yumi i strong tumas, yumi stap jajem man tumas, mo yumi stap yet long ol tingting blong bifo. Wol ya i no luksave se God i putum ol rul ya from we hem i lavem yumi. Defren olgeta, ol man blong wol ya oli ting se ol rul ya oli blokem olgeta blong oli no fri blong mekem samting we olgeta i wantem mekem.​—Ol Proveb 17:15; Jud 4.

7. ?Wanem sam kwestin we yumi save askem long yumi wan?

7 Yumi laef long wan wol we ol man blong hem oli stap go agensem God moa oltaem. Taswe, i waes we yumi luklukgud long fasin mo tingting blong yumi wanwan mo wanem samting we yumi stap tinghae long hem. Wanwan taem, i gud yumi jekemap yumi wan blong meksua se yumi no stap gowe sloslo long ol tingting mo rul blong Jeova. Blong mekem olsem, yumi mas prea blong Jeova i halpem yumi mo yumi mas traehad blong no giaman long yumi wan. Maet yumi askem long yumi wan se: ‘?Mi laekem ridim no wajem sam samting we sam yia bifo mi no bin laekem nating blong ridim no wajem? ?Mi stat blong no moa agensem tumas sam fasin we God i agensem? ?Mi no moa tinghevi long ol samting long saed blong spirit olsem we mi bin mekem bifo? ?Fasin blong laef blong mi i soem se mi stap putum Kingdom fasples long laef blong mi?’ (Matiu 6:33) Ol kwestin olsem oli save halpem yumi blong agensem spirit blong wol ya.

“No Lusum Rod”

8. ?Olsem wanem wan man i save lusum rod mo i gowe long Jeova?

8 Aposol Pol i raet long ol Kristin brata blong hem i se: “Yumi mas strong moa blong holem ol trutok ya we yumi harem finis, blong bambae yumi no lusum rod blong yumi.” (Hibrus 2:1) Wan sip i no save kasem ples we hem i wantem go long hem sipos hem i lusum rod. Sipos kapten blong sip i no lukluk gud long win mo taed blong solwota, bambae sip blong hem i save lusum rod isi nomo, hem i save mestem haba we hem i blong go long hem mo i save fas long rif. Long sem fasin, sipos yumi no lukluk gud long ol trutok blong Baebol we oli sas tumas, yumi save lusum rod isi nomo, nao yumi save gowe long Jeova mo maet yumi rek long saed blong spirit, olsem sip we i fas long rif. Man we i rek long saed blong spirit maet hem i no wan man we i sakemaot trutok fulwan. Tru i no gat plante long yumi we bambae oli girap wantaem nomo mo sakemaot Jeova. Nogat. Plante taem, fasin ya blong lego Jeova i hapen sloslo. Maet man i stat folem sam samting we oli pulum tingting mo hat blong hem i gowe long Tok blong God. Ale, hem i no luksave be hem i lusum rod, mo hem i mekem sin. Man olsem i sem mak long kapten blong sip we i slip gogo aksiden i hapen nao hem i wekap, be i let finis.

9. ?Wanem ol blesing we Jeova i givim long Solomon?

9 Tingbaot laef blong Solomon. Jeova i givim wok long hem blong i king antap long ol man Isrel. God i yusum Solomon blong wokem haos tempol blong hem mo i pulum hem blong raetem sam haf blong Baebol. Jeova i toktok wetem hem tu taem mo i givim plante samting long hem olsem mane, haenem, mo pis long nesen we Solomon i rul long hem. Antap long olgeta samting ya, Jeova i blesem Solomon bigwan taem i givim waes long hem. Baebol i talem se: “God i givim waes mo save long king ya we i bigwan tumas, man i no save makem. Hem i waes moa, i winim ol waes man blong ol kantri saed i go long is, mo ol waes man blong Ijip.” (1 King 4:​21, 29, 30; 11:9) From samting ya ating plante long yumi oli ting se Solomon i mas stap tru long God. Be nogat. Solomon i folem fasin blong apostasi. * ?Samting ya i hapen olsem wanem?

10. ?Wanem advaes we Solomon i no obei long hem, mo wanem i kamaot from?

