Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

‘Man We i Gat Hed i Stap Tingting Gud Fastaem, Nao Biaen i Mekem Samting’

‘Man We i Gat Hed i Stap Tingting Gud Fastaem, Nao Biaen i Mekem Samting’

‘Man We i Gat Hed i Stap Tingting Gud Fastaem, Nao Biaen i Mekem Samting’

YUMI mas wantem we Tok blong God, Baebol, i lidim yumi. Yumi mas wantem samting ya moa “i winim we [yumi] wantem gol we i beswan.” (Ol Sam 19:​7-10) ?From wanem? From we “ol samting ya we waes man [Jeova] i stap tijim ol man long hem, hem i olsem springwota blong laef. Springwota ya i save sevem man we i stap long rod blong ded.” (Ol Proveb 13:14) Laef blong yumi i kam moa gud taem yumi folem ol advaes blong Baebol. Mo tu, ol advaes ya oli halpem yumi blong yumi stap longwe long ol samting we oli save spolem laef blong yumi. !Tru ya i impoten tumas we yumi lukaot save blong Baebol mo mekem ol save ya oli wok long laef blong yumi!

King Solomon blong Isrel bifo i raetem sam gudfala advaes long Ol Proveb 13:​15-25. Ol advaes ya oli save halpem yumi blong yumi tingting gud bifo we yumi mekem samting. Nao bambae yumi save gat wan laef we i hapi mo yumi save laef longtaem tu. * Hem i raetem ol sotfala proveb we oli soem olsem wanem Tok blong God i save halpem yumi blong gat fasin we i pulum narafala blong tinghae long yumi, i givhan long yumi blong mekem gud wok we God i givim long yumi, lesin long advaes we narafala i givim blong stretem yumi, mo jusum gud ol fren blong yumi. Mo tu, hem i soemaot se ol papa oli waes sipos oli rerem samting we oli save livim long ol pikinini blong olgeta taem oli ded, mo i soemaot olsem wanem ol papa oli save stretem pikinini blong olgeta wetem lav.

Man We i Gat Hed i Pulum Narafala Blong Ona Long Hem

Solomon i talem se: “Man we i gat gud hed, ol man oli save ona long hem, be man we ol man oli no trastem hem, rod blong hem i strong we i strong.” (Ol Proveb 13:15) Wan buk i talem se, long lanwis blong bifo, tok ya “gud hed” no fasin blong kasem save, i min se man i “naf blong yusum tingting blong hem, i save mekem ol gudfala disisen, mo i waes.” Wan man we i gat ol fasin olsem, kwiktaem nomo ol narafala bambae oli tinghae long hem.

Aposol Pol i gat fasin ya blong yusum gud tingting blong hem. Hem i soemaot fasin ya long Kristin brata blong hem, Filimon, taem hem i sanembak Onesimas we i slef blong Filimon. Onesimas i bin ronwe long Filimon, be naoia Onesimas ya hem i kam wan Kristin tu. Pol i askem long Filimon blong i welkamem Onesimas wetem kaen fasin, sem mak olsem se hem i stap welkamem Pol. Pol i rere tu blong pembak eni kaon we maet Onesimas i gat long Filimon. Sipos Pol i wantem, hem i save tok strong long Filimon mo givim oda long hem blong tekembak Onesimas. Be nogat. Aposol Pol i laekem moa blong stretem bisnes ya long fasin we i kaen mo we i soem lav. Taem Pol i mekem olsem, hem i sua se bambae Filimon i glad nomo blong wok wetem hem blong stretem bisnes ya. Fasin blong hem i pulum Filimon blong wantem mekem moa long samting we Pol i talem long hem. I gud sipos yumi tu yumi mekem sem fasin ya long ol Kristin brata sista blong yumi.​—Filimon 8-21.

