Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Rebeka—Wan Woman We i Wokhad Mo i Onagud Long God

Rebeka—Wan Woman We i Wokhad Mo i Onagud Long God

Rebeka—Wan Woman We i Wokhad Mo i Onagud Long God

TRAEM tingbaot sipos yu save jusum wan waef blong pikinini boe blong yu. ?Bambae yu jusum wanem kaen woman? ?Wanem ol gudfala fasin we hem i mas gat? ?Bambae yu traem faenem wan woman we i naes, i gat hed, i kaen, mo i wokhad? ?No maet bambae yu traem faenem sam narafala gudfala fasin long hem?

Ebraham i fesem problem ya. Jeova i bin promes long hem se bambae ol laen blong hem oli kasem plante blesing, tru long pikinini boe blong hem Aesak. Bambae yumi folem stori ya, stat long taem we Ebraham i olfala finis, be pikinini boe blong hem i no mared yet. (Jenesis 12:​1-3, 7; 17:19; 22:​17, 18; 24:1) Bambae Aesak i serem ol blesing ya wetem waef blong hem mo ol pikinini blong tufala. Taswe Ebraham i mekem plan blong faenem wan gudfala waef blong Aesak. Faswan samting se woman ya i mas wosipim Jeova. Ebraham i stap long Kenan, mo i no gat wan woman i stap wosipim Jeova long ples ya. Taswe Ebraham i mas lukluk long narafala ples blong faenem wan waef blong Aesak. Ale, hem i faenem Rebeka. ?Olsem wanem Ebraham i faenem hem? ?Woman ya i strong long saed blong spirit? ?Yumi lanem wanem from eksampol blong Rebeka?

Oli Lukaotem Wan Woman We i Gat Ol Gudfala Fasin

Ebraham i sanem olfala man blong wok blong hem, nem blong hem Eliesa, i go long wan kantri farawe, hemia Mesopotemia. Long kantri ya, Eliesa i mas faenem wan waef blong Aesak long famle blong Ebraham, we olgeta oli stap wosipim Jeova. Mared ya i impoten tumas, taswe Ebraham i askem long Eliesa blong mekem wan strong promes se bambae hem i no tekem wan woman Kenan olsem waef blong Aesak. I gud blong makem we Ebraham i strong long poen ya se waef blong Aesak i no mas kamaot long Kenan.​—Jenesis 24:​2-10.

Eliesa i wokbaot i go kasem taon ya we famle blong Ebraham i stap long hem, nao hem i tekem ol ten kamel blong hem i go long wan wel. !Traem tingbaot! San i stap godaon, nao Eliesa i prea se: “Naoia, mi mi stap long wel ya, mo bambae i no longtaem ol yang gel blong taon ya oli kam long ples ya blong kasem wota. Bambae mi askem long wan long olgeta se, ‘?Plis, yu save givim smol wota long mi, blong mi dring? Sipos hem i talem se ‘Ale, yu dring, mo bambae mi go tekem wota blong ol kamel blong yu tu, plis yu letem we tok ya i saen we yu yu jusumaot gel ya, blong man ya blong yu Aesak bambae i mared long hem.”​—Jenesis 24:​11-14.

Ol woman blong ples ya oli save we wan kamel we i tosta i save dring plante wota (samting olsem 100 lita wota). Taswe wan woman we i wantem givim wota long ten kamel, hem i mas rere blong mekem wan bigfala wok. Mo sipos wan woman i mekem wok ya be ol narafala raonabaot oli no halpem hem, samting ya i pruvum we woman ya i gat paoa, longfala tingting, tingting daon, mo hem i kaengud long ol man mo long ol anamol tu.

?Wanem i hapen? “Man ya i no finisim prea blong hem yet, nao wan yang gel i kamtru long ples ya, we i stap karem botel blong wota long solda blong hem. Gel ya, nem blong hem Rebeka. Hem i dota blong Betuel, i smol bubu blong brata blong Ebraham ya Naho wetem woman blong hem Milka. Hem i wan yang gel nomo we i naes we i naes mo neva man i stap wetem hem. Hem i godaon long wel ya, i fulumap botel blong hem, nao i kam antap bakegen. Nao man ya blong Ebraham i resis i kam long hem, i askem long hem se, ‘?Plis, yu save givim smol wota long botel blong yu blong mi dring?’ Nao wantaem nomo, gel ya i tekemaot botel ya long solda blong hem, i holem blong man ya i dring, nao i talem se, ‘Olfala, yu dring.’ ”​—Jenesis 24:​15-18.

