Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Jeova i Soemaot Paoa Blong Hem Long Ol Man We Oli Gat Tingting Daon

Jeova i Soemaot Paoa Blong Hem Long Ol Man We Oli Gat Tingting Daon

Jeova i Soemaot Paoa Blong Hem Long Ol Man We Oli Gat Tingting Daon

“Man we i obei long Hae God, mo i mekem tingting blong hem i stap daon, hem bambae i kam rijman. Bambae hem i gat longfala laef, mo ol man bambae oli ona long hem.”​—OL PROVEB 22:4.

1, 2. (a) ?Olsem wanem buk blong Ol Wok i soem se Steven i ‘wan man we bilif blong hem i strong, mo we tabu spirit i fulap long hem’? (b) ?Wanem pruf i stap se Steven i gat tingting daon?

 STEVEN i ‘wan man we bilif blong hem i strong, mo we tabu spirit i fulap long hem.’ Mo tu, hem i wan man “we God i stap givim paoa long hem, mo i stap givhan long hem long gladhat blong hem.” Hem i wan long ol faswan disaepol blong Jisas, mo hem i stap wokem ol merikel mo ol samting blong sapraes long fes blong ol man. Wan taem, sam man oli girap oli traem faenem poen long ol toktok blong Steven, be ‘tabu spirit i stap mekem Steven i waes tumas, nao taem hem i tok, oli no save winim tok blong hem.’ (Ol Wok 6:​5, 8-10) I klia se Steven i wan man we i stap stadi plante long Tok blong God, mo hem i no fraet blong leftemap tok ya long fored blong ol lida blong ol man Jiu long taem blong hem. Evri toktok we hem i bin talemaot long olgeta ya i stap long Ol Wok japta 7, mo oli soemaot gud se man ya i intres tumas blong luk olsem wanem ol stamba tingting blong God oli stap kamtru.

2 Steven i no olsem ol lida blong skul long taem blong hem. Olgeta ya oli gat hae posisen mo save we i mekem se oli tinghae long olgeta. Steven i gat tingting daon. (Matiu 23:​2-7; Jon 7:49) Hem i savegud Baebol be hem i glad nomo blong mekem wok we oli putum long han blong hem, hemia blong ‘seraot kakae’ long olgeta we oli gat nid. Olsem nao, ol aposol oli save gohed long ‘wok ya blong prea, mo blong talemaot tok blong God.’ Ol brata oli save se Steven i wan gudfala man taswe oli jusum hem wetem sikis narafala man blong oli lukaot long bisnes ya blong seraot kakae evri dei i go long olgeta we oli gat nid. Steven i gat tingting daon ale hem i agri blong mekem wok ya.​—Ol Wok 6:​1-6.

3. ?Wanem nambawan samting we Steven i luk we i soemaot kaengud fasin blong God?

3 Jeova i luk fasin blong Steven we hem i gat tingting daon, i laekem ol samting long saed blong spirit mo i holem strong long God. Taem Steven i stap toktok fored long olgeta lida blong ol man Jiu long Kaonsel, ol man ya oli luk we wantaem nomo “fes blong hem i kam olsem fes blong enjel.” (Ol Wok 6:15) Yes fes blong Steven i luk olsem wan mesenja blong God, we i gat pis blong Jeova God long tingting blong hem. Afta we Steven i givim strong toktok blong hem finis fored long Kaonsel, hem i luk wan nambawan vison we i soemaot kaengud fasin blong God. “Tabu Spirit i fulap long hem, mo hem i lukluk i go antap long heven. Nao hem i luk God, we hem i King, i stap sidaon long bigfala jea blong hem, mo Jisas i stap stanap long raet saed blong hem.” (Ol Wok 7:55) Taem Steven i luk nambawan vison ya bilif blong hem i strong moa se, yes, Jisas hem i Pikinini blong God mo hem nao i Mesaea. Vison ya i givim paoa long Steven, we i gat tingting daon, mo i soem long hem se Jeova i glad long hem.