Man we narafala i no save trastem hem, hem i stap folem wan rod we i defren. Rod blong hem i “strong we i strong.” ?I strong olsem wanem? Wan man we i stadi long saed ya i talem se tok ya i minim “hed no fasin we i strong, mo hem i minim fasin blong rabis man we i no wantem save long filing blong narafala man. . . . Man olsem, tingting blong hem i stap nomo long ol rabis wok blong hem, hem i no wantem save long filing blong narafala mo i no kea long waes toktok we narafala i givim long hem. Man olsem i stap folem rod we i blong go lus nomo.”

Solomon i gohed se: “Man we i gat hed, oltaem nomo hem i stap tingting gud fastaem, nao biaen i mekem samting, be man we i no gat hed, oltaem nomo hem i stap soemaot i klia we i no save wan samting.” (Ol Proveb 13:16) Man ya we i gat hed i no minim wan man we i save gud olsem wanem blong trikim narafala. Nogat. Man we i gat hed i minim man we i gat save mo hem i lukaot gud long wanem we hem i mekem. Hem i wan man we i tingting gud bifo we hem i tekem aksin. Man we i gat hed i no hareap blong ansabak taem narafala i jikim hem no i swea long hem. Hem i traehad blong wokem ol frut blong tabu spirit, mo i prea blong bambae hem i no letem kros i winim hem. (Galesia 5:​22, 23) Man we i tingtinggud fastaem, i no save letem narafala man no wan trabol i pulum hem blong mekem fasin we i no stret. Defren olgeta, man ya i bos gud long tingting blong hem mo hem i no stap faet wetem narafala man, hem i defren olgeta long man we i faerap kwiktaem taem narafala i mekem nogud long hem.

Man we i gat hed i yusum save we hem i gat blong mekem ol gudfala disisen. Hem i save se sipos hem i folem nomo samting we hem i ting se i stret, no sipos i lesin long filing blong hem, no sipos i folem wanem we ol narafala oli stap mekem, bambae hem i no save tekem wan disisen we i waes. From samting ya nao, man ya i tektaem blong lukluk gud long olgeta saed blong wan bisnes. Hem i tingbaot olgeta save we i joen wetem bisnes ya mo ol defdefren rod we i stap fored long hem. Nao hem i lukaotem toktok blong Baebol mo i lukluk weswan loa no rul blong Baebol oli joen wetem disisen we bambae hem i tekem. Taswe, wan man olsem bambae i folem stret rod oltaem.​—Ol Proveb 3:​5, 6.

“Man Blong Karem Tok We Ol Man Oli Save Trastem”

From we yumi Witnes blong Jeova, God i putum wan wok long han blong yumi blong yumi talemaot tok blong hem. Ol tok blong proveb ya oli halpem yumi blong yumi holem strong long wok ya i se: “Man blong karem tok we ol man oli save trastem hem, hem i man blong mekem pis, be man blong karem tok we i man blong giaman, hem i man blong mekem trabol nomo.”​—Ol Proveb 13:17.

Vas ya i soemaot fasin blong man blong karem tok. ?Olsem wanem sipos man ya we i karem tok i tanem no jenisim tok ya? Rabis man olsem bambae i mas kasem jajmen. Tingbaot Gehasi we hem i man blong wok blong profet Elisa. Hem i wantem tumas ol sas samting ya we Neman i bin wantem givim long Elisa, ale hem i resis i go biaen long Neman we hem i lida blong ami blong Siria mo i talem wan giaman toktok long hem. Ale, sik ya leprosi, we i kamaot long Neman, i kasem Gehasi. (2 King 5:​20-27) ?Olsem wanem sipos man we i karem tok i kam les mo i no moa gohed blong karem mesej ya? Baebol i talem se: “Mi save talem long wan man nogud se hem i mas ded. Nao sipos yu yu no tok long hem, blong hem i jenisim laef blong hem blong i sevem laef blong hem, nao hem i ded long sin blong hem, be bambae mi mekem yu yu karem panis from ded ya blong hem.”​—Esikel 33:8.