10 Solomon i savegud mo i kasem save gud tu long Loa blong God. Ating hem i bin intres long ol advaes we i stap blong givhan long ol man we oli kam king blong Isrel. Long ol advaes ya i gat hemia we i se: “King ya i no mas gat plante woman blong hem, from we sipos hem i tekem plante woman, bambae ol woman ya oli tanem tingting blong hem i gowe long Hae God.” (Dutronome 17:​14, 17) Nating se advaes ya i klia nomo, Solomon i tekem seven handred woman we oli dota blong ol king, mo i gat tri handred narafala woman blong hem bakegen. Plante long ol woman ya oli wosipim ol giaman god. Yumi no save from wanem Solomon i tekem plante woman olsem, mo yumi no save tu se wanem eskius nao we hem i faenem blong mekem samting ya. Be samting we yumi save se, hem i no obei long klia advaes ya blong God. Ale hem i kasem trabol stret olsem we Jeova i bin givim woning se i save hapen. Yumi ridim se: “Ol woman ya blong [Solomon] oli stap pulum hem i . . . go mekem wosip long ol narafala god.” (1 King 11:​3, 4) “Oli stap pulum” hem, maet hemia i hapen sloslo nomo, be i gohed gogo hem i lusum fulwan waes ya we i kamaot long God. Solomon i lusum rod. Biaen, Solomon i wantem moa blong mekem ol hiten woman blong hem oli glad i bitim we hem i wantem obei long God mo mekem God i glad. !Sore tumas we samting ya i hapen long Solomon, we hem nao i bin raetem ol tok ya se: “Pikinini blong mi, yu yu mas kam waes. Sipos yu kam waes, bambae mi glad we mi glad, mo sipos man i faerap long mi, be bambae mi gat ansa blong givim long hem”!​—Ol Proveb 27:11.

Spirit Blong Wol Ya i Gat Bigfala Paoa

11. ?Olsem wanem ol samting we yumi lukluk mo harem oli save gat paoa long tingting blong yumi?

11 Stori blong Solomon i tijim yumi se yumi mas lukaot long tingting ya se wol ya i no save gat paoa long tingting blong yumi from we yumi save trutok. Kakae i save mekem i gud no i save spolem bodi blong yumi, ale long sem fasin, samting we yumi putum long tingting blong yumi, we i olsem kakae, i save mekem i gud no i save spolem tingting blong yumi tu. Samting we tingting blong yumi i stap “kakae” hem i save gat paoa long tingting mo fasin blong yumi. Plante bigbigfala kampani blong mekem bisnes oli luksave samting ya, taswe oli spenem plante milian vatu evri yia blong mekem ol advataes blong man i pem ol samting we kampani blong olgeta i wokem. Ol man we oli wokem ol advataes ya oli waesgud blong yusum ol tok mo ol pija we oli stret long samting we ol man oli wantem mo laekem. Ol man we oli wokem ol advataes ya oli save gud se sipos man i luk advataes wan no tu taem nomo, hemia i no naf blong pulum hem blong pem samting ya. Be, sipos oli soem advataes ya bakegen mo bakegen, maet man ya i stat laekem samting ya we hem i luk nao hem i wantem pem. Yes, advataes i gat paoa long man​—sipos no, ating i no gat wan kampani we bambae i westem mane long samting ya. Advataes i gat bigfala paoa long tingting mo fasin blong ol man.

12. (a) ?Setan i mekem olsem wanem blong traem winim tingting blong man? (b) ?Wanem i soem se ol Kristin tu oli save foldaon long ol trik blong hem?

12 Setan i olsem wan man blong mekem advataes. Hem i leftemap ol tingting blong hem tru long ol samting we oli save pulum ae mo tingting blong man. Hem i mekem samting ya from we hem i save se sloslo bambae hem i save winim sam man blong oli folem ol tingting ya blong hem. Tru long ol pleplei, mo nara samting bakegen, Setan i trikim ol man. Hem i pulum olgeta blong ting se samting we i gud hem i nogud, mo samting we i nogud hem i gud. (Aesea 5:20) Sam trufala Kristin tu oli foldaon long trap blong ol giaman tok we Setan i stap talemaot. Baebol i givim woning ya se: “Tabu Spirit i talemaotgud, se bambae long taem ya we klosap wol i finis, sam man oli save lego fasin blong bilif long God. Bambae olgeta ya oli obei long ol tok blong ol devel we oli blong giaman nomo, mo bambae oli biaen long ol toktok ya we ol devel nomo oli stap tijim olgeta long hem. Fasin ya bambae i kamtru from ol giaman toktok blong ol man we oli gat tu tingting, we Setan i bonem mak blong hem finis long tingting blong olgeta, nao oli no moa save haremsave trutok.”​—1 Timoti 4:​1, 2; Jeremaea 6:15.