4. ?Jeova i soemaot paoa blong hem long hu?

4 Vison blong Steven i soemaot se Jeova i save soemaot paoa blong hem mo stamba tingting blong hem long ol man we oli onagud long hem taem ol man ya oli gat tingting daon mo oli tinghevi long fasin fren blong olgeta wetem hem. Baebol i talem se: “Man we i obei long Hae God, mo i mekem tingting blong hem i stap daon, hem bambae i kam rijman. Bambae hem i gat longfala laef, mo ol man bambae oli ona long hem.” (Ol Proveb 22:4) Taswe, i impoten blong kasem save se tingting daon hem i wanem, olsem wanem blong wokem fasin ya, mo wanem gudfala frut we yumi kasem taem yumi gat fasin ya.

Tingting Daon​—Wan Fasin We i Kamaot Long God

5, 6. (a) ?Wanem ya tingting daon? (b) ?Olsem wanem Jeova i soemaot tingting daon? (c) ?From we Jeova i gat tingting daon, yumi mas mekem wanem?

5 Ating sam man oli sapraes taem oli harem se Jeova God, we i hae olgeta mo i gat moa paoa i bitim eni man long heven mo wol, hem i nambawan eksampol blong tingting daon. King Deved i talem long Jeova se: “Yu yu stap blokemgud mi, yu stap sevem mi, nao mi mi stap gud long han blong yu. . . . [“Tingting blong yu we i stap daon,” NW ], hem i stap leftemap nem blong mi.” (Ol Sam 18:35) Taem Deved i tokbaot Jeova se i gat tingting daon, hem i yusum wan tok we i kamaot long wan Hibru wod we stret mining blong hem se “bendaon.” Hibru wod ya i stamba blong tok ya “tingting daon” mo hem i stamba blong sam narafala tok tu long Inglis lanwis we wan long olgeta i min se ‘man i putum hem i stap daon long level blong man we i no gat nem.’ Taswe Jeova i soem tingting daon taem hem i putum hem i stap daon long level blong sinman ya Deved blong i save givhan long Deved mo yusum hem olsem king we i wok long nem blong Hem. Smol toktok antap long Sam namba 18 i talem se Jeova i lukaotgud long Deved, i “tekemaot hem long han blong Sol mo long paoa blong olgeta enemi blong hem.” Taswe Deved i luksave se haenem mo paoa we hem i gat olsem king i stap nomo from we Jeova i mekem tingting blong hem i stap daon blong givhan long hem. Taem Deved i luksave samting ya, ale hem tu i gat tingting daon.

6 ?Olsem wanem long yumi? Jeova i wantem tijim trutok long yumi, mo maet hem i givim sam spesel wok blong yumi mekem long ogenaesesen blong hem, no maet hem i yusum yumi samtaem blong mekem samting we hem i wantem se i kamtru. ?Yumi mas tingbaot samting ya olsem wanem? ?Hemia i mas mekem we yumi gat tingting daon, no? Yes yumi mas tangkiu long Jeova from we hem i gat tingting daon mo yumi mas lukaot blong no leftemap yumi wan, from we fasin ya bambae i mekem we yumi foldaon.​—Ol Proveb 16:18; 29:23.

7, 8. (a) ?Olsem wanem Jeova i soemaot tingting daon long saed blong Manase? (b) ?Olsem wanem Jeova, mo Manase, tufala i soem gudfala eksampol blong tingting daon?

7 Jeova i soem tingting daon from we hem i rere blong givhan long ol sinman. Mo hem i rere tu blong soemaot sore long olgeta we oli gat tingting daon mo i save leftemap olgeta we oli mekem tingting blong olgeta i stap daon. (Ol Sam 113:​4-7) Tingbaot eksampol blong King Manase blong Juda. Fastaem hem i yusum paoa blong hem olsem king blong leftemap giaman wosip mo i “stap mekem plante samting we i nogud long fes blong Hae God, nao i mekem Hae God i kros tumas.” (2 Kronikel 33:6) Ale, Jeova i panisim Manase. Hem i letem king blong Asiria i karemaot Manase long wok blong king. Taem Manase i stap kalabus, hem i “tanem tingting blong hem, i mekem tingting blong hem i stap daon,” ale, Jeova i putumbak hem olsem king long Jerusalem, mo Manase i “luksave we Hae God ya, hem i God tru.” (2 Kronikel 33:​11-13) Yes, tingting daon blong Manase i mekem Jeova i glad long hem, ale Jeova tu i soem tingting daon taem hem i fogivim Manase mo i putumbak hem olsem king.