Be man blong karem tok we ol man oli save trastem hem, hem i gat pis long tingting blong hem mo i karem pis long ol man we oli harem tok blong hem. Pol i talem long Timoti se: “Yu mas lukaot gud long fasin blong yu, mo long ol tok we yu stap tijim ol man long hem. Oltaem yu mas mekem olgeta fasin ya. Sipos yu mekem olsem bambae yu save sevem yu, wetem ol man we oli stap lesin long yu.” (1 Timoti 4:16) Tingbaot pis ya we gud nius blong Kingdom i save givim long narafala sipos man we i karem gud nius ya i no kam slak. Nius ya i wekemap tingting blong ol man we hat blong olgeta i stret mo i lidim olgeta oli go long trutok we i mekem oli fri. (Jon 8:32) Nating sipos sam man oli no wantem lesin long nius ya, man we i gohed nomo blong talemaot nius ya, bambae hem i ‘sevem laef blong hem.’ (Esikel 33:9) Yumi no mas ting nating long wok ya we God i putum long han blong yumi, hemia wok blong prij. (1 Korin 9:16) Mo yumi mas lukaot gud tu se yumi ‘talemaot tok blong God’ oltaem, we yumi neva daonem paoa blong tok ya from we yumi no wantem mekem man i harem nogud, mo yumi lukaot tu we yumi neva jenisim tok ya blong mekem se i switim man.​—2 Timoti 4:2.

‘Man We i Lesin Long Toktok Blong Stretem Hem’

?I stret we wan man i sakemaot advaes blong narafala from we hem i waes finis? Ol Proveb 13:18 i talem se: “Man we i no wantem lan, bambae hem i kam puaman, mo bambae i sem long fes blong olgeta man, be man we i stap lesin long ol toktok we i blong stretem hem, bambae ol man oli save ona long hem.” I waes tu blong gat tangkiu taem narafala i givim advaes long yumi we yumi no askem. Taem narafala i givim waes advaes long yumi we yumi no bin luksave se yumi nidim, samting ya i save halpem yumi bigwan. Sipos yumi folem ol advaes olsemia yumi save blokem soa mo trabol. Sipos yumi no wantem lesin long advaes ya bambae yumi sem nomo.

Taem narafala i talem ol gudfala tok blong presem yumi, samting ya i mekem yumi harem gud mo i leftemap tingting. Be i gud tu blong luksave se bambae i gat taem we narafala i mas stretem yumi, mo long taem olsem bambae yumi mas akseptem fasin stretem. Tingbaot tufala leta we aposol Pol i raetem i go long Timoti. Hem i presem Timoti from fasin blong hem blong stanap strong, be long semtaem hem i stretem Timoti. Pol i givim plante advaes long yang man ya se hem i mas holem bilif mo tingting we i klin gud long fes blong God. Hem i givim advaes long saed blong fasin we yang man ya i mas mekem long ol narafala insaed long kongregesen. Hem i talem olsem wanem blong wokem fasin blong holemstrong long God, harem gud long samting we hem i gat, tijim narafala, agensem apostasi, * mo finisimgud olgeta wok blong hem. I gud ol yangfala long kongregesen oli lesin mo askem advaes long olgeta we oli olfala moa.

“Joen Long Ol Waes Man”

Waes king ya i talem se: “Taem man i kasem ol samting we i stap tingbaot, hem i save harem gud, mo from samting ya, man we i no gat hed i no wantem livim ol fasin nogud.” (Ol Proveb 13:19) Wan buk i tokbaot proveb ya i se: “Taem man i kasem wan mak we hem i bin putum, no i luk samting we hem i wantem i kamtru, hem i harem i gud we i gud tumas . . . From we man i harem gud tumas taem hem i kasem samting we hem i wantem, taswe man we i krangke i no wantem nating blong lego fasin nogud. Ol samting we man nogud i wantem kasem, bambae hem i save kasem nomo sipos hem i mekem rabis fasin, nao from samting ya, sipos hem i lego rabis fasin, i min se bambae hem i no save harem gud long ol samting ya we tingting blong hem i wantem tumas.” !I impoten tumas we yumi wokem tingting blong wantem ol samting we oli gud!