13. ?Wanem ya ol fren we oli no stret, mo olsem wanem ol fren oli save gat paoa long yumi?

13 I no gat wan long yumi we i naf blong blokem spirit blong wol ya fulwan. Win mo strong taed blong wol ya blong Setan oli gat bigfala paoa. Taswe Baebol i givim waes advaes ya se: “Yufala i no go krangke. Wan man blong bifo i talem se, ‘Ol stret man nomo, be ol fren blong olgeta we oli no stret, oli save spolem fasin blong olgeta.’ ” (1 Korin 15:33) Ol fren we oli no stret, i minim enikaen man no enikaen samting we oli soem tingting mo fasin blong wol ya​—maet i gat sam man olsem tu insaed long kongregesen. ?Sipos ol fren blong yu oli stap traehad blong mekem gudfala fasin, yu ting se samting ya bambae i pulum yu tu blong mekem gudfala fasin? Ating yes. ?Taswe, sipos yu gat sam fren we fasin blong olgeta i no stret, yu ting se samting ya i save gat paoa long yu? Yes. Baebol i mekem samting ya i klia taem hem i se: “Sipos man i go joen long ol waes man, bambae hem i save kam waes, be sipos hem i go mekem fren wetem ol man we oli no gat hed, bambae hem i spolem hem nomo.”​—Ol Proveb 13:20.

14. ?Olsem wanem yumi save faet agensem spirit blong wol?

14 Blong faet agensem spirit blong wol, yumi mas kampani wetem ol man we oli waes​—hemia ol man we oli mekem wok blong Jeova. Yumi mas fulumap tingting blong yumi wetem ol samting we oli save bildimap bilif blong yumi. Aposol Pol i raetem se: “I gat ol gudfala fasin i stap we oli stret gud, mo we i stret nomo blong yumi presem ol man we oli mekem ol fasin ya. Mo yufala i mas putum tingting blong yufala i stap strong long ol fasin olsem. Ol fasin ya oli tru, mo oli hae, mo oli stret, mo oli klin gud, mo oli save mekem yumi harem gud, mo ol man oli stap ona long olgeta we oli stap mekem ol fasin ya.” (Filipae 4:8) God i wokem yumi long wan fasin we yumi fri blong jusum ol samting we yumi wantem. Taswe yumi save jusum ol samting we yumi wantem tingbaot. I gud we oltaem yumi jusum blong tingbaot ol samting we oli save mekem yumi kam klosap moa long Jeova.

Spirit Blong God i Strong Moa

15. ?Wanem i mekem we ol Kristin long taon blong Korin oli defren long ol narafala man blong taon ya?

15 Tabu spirit blong God i mekem samting we i defren long spirit blong wol we i pulum man i gorong. Tabu spirit i stap lidim ol trufala Kristin. Pol i raet long kongregesen blong ol man Korin i se: “Spirit ya we yumi kasem finis, hem i no wan spirit we i kamaot long wol. Hem i Spirit blong God ya, we hem nomo i sanem i kam long yumi blong yumi save olgeta samting we hem i givim long yumi.” (1 Korin 2:12) Spirit blong wol i strong long taon blong Korin bifo. Bighaf blong ol man long taon ya oli mekem ol rabis fasin long saed blong seks. From we fasin ya i bigwan long taon ya, ol man long taem ya oli yusum tok ya “fasin blong ol man Korin” blong minim se wan man i “stap slip olbaot.” Setan i satem tingting blong ol man ya. Taswe, oli no kasem klia save long saed blong trufala God, mo samfala oli no gat save nating long saed blong God. (2 Korin 4:4) Be Jeova i yusum tabu spirit blong hem blong openem tingting blong sam man long taon blong Korin, mo samting ya i givim janis long olgeta blong kasem save long trutok. Tabu spirit blong hem i pulum mo lidim olgeta blong mekem sam bigfala jenis long laef blong olgeta nao God i save glad long olgeta mo i blesem olgeta. (1 Korin 6:​9-11) I tru se spirit blong wol i gat paoa, be spirit blong Jeova i strong moa.

16. ?Olsem wanem yumi save kasem mo holem spirit blong God?