8 Fasin blong Jeova we hem i rere blong fogif mo fasin blong Manase we hem i tanem tingting blong hem, i tijim yumi se tingting daon hem i impoten tumas. Yumi no mas fogetem se fasin we yumi mekem long narafala we maet i spolem yumi, mo fasin we yumi mekem blong soem se yumi tanem tingting from wan bigfala sin we yumi bin mekem, ol fasin ya oli save gat paoa long fasin we Jeova i mekem long yumi. Sipos yumi rere oltaem blong fogivim narafala we i mekem i nogud long yumi, mo sipos yumi rere blong luksave prapa mastik blong yumi wan, ale bambae Jeova i save soem sore long yumi.​—Matiu 5:​23, 24; 6:12.

God i Soemaot Paoa Blong Hem Long Man We i Gat Tingting Daon

9. ?Tingting daon hem i fasin blong man we i slak? Eksplenem.

9 Be yumi no mas ting se tingting daon hem i wan fasin blong man we i slak. Yumi no mas ting se hem i wan fasin blong man we i no naf blong stretem rong we i stap. Baebol i soemaot klia we Jeova i gat tingting daon be hem i save kam kros tu, taem i stret blong hem i mekem olsem, mo hem i yusum bigfala paoa blong hem blong stretem rong tu taem i nidim. From we Jeova i gat tingting daon, hem i laekem moa olgeta we oli gat tingting daon be hem i stap longwe long ol man we oli praod. (Ol Sam 138:6) ?Jeova i mekem wanem samting long ol man blong hem we oli gat tingting daon, blong soem se oli spesel?

10. ?Jeova i soemaot wanem long ol man we oli gat tingting daon, olsem 1 Korin 2:​6-10 i talem?

10 Long stret taem we Jeova i jusum mo long rod we hem i jusum tu, hem i bin talemaot ol stamba tingting blong hem long olgeta we oli gat tingting daon. Ol man we flas tingting i mekem se oli dipen nomo long waes mo save blong man, mo oli stronghed blong fas nomo long waes ya, oli no save faenem ol nambawan save ya blong God. (1 Korin 2:​6-10) Be ol man we tingting blong olgeta i stap daon oli kasem stret save long saed blong ol samting we Jeova i wantem mekem. Samting ya i pulum olgeta blong wantem presem Jeova from we oli tinghae moa long nambawan paoa blong hem.

11. ?Long faswan handred yia, olsem wanem sam man oli soem se oli no gat tingting daon, mo from wanem fasin ya i spolem olgeta?

11 Long faswan handred yia, plante man, we sam long olgeta oli talem se oli Kristin, oli no gat tingting daon ale oli foldaon taem oli harem wanem we aposol Pol i talemaot long saed blong ol stamba tingting blong God. Pol i kam wan ‘aposol blong olgeta we oli no laen blong Isrel,’ be i no from kantri blong hem, edukesen blong hem, no hamas yia we hem i gat, mo i no from we hem i stap longtaem long trutok. Nogat. (Rom 11:13) Plante taem, ol man we oli tingbaot ol samting blong bodi, oli ting se ol samting ya nao oli soemaot hu man we Jeova i mas yusum blong mekem ol wok blong Hem. (1 Korin 1:​26-29; 3:1; Kolosi 2:18) Be, Jeova i jusum Pol blong soemaot se Hem i stap givhan long man long gladhat blong hem, mo samting ya i laenap wetem stamba tingting blong Hem. (1 Korin 15:​8-10) Ol man ya we Pol i talem se oli ol ‘nambawan aposol,’ wetem ol narafala man blong agens, oli no wantem wok wetem Pol mo oli no wantem lesin long ol tok blong Baebol we hem i yusum blong tijim olgeta. From we oli no gat tingting daon oli no kasem save mo oli no luksave nambawan rod ya we Jeova i stap yusum blong mekem stamba tingting blong hem i kamtru. Yumi neva mas ting nogud mo jajem ol man we Jeova i jusum blong mekem ol wok blong hem.​—2 Korin 11:​4-6.