?Rebeka i Gat Ol Gudfala Fasin Ya?

Rebeka hem i smol bubu blong brata blong Ebraham. Hem i wan naesfala gel, mo tu hem i gat ol gudgudfala fasin. Hem i no fraet blong toktok long wan strenja, be long sem taem, hem i no fren tumas wetem hem. Hem i glad blong givim wota long Eliesa taem hem i askem wota blong dring. Be hemia i no wan bigfala samting from we long taem bifo, hemia wan fasin we evri man i gat. ?Olsem wanem long seken haf blong prea blong Eliesa? ?Rebeka i ansa stret long haf ya?

Rebeka i talem se: “Olfala, yu dring.” Be hem i no talem samting ya nomo. Rebeka i gohed i se: “Yu wet. Bambae mi go karem wota i kam, blong ol kamel blong yu tu oli save dring olsem we oli wantem.” Rebeka i mekem moa i bitim samting we hem i mas mekem blong soem kaen fasin. Hem i glad blong mekem wok ya, “nao kwiktaem, hem i kafsaedem wota ya long botel blong hem i go long ples blong wota blong ol anamol, mo i stap resis i gobak long wel, i stap fulumap wota long botel blong hem, i stap karem i kam, gogo ol kamel ya oli fulap.” Rebeka i mekem wok ya wetem olgeta paoa blong hem. Baebol i talem se, “man ya i stap kwaet, i stap lukluk gel ya” nomo.​—Jenesis 24:​19-21.

Taem Eliesa i faenemaot se yangfala gel ya i wan famle blong Ebraham, hem i nildaon mo i presem Jeova. Hem i askem long Rebeka sipos i gat ples long haos blong papa blong hem, blong hem wetem ol man blong hem oli save slip long naet ya. Rebeka i talem se yes, nao hem i resis i go long haos blong hem blong talemaot olgeta samting ya.​—Jenesis 24:​22-28.

Laban, we hem i brata blong Rebeka, wetem papa blong hem, Betuel, tufala i lesin long stori blong Eliesa, nao tufala i luksave we God i bin lidim hem i kam long haos blong olgeta. I klia we God i jusum Rebeka blong i mared long Aesak. Laban mo Betuel, tufala i talem se: “Gel ya i stap. I gud hem i biaen long yufala, yufala i gobak long ples blong yu. I gud hem i mared long pikinini blong masta blong yu, olsem we Hae God nomo i talem.” ?Wanem tingting blong Rebeka? Taem oli askem long hem sipos hem i glad blong go naoia nomo wetem Eliesa, hem i talem wan tok long lanwis Hibru we i minim se: “Yes, mi rere blong go.” Oli no fosem hem blong maredem Aesak. Mo samting ya i klia long ol tok we Ebraham i talem finis long Eliesa se: “Be sipos yu jusumaot wan gel olsem, nao hem i no wantem blong i biaen long yu, i kam long ples ya, promes ya bambae i no moa holem yu nao.” Be Rebeka tu i luksave we Jeova i biaen long mared ya. Taswe hem i no westem taem, hem i lego famle blong hem blong maredem wan man we hem i neva luk bifo. Hem i mas gat strong tingting blong tekem disisen ya. Mo samting ya i soem bigfala bilif blong hem. !Yes, Rebeka i gat ol gudfala fasin blong kam waef blong Aesak!​—Jenesis 24:​29-59.

Taem Rebeka i mitim Aesak, hem i kavremap fes blong hem wetem wan kaliko, blong soem we hem i ona long Aesak. Nao Aesak i tekem Rebeka olsem waef blong hem, mo ol nambawan fasin blong Rebeka i pulum Aesak blong lavem hem tumas.​—Jenesis 24:​62-67.

Tufala Twin Boe

Naentin yia i pas be Rebeka i no bonem wan pikinini yet. Nao hem i gat bel we bambae i bonem tufala twin. Be taem tufala boe i no bon yet, tufala i stap faet insaed long bel blong Rebeka, mekem se Rebeka i krae long Jeova. Ating yumi save mekem sem mak taem yumi fesem ol bigfala trabol long laef blong yumi. Jeova i harem prea blong Rebeka mo hem i kwaetem ol wari blong hem. Hem i talem long hem se bambae hem i kam mama blong tu nesen, mo se “ol pikinini we bambae oli kamaot biaen long fasbon, bambae oli stap wok blong sekenbon.”​—Jenesis 25:​20-26.