!Ol fren oli save gat bigfala paoa long tingting blong yumi, long samting we yumi laekem mo long samting we yumi no laekem! Solomon i talem wan trutok we i stret bifo mo tede tu, taem hem i se: “Sipos man i go joen long ol waes man, bambae hem i save kam waes, be sipos hem i go mekem fren wetem ol man we oli no gat hed, bambae hem i spolem hem nomo.” (Ol Proveb 13:20) Yes, ol fren we yumi joen wetem olgeta, maet tru long ol sinema mo video kaset we yumi lukluk, mo long Intenet, mo long ol buk tu, oli save gat paoa long fasin blong yumi mo oli save jenisim fasin blong yumi tu. !I impoten tumas we yumi jusum gud ol fren blong yumi!

‘Livim Samting Long Ol Smol Bubu’

King ya blong Isrel i talem se: “Ol man nogud, oltaem trabol nomo i stap folem olgeta, be ol man we fasin blong olgeta i stret, olgeta oli stap kasem ol gudgudfala samting olsem pei blong olgeta.” (Ol Proveb 13:21) Man we i traehad oltaem blong mekem stret fasin, hem i save kasem blesing from we Jeova i lukaotgud long man we i folem stret fasin. (Ol Sam 37:25) Be yumi no mas fogetem se ‘ol samting we yumi no tingbaot’ oli save hapen long yumi long eni taem. (Prija 9:​11, NW ) ?Olsem wanem? ?Yumi save mekem sam samting blong rere from ol aksiden no trabol we oli save hapen enitaem?

Solomon i talem se: “Taem gudfala man i ded, ol gudgudfala samting we hem i gat, ol smol bubu blong hem oli save tekem i blong olgeta.” (Ol Proveb 13:22a) !Taem ol papa mama oli tijim ol pikinini blong olgeta long save blong Jeova mo oli halpem ol pikinini ya blong frengud wetem Jeova, oli givim wan gudgudfala samting tumas long pikinini blong olgeta! ?Be olsem wanem long saed blong bodi? Ol papa mama oli mas tingbaot se sipos wan long tufala i ded long wan aksiden no from nara samting, i gud oli rerem sam samting naoia we bambae i save lukaot long famle blong olgeta long saed blong bodi. Long plante ples ol papa oli mekem plan, olsem wan insurens, no oli raetem wan pepa we i olsem las toktok blong olgeta, mo oli putum sam mane i stap gud samples.

?Olsem wanem long man nogud? Solomon i gohed i se: “Taem man nogud i ded, ol samting we hem i hivimap, bambae oli go long han blong ol stret man.” (Ol Proveb 13:22b) Tok ya ating i kamtru naoia, be bambae hem i kamtru moa long fiuja, taem Jeova bambae i mekem promes blong hem i kamtru, hemia blong wokem “niufala skae mo niufala wol, we stret fasin nomo bambae i stap long hem.” (2 Pita 3:13) Long taem ya bambae i no moa gat rabis man. “Ol man we tingting blong olgeta i stap daon, bambae oli tekem graon ya i blong olgeta.”​—Ol Sam 37:11.

Man we i gat hed i tingting gud fastaem bifo we i mekem samting, nating se hem i no gat plante samting. Ol Proveb 13:23 (NW ) i talem se: “Graon we puaman i tanem, i givim plante kakae. Be sam man oli no gat wan samting from we oli no skelem gud evri samting.” Smol samting nomo we yumi gat, i save kam plante sipos yumi wokhad mo God i blesem yumi. Be, taem man i no folem stret fasin, hem i save jajem wan bisnes long fasin we i no stret ale i save lusum evri samting.

“Lukaot Hem Blong Stretem Hem”

Man we i no stret gud olgeta i nidim fasin stretem mo hem i nidim samting ya stat taem hem i pikinini yet. King ya blong Isrel i talem se: “Man we i holembak stik blong panis blong hem, hem i no laekem boe blong hem. Be man we i laekem boe blong hem tumas, hem bambae i lukaot hem blong stretem hem.”​—Ol Proveb 13:​24, NW.

