Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Ebraham Mo Sera—!Yu Save Folem Fasin Blong Bilif Blong Tufala!

Ebraham Mo Sera—!Yu Save Folem Fasin Blong Bilif Blong Tufala!

Ebraham Mo Sera—!Yu Save Folem Fasin Blong Bilif Blong Tufala!

OL MAN oli kolem Ebraham se “stamba [“papa,” NW ] blong olgeta we oli . . . bilif long God.” (Rom 4:11) Gudfala waef blong hem tu i gat nambawan fasin ya. (Hibrus 11:11) Yes, olfala Ebraham mo woman blong hem, Sera, tufala i fraetgud long God. ?From wanem oli ol gudfala eksampol blong bilif? ?Wanem sam long ol traem we i kasem tufala? ?Mo stori blong tufala i save givhan long yumi olsem wanem?

Ebraham i soem bilif blong hem, taem God i talem long hem se hem i mas lego ples blong hem. Jeova i talem long hem se: “Yu mas aot long ples ya blong yu, mo long ol famle blong yu, mo long haos blong papa blong yu, nao bambae yu mas go long wan narafala kantri, we mi bambae mi soemaot long yu.” (Jenesis 12:1) Olfala ya i obei from we yumi ridim se: “Ebraham i stap bilif strong long God, taswe hem i obei long God long taem ya we God i singaot hem blong go long wan narafala kantri. Kantri ya, God i promes finis long hem se bambae i givim long hem. Nao Ebraham i aot long kantri blong hem, be hem i no save se niufala kantri ya we hem i stap go long hem i stap wea.” (Hibrus 11:8) Tingting smoltaem se tok ya i minim wanem long Ebraham.

Ebraham i laef long Uru, we tede hem i saot blong Irak. Uru i wan bigfala taon blong Mesopotamia, we ol tredaman blong hem mo ol tredaman blong ol kantri blong Pesia mo Indus Vali oli stap mekem bisnes long hem. Masta Leonard Wolley i lidim wan grup we oli go digimaot graon long ples ya blong faenem sam samting long saed blong taon ya Uru. Man ya i talem se long taem blong Ebraham, bighaf blong ol haos oli wokem long brikis, mo oli kavremap wol blong olgeta wetem laem mo waetwas. Oli faenem wan haos we ating i blong wan rijman we i laef long taon ya blong Uru. Haos blong man ya i gat tu stori long hem mo i gat wan open ples long medel blong hem we oli mekem olsem wan naesfala garen. Ol rum we oli stap long faswan stori daon long haos ya, i blong ol wokman mo ol fren we oli kam visitim famle ya. Ale raon long stonwol blong faswan stori blong haos ya, i gat wan kaen vranda we oli wokem long wud. Vranda ya i olsem ples blong wokbaot blong go long ol wanwan rum blong haos ya we oli blong famle nomo. Masta Woolley i talem se olkaen haos olsem oli save gat 10 kasem 20 rum long hem, mo oli “bigwan lelebet mo oli soem se laef blong ol man ya i gud, mo i klia se oli rijman.” Sipos hemia nao kaen haos we Ebraham mo Sera tufala i mas lego blong go laef long ol haos tapolen, i klia se tufala i rere blong lego bigfala samting, blong obei long Jeova.

Ebraham mo famle blong hem oli wokbaot i go fastaem long Haran, wan taon long not blong Mesopotamia. Biaen oli wokbaot i go long kantri blong Kenan. Wokbaot ya i samting olsem 1,600 kilomita​—!hemia wan bigfala wokbaot ya blong tufala we i olfala finis! Taem tufala i aot long Haran, Ebraham i gat 75 yia mo Sera i gat 65 yia.​—Jenesis 12:4.