12. ?Olsem wanem eksampol blong Moses i soem se Jeova i blesem ol man we oli gat tingting daon?

12 I gat plante eksampol long Baebol we oli soemaot we Jeova i glad blong soemaot paoa blong hem long ol man we oli gat tingting daon. Moses “hem i wan man we tingting blong hem i stap daon moa” bitim ol narafala man, mo hem i wan long olgeta we God i soemaot paoa blong Hem long hem mo hem i gat janis blong stap olsem wan gudfala fren blong God. (Namba 12:3) Man ya we i gat tingting daon, i spenem 40 yia olsem wan man blong lukaot long sipsip. Ating bighaf blong ol yia ya hem i stap long poen blong Arebia, mo hem i kam wan man we Hae God i givim plante blesing long hem. (Eksodas 6:​12, 30) Jeova i givhan long Moses blong talemaot toktok blong hem long nesen blong Isrel mo i kam lida blong nesen ya tu. Hem i gat nambawan janis ya blong save toktok stret wetem God. God i givim wan vison long hem we long vison ya Moses i ‘luk hem, stret long ae blong hem.’ (Namba 12:​7, 8; Eksodas 24:​10, 11) Olgeta we oli agri blong wok folem man ya we i gat tingting daon mo we God i jusum hem, oli kasem blesing. Long sem fasin, yumi save kasem blesing sipos yumi obei mo wok wetem profet ya we i hae moa long Moses, hemia Jisas, mo wetem “slef ya we i stret mo waes” we Jisas i jusum.​—Matiu 24:​45, 46, NW; Ol Wok 3:22.

13. ?Olsem wanem Jeova i soemaot paoa blong hem long ol man blong lukaot long sipsip long faswan handred yia?

13 ?Hu i luk “bigfala laet” blong Jeova taem ol enjel oli talemaot gud nius ya se ‘wan pikinini i bon, we hem bambae i sevem yufala, hem i Mesaea ya we i Masta blong yumi’? I no ol flas lida blong skul mo i no ol impoten man we oli gat hae nem. Nogat. Olgeta we oli luk mo harem samting ya hemia ol man blong lukaot long sipsip we “oli stap afsaed long vilej, oli stap lukaot long ol sipsip blong olgeta, long naet.” (Luk 2:​8-11) Ol man ya oli no haeman we oli gat gud save mo wan wok we i impoten. Be, olgeta nao we Jeova i luk long naet ya mo hem i jusum olgeta nao olsem ol faswan man blong harem nius se Mesaea i bon. Tru ya, Jeova i soemaot paoa blong hem long ol man ya nomo we oli gat tingting daon mo we oli ona long hem.

14. ?Wanem blesing we God i givim long olgeta we oli gat tingting daon?

14 ?Ol eksampol ya oli tijim yumi long wanem? Oli soem se Jeova i laekem moa ol man we oli gat tingting daon mo se hem i givim save mo i talemaot ol tingting blong hem long ol man olsem. Hem i jusum ol man we, long lukluk blong ol narafala man, oli no naf, nao hem i yusum olgeta blong oli talemaot ol nambawan tingting blong hem. Samting ya i mas pusum yumi blong yumi gohed blong lukluk i go long Jeova, Baebol, mo ogenaesesen blong hem blong oli lidim yumi. Yumi sua fulwan se bambae Jeova i givim save long ol man blong hem we oli gat tingting daon, blong bambae olgeta ya oli save se ol stamba tingting blong hem oli stap kamtru olsem wanem. Profet Amos i talem se: “Hae God i Masta blong yumi, mo ol profet oli man blong wok blong hem, mo oltaem, sipos hem i wantem mekem wan samting, hem i stap soemaot ol plan blong hem fastaem long olgeta.”​—Amos 3:7.

