Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

?Hu Ya Ol Anabaptist?

?Hu Ya Ol Anabaptist?

?Hu Ya Ol Anabaptist?

KLOSAP oltaem, ol turis we oli kam blong wokbaot long taon ya Münster, long Westphalia, Jemani, oli mas stop blong lukluk tri aean bokis we oli stap hang antap long wan taoa blong wan jos. Trifala bokis ya we oli wokem long strong waea, i hang long ples ya blong klosap 500 yia finis, i bin gat wanwan taem nomo we man i bin karemaot trifala long ples ya. Fastaem olgeta, trifala bokis ya oli wokem blong putum bodi blong tri man we ol man blong jos oli bin mekem trifala i harem nogud tumas long bodi blong trifala mo kilim trifala i ded long fored blong ol man. Trifala man ya oli blong grup ya we oli kolem olgeta ol Anabaptist, mo ol man oli talem se trifala bokis ya hemia haf blong kingdom blong trifala ya we i stap yet.

?Hu ya ol Anabaptist? ?Grup ya i stat olsem wanem? ?Wanem ol tijing blong hem? ?From wanem jos i kilim trifala man ya i ded? ?Olsem wanem trifala bokis ya oli joen wetem wan kingdom?

?Olsem Wanem Blong Jenisim Ol Rul We Jos i Folem?

Long lashaf blong ol yia 1400 i go kasem stat blong ol yia 1500, plante man oli girap oli stat tok agensem Katolik Jos mo ol lida blong hem. Fulap rabis fasin i kam insaed long jos, olsem kruked fasin mo nogud fasin blong seks. Taswe, plante man oli harem se i nidim blong mekem sam bigfala jenis hareap. Long 1517, Martin Luther i talemaot strong se Jos i mas jenisim ol rul mo fasin blong hem, mo sloslo plante man oli biaenem hem. Ol toktok mo wok blong olgeta ya nao i mekem we Refomesen * i kamaot mo Protestan Skul i stanap.

Be ol man ya we oli wantem jenisim ol rul mo fasin blong Jos, oli no gat wan gudfala plan. Oli no save stret se olsem wanem blong mekem tingting ya blong olgeta i kamtru, mo oli no sua tu se ol jenis ya oli mas bigwan olsem wanem. Plante long olgeta oli tingting se i moa stret blong folem wanem we Baebol i talem long saed blong fasin blong wosip. Be oli no save agri wanples long saed blong wanem tijing nao we Baebol i givim. Sam long olgeta oli kros from we Refomesen i stap muf slo tumas. Ol Anabaptist oli kamaot long medel blong ol kaen man ya nao we oli wantem jenisim ol rul mo fasin blong Jos.

Man ya we nem blong hem Hans-Jürgen Goertz i raetem wan buk (Die Täufer​—Geschichte und Deutung) we long buk ya hem i se: “Blong talem stret, i no gat wan grup nomo we oli kolem olgeta ol baptist, i gat fulap grup olsem.” Eksampol, long 1521, fo man we oli kolem olgeta ol profet blong Zwickau, oli pulum tingting blong plante man taem oli prijimaot ol tijing blong ol Anabaptist long taon blong Wittenberg. Mo long 1525, wan narafala grup blong ol Anabaptist i stanap long Zurich, Swiselan. Long sam narafala ples bakegen, olsem long Moravia​—we tede hem i Ripablik blong Jek—​mo long Netalan tu, i gat ol komuniti blong ol Anabaptist oli stanap.

?Baptaes i Blong Ol Pikinini No Blong Ol Bigman?

Plante taem, ol komuniti blong ol Anabaptist oli smol nomo, mo ol memba blong ol komuniti ya oli ol kwaet man. Oli no haedem ol bilif blong olgeta. Defren nao, olgeta ya oli prijimaot ol bilif blong olgeta. Long 1527, oli ridimaot klia ol bilif blong ol Anabaptist long wan miting ya we oli kolem Schleitheim Confession. Sam long ol bilif blong olgeta ya hemia: Oli no joen long ami, oli stap longwe long ol fasin blong wol, mo oli putumaot ol memba blong jos we oli mekem sin. Be samting we i olsem stamba bilif blong olgeta mo we i makemaot ol Anabaptist se oli defren long ol narafala skul, hemia strong bilif we oli gat se baptaes i blong ol bigman, i no blong ol pikinini. *

Ol skul long taem ya, oli no wari tumas blong save sipos i stret no i no stret blong baptaesem ol bebi. Oli wari moa long paoa we maet oli lusum long man. Sipos ol skul oli no moa baptaesem ol bebi, hemia i min se oli mas wet we bebi ya i kam bigman nao hem wan i save tekem disisen blong hem, folem bilif we hem i gat. Be samting ya i minim tu se, maet bebi ya taem hem i kam bigman bambae i no moa wantem baptaes long skul ya. Ale, sipos man ya i no baptaes, jos i no moa gat paoa long hem. Taswe long tingting blong sam jos, fasin ya blong baptaesem ol bigman nomo, i min se oli lusum paoa.