?Wanem tingting blong Sera taem Ebraham i talemaot long hem se bambae oli lego Uru? Ating hem i wari mo i fraet lelebet from we hem i mas lego hom blong hem blong go long wan ples we hem i no gat save long hem, mo we ol man blong hem oli no kaen, mo hem i mas laef wetem smol samting nomo. Nating se i olsem, Sera i obei. Hem i luk Ebraham olsem “Masta” blong hem. (1 Pita 3:​5, 6) Sam man we oli stadi long saed ya, oli talem se tok ya we Sera i yusum i soemaot we woman ya i gat “fasin blong respektem man blong hem oltaem, long tingting blong hem mo long fasin we hem i mekem, hem i soem respek,” mo hemia pruf se fasin ya i “lidim ol tingting mo filing blong hem.” Be antap long samting ya, Sera i trastem Jeova. From fasin blong hem blong stap daon long man blong hem, mo from bilif we hem i soemaot, hem i wan gudfala eksampol we ol Kristin waef oli save folem.

Sam brata sista we oli joen long wok blong prij fultaem, oli lego kantri blong olgeta blong go talemaot gud nius long narafala kantri. Be God i no talem se yumi evriwan i mas lego hom blong yumi blong soem se yumi obei long hem. Nogat. Nomata weples yumi stap long hem, samting we i impoten hemia se yumi putum ol samting long saed blong spirit fastaem, nao God bambae i lukaot long yumi.​—Matiu 6:​25-33.

Sera mo Ebraham tugeta i no sore we tufala i bin mekem disisen ya. Aposol Pol i talem se “tingting blong olgeta i no stap gobak long ples blong olgeta, we oli aot long hem finis. Sipos oli stap tingbaot olsem, bambae oli gat janis blong gobak, be i no olsem.” Oli trastem Jeova se hem i “stap mekem i gud long olgeta we oli stap traem faenem hem,” ale oli bilif long ol promes blong hem. Yumi mas mekem sem mak sipos yumi wantem gohed blong givim wosip we i fulwan long Jeova.​—Hibrus 11:​6, 15, 16.

Ol Sas Samting Long Saed Blong Spirit Mo Bodi

Afta we Ebraham i kasem kantri blong Kenan, God i talem long hem se: “Hemia nao graon ya we mi bambae mi givim long olgeta we bambae oli kamaot biaen long yu.” From samting ya, Ebraham i wokem wan olta i go long Jeova mo hem i stat “mekem wosip long Hae God [“singaot long nem blong Jeova,” NW ].” (Jenesis 12:​7, 8) Jeova i mekem Ebraham i rij, mo ol man we oli wokbaot wetem hem oli kam plante we i plante. Wantaem, taem Ebraham i girap blong go mekem faet, hem i tekem 318 man wetem hem, olgeta ya oli pikinini blong ol slef we oli bon long famle blong hem. From samting ya, sam man oli talem se “ful namba blong ol man we oli biaenem hem ating i go bitim wan taosen man.” From defdefren risen, ol man long taem ya oli singaot Ebraham se hem i ‘bigfala haeman blong olgeta [“blong God,” NW ].’​—Jenesis 13:2; 14:​14, NW; 23:6.

Ebraham i lidim famle blong hem long wosip, hem i tijim ol man blong hem blong oli “obei long [Jeova], mo blong oli mekem ol fasin nomo we oli stret mo oli gud.” (Jenesis 18:19) Ol papa long ol Kristin famle tede oli save lukluk long eksampol blong Ebraham we i win long wok blong hem blong tijim ol memba blong famle blong hem blong oli trastem Jeova mo folem ol fasin we oli stret. Taswe, yumi no sapraes we woman slef blong Sera, we i woman Ijip, nem blong hem Hega, wetem wan man blong wok blong Ebraham, we i olfala moa long ol narafala man blong wok blong hem, wetem Aesak pikinini blong Ebraham, olgeta ya oli putum tras blong olgeta long Jeova.​—Jenesis 16:​5, 13; 24:​10-14; 25:21.

Ebraham i Lukaot Pis

Ol samting we oli hapen long laef blong Ebraham i soem se Ebraham i traehad blong wokem fasin olsem Jeova. Taem rao i kamaot bitwin ol man blong lukaot sipsip blong Ebraham mo Lot, Ebraham i tekem disisen blong tufala i seraot mo i askem long Lot we i yangfala moa long hem, blong hem i jusum graon we hem i laekem moa. Ebraham i wan man blong mekem pis.​—Jenesis 13:​5-13.