16 Sem samting i stap hapen tede. Tabu spirit blong Jeova i wan paoa we i strong moa i winim olgeta paoa long heven mo wol, mo Jeova i glad blong givim paoa ya fri nomo long olgeta man we oli bilif long hem mo we oli askem paoa ya long hem. (Luk 11:13) Be blong kasem spirit blong God, i no naf blong agensem spirit blong wol. Yumi mas traehad tu blong stadi long Tok blong God oltaem mo mekem i wok long laef blong yumi. Long rod ya, tingting blong yumi bambae i laenap wetem tingting blong God. Sipos yumi mekem olsem, bambae Jeova i givim paoa long yumi blong stanap strong agensem olkaen trik we Setan i save yusum blong spolem yumi long saed blong spirit.

17. ?Olsem wanem stori blong Lot i save leftemap tingting blong yumi?

17 Nating se ol Kristin oli no man blong wol ya, be oli mas laef long wol. (Jon 17:​11, 16) I no gat wan long yumi we spirit blong wol i no save kasem hem, from we yumi wok no maet yumi laef wetem sam man we oli no laekem Jeova mo ol fasin blong hem. ?Olsem wanem? ?Yumi gat filing olsem Lot, we hem i “harem nogud tumas,” yes tingting blong hem i trabol, from rabis fasin blong ol man raonabaot long hem long Sodom? (2 Pita 2:​7, 8) Sipos yumi harem olsem hem, yumi no mas letem tingting blong yumi i foldaon. Jeova i lukaot gud long Lot mo i sevem hem tu, taswe hem i save mekem samting ya tu long yumi. Papa blong yumi we i lavem yumi, hem i lukluk mo i kasem save long laef blong yumi. Taswe, hem i save halpem yumi mo i save givim paoa we yumi nidim blong stap strong long saed blong spirit. (Ol Sam 33:​18, 19) Nomata we laef blong yumi i had olsem wanem, sipos yumi dipen long Jeova, yumi trastem hem, mo yumi singaot long hem, bambae hem i halpem yumi blong stanap strong agensem spirit blong wol.​—Aesea 41:10.

18. ?From wanem yumi mas tinghae long fasin fren blong yumi wetem Jeova?

18 Ol man long wol ya oli stap longwe long God mo Setan i stap trikim gud olgeta fulwan. Be yumi ol man blong Jeova, yumi gat blesing ya se yumi save trutok. Taswe yumi gat glad mo pis we wol ya i no gat. (Aesea 57:​20, 21; Galesia 5:22) Yumi hapi tumas from nambawan hop ya blong laef we i no save finis long Paradaes. Long ples ya, spirit blong wol ya bambae i no moa stap. Taswe i gud yumi tinghae long gudfala fasin fren we yumi gat wetem God mo yumi wekapgud blong luksave sipos yumi stap lusum rod long saed blong spirit, nao bambae yumi save stretem yumi wan kwiktaem. I gud yumi kam klosap moa long Jeova, mo bambae hem i halpem yumi blong faet agensem spirit blong wol ya.​—Jemes 4:7, 8.

[Futnot]

^ Fasin blong lego trufala bilif mo agensem hem.

?Yu Yu Save Eksplenem?

• ?Setan i trikim mo lidim ol man oli gorong olsem wanem?

• ?Olsem wanem yumi save lukaot blong no lusum rod mo gowe long Jeova?

• ?Wanem i soem se spirit blong wol ya i gat paoa?

• ?Olsem wanem yumi save kasem mo holem spirit ya we i kamaot long God?

[Kwestin]

[Bokis blong pija long pej 11]

WAES BLONG WOL AGENSEM WAES BLONG GOD

I no gat samting we i trutok​—ol man wanwan nomo oli mekemap samting we olgeta oli luk se hem i trutok.

“Tok blong [God] hemia trutok ya.”​—Jon 17:​17, Nyutesteman wetem Ol Sam long Bislama.

Yu mas trastem filing blong yu nomo, bambae hem i givhan long yu blong harem save samting we i gud no samting we i nogud.

“Oltaem nomo, tingting blong man i stap giaman long hem bakegen. I no gat narafala samting we i save giaman olsem, i nogud we i nogud olgeta.”​—Jeremaea 17:9.

Mekem samting we yu yu wantem.

“I no gat man i save kam bos long laef blong hem.”​—Jeremaea 10:23.

Taem yu rij bambae yu hapi.

“Fasin blong laekem mane tumas, hem i stamba blong olgeta fasin nogud.”​—1 Timoti 6:10.

[Tok blong pija long pej 10]

Solomon i lusum rod blong trufala wosip mo hem i go wosipim ol giaman god

[Tok blong pija long pej 12]

Setan i olsem man blong mekem advataes, hem i leftemap spirit blong wol. ?Yu yu stap faet agensem spirit ya?