Stik hem i pija blong paoa we i stap long han blong wan man. Long Ol Proveb 13:​24, stik i minim paoa we papa mama i gat antap long pikinini. Taem vas ya i talem se papa mama i yusum stik, hemia i no minim se papa mama ya i stap kilim pikinini blong tufala oltaem. Nogat. Yusum stik i save minim enikaen rod no fasin we papa mama i yusum blong stretem pikinini. I gat sam pikinini we oli mekem stronghed mo taem papa mama i toktok long olgeta samting ya i naf blong stretem olgeta. Be i gat sam pikinini we oli nidim fasin stretem we i strong moa. Ol Proveb 17:10 i talem se: “Man we i gat hed, sipos yu tok strong long hem blong stretem hem, nating we wan taem nomo, be bambae hem i lan moa, i winim krangke man we yu kilim hem plante taem blong stretem hem.”

Papa mama i mas stretem pikinini oltaem wetem lav mo waes fasin blong givhan long ol pikinini. Papa mama we i gat lav bambae tufala i neva ting nating long ol slak fasin blong pikinini blong tufala. Defren olgeta, papa mama i traem faenem se wanem ya ol slak fasin blong pikinini blong tufala from we long fasin ya nao bambae tufala i save rutumaot ol nogud fasin ya bifo we oli gru bigwan. Papa mama we i gat lav i tinghevi long advaes ya blong Pol se: “Ol papa mo mama. Bambae yufala i no mas mekem ol samting long ol pikinini blong yufala we i save mekem olgeta oli kros. Yufala i mas lukaot gud long olgeta. Yufala i mas stretem olgeta, mo yufala i mas tijim olgeta, olsem we Masta blong yumi i stap stretem yumi, i stap tijim yumi.”​—Efesas 6:4.

?Olsem wanem sipos papa mama i letem pikinini blong tufala i mekem eni samting we hem i wantem, mo tufala i no stretem hem? ?Pikinini ya bambae i gat tangkiu long tufala biaen? !Nogat! (Ol Proveb 29:21) Baebol i talem se: “Pikinini we papa blong hem i no stretem hem, i letem hem i stap mekemhed, mo i stap folem tingting blong hem nomo, hem bambae i mekem papa mo mama blong hem, tufala i sem bigwan.” (Ol Proveb 29:15) Papa mama we i no yusum paoa we tufala i gat blong stretem pikinini blong tufala, tufala i no kea long pikinini mo tufala i no lavem hem tu. Be papa mama we tufala i yusum paoa blong tufala long kaen fasin mo long fasin we i strong lelebet, tufala i soemaot se tufala i lavem pikinini mo tufala i wari long hem.

Yes, man we i yusum hed blong hem, mo i laekem stret fasin, mo i wokbaot folem trufala save, hem bambae i kasem blesing. Solomon i talem klia se: “Ol stret man oli gat plante kakae blong olgeta, be ol man nogud oli stap hanggri oltaem nomo.” (Ol Proveb 13:25) Jeova i save wanem i gud blong yumi​—insaed long famle, long saed blong ol fren blong yumi, wok blong prij, no taem yumi kasem fasin stretem. Taem yumi waes blong folem ol advaes ya we oli stap long Tok blong hem, i sua se bambae yumi harem gud from we laef blong yumi bambae i rongud moa.

[Ol Futnot]

^ Wajtaoa blong Septemba 15, 2003, pej 21-25 i tokbaot mining blong Ol Proveb 13:​1-14.

^ Fasin blong lego trufala bilif mo agensem hem.

[Tok blong pija long pej 28]

Man we i tingting gud bifo we i mekem samting, hem i no hareap blong sakem tok i gobak long man we i jikim hem

[Tok blong pija long pej 29]

Man blong talemaot Kingdom we i holemstrong long wok ya hem i save mekem i gud tumas long narafala

[Tok blong pija long pej 30]

Tok we narafala i talem blong presem yumi i gud, be yumi mas rere tu blong lesin long tok we i stretem yumi

[Tok blong pija long pej 31]

Papa mama we i gat lav tufala i no ting nating long slak fasin blong pikinini blong tufala