From samting ya, ol Katolik mo ol Luteran, oli wantem traem stopem tijing ya se baptaes hem i blong ol bigman nomo. Afta long 1529, long samfala ples, ol man we oli baptaesem ol bigman no ol man we oli tekem baptaes taem oli bigman finis, oli save pas long kot mo kot i save givim panis blong ded long olgeta. Man ya Thomas Seifert, we i stap raetem ol stori long niuspepa, i talem se ol man oli “mekem bigfala trabol [long ol Anabaptist] we oli stap aninit long Tabu Gavman blong Rom long Jemani.” Trabol agensem smol grup ya i kam antap bigwan long taon ya Münster.

Münster i Lukaot Jenis

Taon ya Münster blong bifo, i gat raonabaot 10,000 man i laef long hem, mo i gat wan bigfala stonwol i goraon long hem blong blokem hem long ol enemi. Stonwol ya i tik olsem 90 mita, mo hem i longfala olsem 5 kilomita. Be, laef insaed long taon ya i no stap gud olsem stonwol ya we i stanap strong. Wan buk (The Kingdom of the Anabaptists) we Musium blong Münster i wokem, i tokbaot “ol raorao blong politik we i stap gohed bitwin ol man blong lokol gavman mo ol narafala grup blong man insaed long taon.” Antap long hemia, ol man blong taon ya oli kros long fasin blong ol lida blong jos. Ale, ol man long Münster i stat folem tingting blong Refomesen mo long 1533, taon ya i no moa stap long paoa blong Katolik Jos, be i go long han blong Luteran Jos.

Wan long ol bigfala man we oli stap prijim refomesen long Münster hemia Bernhard Rothmann. Hem i wan man we i no tingtinggud bifo i tekem aksin. Friedrich Oehninger, we i wan man blong raetem buk, i talem se Bernhard i stat gat “ol tingting we oli laenap gud wetem ol Anabaptist. Hem wetem sam narafala fren we oli wok wanples, oli no agri nating long fasin blong baptaesem ol bebi.” Plante man long Münster oli stat biaenem hem, nating se i gat samfala we oli ting se man ya i bitim mak. “Sloslo, ol man we oli laekem moa Jos blong fastaem, oli stat muvaot long taon ya from we oli harem nogud long fasin blong grup ya, mo oli filim se trabol bambae i kam. Ol Anabaptist blong plante ples, oli muf i kam long Münster from we oli hop se long ples ya nao bambae skul blong olgeta i kam antap.” Be fasin ya we ol Anabaptist oli kam plante long wan ples nomo i rerem olgeta long wan bigfala trabol we bambae i kam.

Niu Jerusalem i Kam Kalabus

Tufala man Netalan we oli muf i kam long Münster​—Jan Mathys, wan man blong mekem bred long Haarlem, mo Jan Beuckelson, we ol man oli singaot hem se John blong Leiden—​tufala ya i karem bigfala jenis i kam long ples ya. Jan Mathys i talem se hem i wan profet, mo hem i talemaot se long Eprel 1534 bambae Jisas i kambak bakegen. Ale oli stat talem se taon ya Münster, hem i Niufala Jerusalem we Baebol i tokbaot, mo plante man oli gat tingting ya se i no longtaem bambae wol i lus. Bernhard Rothmann i tekem disisen se olgeta samting we man i onem long taon ya bambae hem i mas serem wetem ol narafala, olting blong wanwan man oli blong komuniti. Ol man blong taon ya, evriwan, oli mas tekem disisen kwiktaem: Oli mas tekem baptaes, sipos no oli mas lego taon ya. From samting ya, plante plante man oli baptaes wantaem, we sam long olgeta ya oli baptaes nomo from we oli no wantem lego haos mo graon blong olgeta.

Ol narafala komuniti oli sek blong luk we Münster i kam faswan taon we ol Anabaptist oli karem paoa long hem, long saed blong skul mo politik. Wan buk (Die Täufer zu Münster) i talem se samting ya i “pulum Tabu Gavman blong Rom long Jemani, blong i girap agensem Münster.” Wan haeman we hem i wan prins mo bisop tu, nem blong hem Franz von Waldeck, i tekem ol ami i kam raonem Münster. Ol ami ya oli ol Luteran mo Katolik. Tufala jos ya oli no agri wanples long saed blong Refomesen, mo tufala jos ya nao we tufala i bin faetfaetem tufala long wo ya we oli kolem Wo blong Toti Yia, be naoia tufala i joengud blong wok tugeta agensem ol Anabaptist.