?Samtaem yumi strong blong pulum narafala blong oli folem tingting blong yumi, no yumi rere nomo blong folem tingting blong narafala from we yumi wantem holem pis? Long taem olsem i gud blong makem samting ya: Jeova i no letem Ebraham i harem nogud from we Ebraham i letem Lot i jus fastaem. Defren olgeta, afta long samting ya, God i promes long Ebraham mo ol pikinini we oli kamaot biaen long hem se bambae hem i givim olgeta graon ya long hem we hem i save luk raon long hem. (Jenesis 13:​14-17) Jisas i talem se: “Olgeta we oli man blong mekem pis oli save harem gud, from we God bambae i talem se, ‘Yufala i pikinini blong mi.’ ”​—Matiu 5:9.

?Hu Bambae i Holem Olgeta Samting Ya Blong Ebraham?

Nating se God i promes se Ebraham bambae i gat pikinini blong hem, Sera i no karem wan pikinini yet. Ale Ebraham i tokbaot bisnes ya wetem God. ?Olsem wanem? ?Sipos Ebraham i ded, olgeta samting blong hem bambae oli go long slef blong hem, Eliesa? Nogat, from we Jeova i talem se: “Sipos yu yu ded, be slef ya bambae i no save holem olgeta samting ya. Wan stret pikinini blong yu we bambae yu yu bonem, hem bambae i holem olgeta.”​—Jenesis 15:​1-4.

Be tufala i no gat pikinini yet, ale Sera we i gat 75 yia finis, i no moa ting se bambae hem i save gat bel. Taswe, hem i talem long Ebraham se: “Hae God i stap blokem mi, blong mi no bonem pikinini. Mi mi ting se i gud yu go stap wetem woman slef ya blong mi. Maet hem i save bonem wan pikinini blong mi.” Ale, Ebraham i tekem Hega olsem nambatu woman blong hem, mo i givim bel long hem. Be taem Hega i save se hem i gat bel, hem i stat lukluk rabis long Sera we i misis blong hem. Nao Sera i go luk Ebraham, i stap mekem tumas toktok long saed ya mo i stap mekem i strong tumas long Hega gogo woman slef ya i ronwe.​—Jenesis 16:​1-6.

Ebraham mo Sera, tufala i mekem samting ya from we tufala i ting se hemia stret, mo tufala i folem fasin we plante man long taem blong olgeta oli stap mekem. Be, rod ya we Ebraham mo Sera tufala i jusum blong gat pikinini i no laenap wetem tingting blong Jeova. Tru ya, folem kastom we yumi gruap long hem, samtaem maet yumi ting se samting we yumi mekem i stret, be hemia i no min se Jeova i agri long samting ya. Ating lukluk blong hem long bisnes ya i defren olgeta. Taswe yumi mas traem faenem tingting blong God, askem hem long prea blong i soemaot wanem samting nao we hem i wantem yumi blong mekem.​—Ol Sam 25:​4, 5; 143:​8, 10.

I No Gat Wan Samting We i ‘Strong Tumas Blong Jeova i Mekem’

Hega i bonem wan pikinini boe blong Ebraham, we nem blong hem Ismael. Be i no hem we God i promes se bambae i olsem Laen blong Ebraham. Sera nao bambae i mas karem pikinini ya, nating se hem i olfala finis.​—Jenesis 17:​15, 16.

Taem God i talem stret se Sera nao bambae i karem wan pikinini boe blong man blong hem, “Ebraham i bodaon we fes blong hem i godaon i kasem graon, be i stap tingting se, ‘Mi mi gat handred yia blong mi finis, mi no save bonem pikinini. Mo Sera ya i gat naenti yia blong hem, hem tu i no save mekem.’ Mo taem hem i tingbaot ol tok ya, hem i stap laf.” (Jenesis 17:17) Biaen, wan enjel i kam talemaot ol tok ya bakegen long Ebraham, mo Sera i harem tok ya ale hem i stap “laf long tingting blong hem.” Be i no gat “samting i stap we i strong tumas [blong Jeova i] save mekem.” Yumi mas bilif fulwan se Jeova i naf blong mekem eni samting we hem i wantem mekem.​—Jenesis 18:​12-14.