Be ating i no jes from ol tok ya nomo we Rebeka i laekem moa sekenbon blong hem, Jekob. Tufala boe ya i defdefren olgeta. Jekob ‘i wan kwaet man nomo,’ be Esao i no tinghae nating long ol samting long saed blong spirit. Wan dei, jes blong kasem wan supsup long Jekob, Esao i salem raet we hem i gat olsem fasbon, hemia raet blong kasem ol blesing blong Jeova. Biaen hem i maredem tu gel we tufala i laen blong Het. Mared ya i soem we Esao i ting nating long ol samting long saed blong spirit, mo papa mama blong hem, tufala i harem nogud tumas from samting ya.​—Jenesis 25:​27-34; 26:​34, 35.

Ol Traehad Blong Givim Blesing Long Jekob

Baebol i no talem sipos Aesak i save we bambae Esao i mas stap wok blong Jekob. Nating se i olsem wanem, Rebeka mo Jekob tufala i save we Jekob nao i mas kasem blesing long papa blong hem. Taem Aesak i talem long Esao se hem i mas kukum wan mit blong hem, nao bambae hem i blesem hem, wantaem nomo Rebeka i tekem aksin. Bifo, taem hem i yang, hem i kwik blong tekem aksin mo hem i wok strong, mo hem i gat ol semfala fasin ya yet. Ale, hem i girap, i “talem” no i givim oda long Jekob blong karem tu smol nani i kam long hem. Rebeka bambae i kukum mit ya we hasban blong hem i laekem tumas. Afta, Jekob i mas mekem olsem se hem i Esao, blong bambae hem i kasem blesing long papa blong hem. Be Jekob i no wantem mekem samting ya. !Maet papa blong hem i faenemaot se hem i trikim hem, nao bambae hem i singaot trabol i kam long Jekob! Be Rebeka i strong, i talem long Jekob se: “Pikinini blong mi. Sipos hem i singaot trabol i kam, be trabol ya bambae i kam long mi nomo.” Ale, Rebeka i kukum mit ya, hem i putum klos long Jekob blong hem i luk olsem Esao, mo hem i sanem Jekob i go long Aesak.​—Jenesis 27:​1-17.

Baebol i no talem from wanem Rebeka i mekem samting ya. Plante man oli talem se hem i mekem wan nogud samting. Be Baebol i no talem samting ya, mo Aesak tu i no talem olsem, taem hem i faenemaot se Jekob nao i kasem blesing blong hem. Defren olgeta, hem i ademap moa blesing long Jekob. (Jenesis 27:29; 28:​3, 4) Rebeka i save ol profet tok blong Jeova long saed blong tufala boe blong hem. Taswe hem i tekem aksin blong meksua se Jekob i kasem blesing ya we hem i gat raet blong kasem. Samting ya i laenap wetem samting we God i wantem.​—Rom 9:​6-13.

Oli Sanem Jekob i Go Long Haran

Blong blokem plan blong Esao, Rebeka i talem long Jekob se hem i mas ronwe, go kasem taem we kros blong brata blong hem i finis. Hem i askem long Aesak blong blesem plan ya, be hem i no talem long Aesak we Esao i kros long brata blong hem. Defren olgeta, Rebeka i talem long hasban blong hem wetem kaen fasin se hem i wari from we hem i no wantem we Jekob i maredem wan woman Kenan. Tingting ya i mekem Aesak i fraet, taswe hem i givim oda long Jekob se hem i no mas maredem wan woman Kenan, mo i sanem hem i go long famle blong Rebeka blong hem i faenem wan waef we i onagud long God. Baebol i no talem sipos Rebeka i gat janis blong luk Jekob bakegen. Be wok blong Rebeka i karem plante blesing oli kam long ol man we bambae oli kam nesen blong Isrel.​—Jenesis 27:43–28:2.

Histri blong Rebeka i pulum yumi blong tinghae long hem. Hem i wan naesfala woman, be, samting we i moa impoten, se hem i onagud long God. Hemia nao naesfala fasin we Ebraham i wantem long woman we bambae i maredem boe blong hem. Ating ol narafala gudfala fasin blong Rebeka oli bitim samting we Ebraham i bin tingbaot fastaem. Rebeka i gat bilif, hem i gat strong tingting blong folem ol rod blong God, hem i wok strong, hem i gat tingting daon, mo hem i glad blong welkamem ol strenja. I gud we olgeta Kristin woman oli folem nambawan eksampol blong hem. Hemia nao ol naesfala fasin we Jeova i stap lukaotem long ol gudfala woman.