Kingdom Blong Ol Anabaptist i Foldaon

Bigbigfala ami ya we i raonem Münster i no mekem ol man insaed long taon ya oli fraet. Ol man insaed long taon ya oli harem se oli sefgud biaen long bigfala stonwol blong olgeta. Long Eprel 1534, taem ya we ol Anabaptist oli ting se Jisas bambae i kam, Jan Mathys i sidaon long wan waet hos mo i ron i go fesem ol ami afsaed long taon ya. Hem i ting se God bambae i protektem hem. Ol sapota blong Jan Mathys, we oli stap stanap long stonwol blong taon ya oli stap wajem hem, oli sek nogud taem oli luk we ol ami ya oli katkatem Jan long ol smosmol pis mo oli putum hed blong hem antap long wan wud fored long olgeta.

John blong Leiden i tekem ples blong Jan Mathys mo oli putum nem blong hem se King Jan blong ol Anabaptist blong Münster. Man ya i traem stretem problem we i stap long taon ya se i gat moa woman i bitim ol man. Ale, hem i talem se ol man oli gat raet blong mared wetem hamas woman we oli wantem. Wan samting we i soem se ol loa blong kingdom blong ol Anabaptist long Münster oli no laenapgud nating, hemia se, long wan saed, loa i talem se man we i stilim woman blong narafala man mo man mo woman we tufala i slip tugeta bifo mared, oli mas ded, be long narasaed, loa i agri se wan man i save mared wetem plante woman, mo i traem fosem man tu blong mekem samting ya. King Jan ya i bin tekem 16 woman blong hem. Wan long ol woman ya nem blong hem Elisabeth Wandscherer. Woman ya nao we King Jan i talem ol man blong oli katemaot hed blong hem long pablik ples from we hem i talem long King se hem i no moa wantem stap long taon ya.

Ol ami oli stap raon long taon ya blong 14 manis, kasem Jun 1535 taem we oli holem taon ya fulwan. Tu taem nomo long histri, we ol man oli spolem gud taon ya Münster, hemia long yia ya 1535, mo bakegen long taem blong Wol Wo Tu. Bernhard Rothmann i ronwe, be ol ami ya oli holem King Jan mo tu narafala lida blong ol Anabaptist. Oli mekem trifala ya i harem nogud tumas long bodi blong trifala, mo oli kilim trifala i ded. Oli putum bodi blong trifala long ol bokis we biaen oli hangem antap long taoa blong Jos blong Saint Lambert. Thomas Seifert i talem se, oli mekem samting ya olsem “wan strong woning long eni man we oli gat tingting blong mekem trabol bakegen.” Tru ya, fasin blong ol man ya blong wantem joen long politik, i karem trabol nomo i kam long olgeta.

?Wanem i hapen long ol narafala komuniti blong ol Anabaptist? Long olgeta ples long Yurop, ol man oli gohed blong mekem bigfala trabol long olgeta blong plante yia. Bighaf blong ol Anabaptist oli holemstrong ol rul blong olgeta, se oli no man blong joen long faet, nating se sam long olgeta oli wantem mekem faet. Plante yia i pas, nao wan man we bifo hem i pris, nem blong hem Menno Simons, i kam lida blong ol Anabaptist. Nao sloslo ol man oli stat singaot grup ya se ol Menonaet no narafala nem bakegen.

Trifala Bokis

Ol Anabaptist oli ol man we oli strong long skul mo oli traehad blong fasgud long ol rul blong Baebol. Be sam memba blong skul ya long Münster, oli gat sam tingting we i bitim mak, mo samting ya i pulum ol Anabaptist oli gowe long ol rul ya mo oli stat tekpat long politik. Taem samting ya i hapen, grup ya i karem paoa olsem wan pati we i wantem agensem gavman. Hemia i pulum trabol i kam kasem ol Anabaptist mo taon ya Münster.

Tede, ol man we oli wokbaot i go long taon ya Münster, oli luk saen we i mekem oli tingtingbak long rabis taem ya we i bin hapen 500 yia bifo. ?Wanem saen ya? Hemia trifala bokis ya we oli hang antap long taoa blong jos ya.

[Ol Futnot]

^ Wan grup afta 1500 we i agensem plante tijing blong Katolik Jos mo i statem Protestan Skul.

^ Stori ya i no blong soemaot long yumi sipos baptaes blong ol pikinini i stret no i no stret. Sipos yu yu wantem save moa long saed ya, plis lukluk narafala stori ya “Should Babies Be Baptized? (?I Stret Blong Baptaesem Ol Bebi?)” long Wajtaoa (Franis mo Inglis) Maj 15, 1986.

[Tok blong pija long pej 13]

Ol man oli mekem King Jan i harem nogud tumas long bodi blong hem, oli kilim hem i ded, mo oli hangem hem long wan bokis antap long taoa blong Jos blong Saint Lambert