Yes, “from we Sera i stap bilif strong long God, nating we hem i olfala we i olfala, be God i givim paoa long hem blong hem i save gat bel. Hem i gat pikinini ya, from we hem i stap bilif long God se hem bambae i mekem promes blong hem i kamtru.” (Hibrus 11:11) Biaen, Sera i bonem wan pikinini boe mo oli putum nem blong hem Aesak, we i min se “Hem i laf.”

Trastem Ol Promes Blong God Fulwan

Jeova i talem se laen blong Ebraham bambae i kamtru long Aesak ya nao. (Jenesis 21:12) Taswe ating Ebraham i sek taem God i askem hem blong kilim pikinini ya i ded blong givim i go olsem sakrefaes. Nating se i olsem, Ebraham i luk sam samting finis we i mekem se hem i trastem God fulwan. Hem i save se Jeova i gat paoa blong mekem Aesak i laef bakegen long ded. (Hibrus 11:​17-19) Tru ya, God i gat paoa blong mekem we Ebraham mo Sera tufala i save gat pikinini nating we tufala i olfala finis. Ebraham i sua fulwan se God i naf blong mekem olgeta promes blong hem oli kamtru, taswe hem i rere blong obei. Be biaen, God i blokem hem bakegen blong i no kilim Aesak i ded. (Jenesis 22:​1-14) Filing blong Ebraham long taem ya i halpem yumi blong luksave se Jeova God i harem olsem wanem taem hem tu i ‘givim stret Pikinini blong hem, wan nomo we hem i gat, blong olgeta man we oli bilif long hem bambae oli no save lus, oli gat laef we i no save finis.’​—Jon 3:16; Matiu 20:28.

From we Ebraham i bilif long God hem i kasem save se pikinini ya we bambae Jeova i yusum blong mekem ol promes blong hem oli kamtru, i no save mared wetem wan woman Kenan we i wosipim ol giaman god. ?Weswe wan papa mama we i fraetgud long God i save agri we pikinini blong hem i maredem wan man we i no wosipim Jeova? Taswe Ebraham i sanem wokman blong hem i go lukaot wan gudfala waef blong Aesak long famle blong hem long Mesopotamia, hemia bitim 800 kilomita longwe. God i blesem traehad blong Ebraham taem hem i soemaot se Rebeka nao i woman ya we hem i jusum blong mared wetem Aesak mo kam olsem bubu blong Mesaea. Yes, Jeova i “blesem [Ebraham] long evri samting we hem i stap mekem.”​—Jenesis 24:​1-67; Matiu 1:​1, 2.

Blesing We i Go Long Olgeta Nesen

Ebraham mo Sera tufala i soem gudfala eksampol from we tufala i stanap strong tru long traem mo tufala i soem bilif long ol promes blong God. Taem ol promes ya oli kamtru bambae oli givim laef we i no save finis long olgeta man blong wol. Yes, Jeova i talem long Ebraham se: “From laen blong yu, olgeta nesen long wol bambae oli blesem olgeta nomo. Hemia from wan samting nomo, from we yu yu obei long voes blong mi.”​—Jenesis 22:​18, NW.

Ebraham mo Sera, tufala i sinman nomo olsem yumi. Be taem oli kasem klia save long wanem samting we God i wantem mekem, ale oli hareap blong wok folem samting ya​—nating sipos oli mas lusum sam samting. Taswe ol man oli tingbaot Ebraham olsem “Fren blong God” mo Sera olsem wan ‘woman we i tabu, we tingting blong hem i stap strong long God.’ (Jemes 2:23; 1 Pita 3:5) Sipos yumi traehad blong folem fasin blong bilif blong Ebraham mo Sera, yumi tu bambae yumi save gat gudfala fasin fren wetem God. Mo tu bambae yumi save kasem ol blesing ya we oli kamaot long promes ya we Jeova i bin mekem long Ebraham.​—Jenesis 17:7.

[Tok blong pija long pej 26]

From we Ebraham mo Sera, tufala i gat bilif, Jeova i blesem tufala, i givim wan pikinini long tufala nating se tufala i olfala finis

[Tok blong pija long pej 28]

Eksampol blong Ebraham i halpem yumi blong luksave filing we Jeova i gat taem hem i mas letem Pikinini blong hem i ded