Wokem Tingting Daon Mo God Bambae i Glad Long Yu

15. ?From wanem yumi mas wok blong holem tingting daon, mo olsem wanem yumi luksave samting ya long stori blong King Sol blong Isrel?

15 Sipos yumi wantem we God i glad long yumi oltaem, yumi mas stap daon oltaem. Sipos man i gat tingting daon naoia, hemia i no min se bambae hem i gat tingting daon olwe. Samtaem man i save lego tingting daon mo i save kam flas mo i save leftemap hem wan. Mo taem man i mekem olsem, hem i save stat mekem samting we hem i no gat raet blong mekem, nao hem i save kasem trabol from. Sol, we hem i faswan king we God i putumap long Isrel, i mekem mastik ya. Taem God i jusum hem, hem i gat tingting ya se hem i “wan man nating nomo.” (1 Samuel 15:17) Be, afta we Sol i rul tu yia nomo, flas i pulum hem blong mekem samting we hem i no gat raet blong mekem. Hem i no folem plan we Jeova i stanemap, hemia se profet Samuel nomo i gat raet blong givim sakrefaes blong ol man i go long God. Ale, hem i faenem eskius blong soem from wanem hem i bin mekem wok ya we hem i no gat raet blong mekem. (1 Samuel 13:​1, 8-14) Afta long rong ya Sol i mekem plante narafala nogud samting bakegen we oli soemaot klia se hem i lusum tingting daon. Frut blong samting ya hemia se God i no moa givim tabu spirit long Sol mo i no moa glad long hem. Biaen Sol i ded long wan fasin we man i no save tinghae long hem nating. (1 Samuel 15:​3-19, 26; 28:6; 31:4) Lesen blong stori ya i klia nomo: Yumi mas wok oltaem blong holem tingting daon mo fasin obei, mo yumi mas traehad blong faet agensem ol tingting ya se yumi moa gud bitim narafala. Long rod ya bambae yumi no mekem samting we yumi no gat raet blong mekem mo bambae Jeova i stap glad long yumi oltaem.

16. ?Olsem wanem fasin blong tingting gud mo dip long fasin fren blong yumi wetem Jeova mo ol brata sista blong yumi i save halpem yumi blong wokem tingting daon?

16 Nating se tingting daon i no stap long lis ya blong ol frut blong tabu spirit blong God, be hem i wan fasin we i kamaot long God mo yumi mas wokem fasin ya. (Galesia 5:​22, 23; Kolosi 3:​10, 12) Blong wokem fasin daon, man i mas stretem tingting we hem i gat long saed blong hem wan mo long saed blong ol narafala. From samting ya, fasin daon i wan fasin we man i mas wokhad long hem bakegen mo bakegen. Sipos yumi tingting gud mo dip se fasin fren blong yumi wetem Jeova mo wetem ol brata sista blong yumi i olsem wanem, samting ya i save halpem yumi blong stap daon. Long lukluk blong God, ol sinman oli olsem gras nomo we i no save stap longtaem, i stap kam drae mo i ded. Ol man oli olsem anis nomo long garen. (Aesea 40:​6, 7, 22) ?Yu ting se wan gras i save flas from we hem i gru i longwan moa i bitim ol narafala gras? ?Yu ting se wan anis i save tok flas from we hem i save karem wan kakae we i bigwan moa i bitim ol narawan? I krangke nomo blong ting se gras no anis bambae i mekem olsem. Long sem fasin aposol Pol i talem long ol Kristin brata blong hem se: “?Weswe? ?Yufala i hae moa long ol narafala man? ?Yufala i gat sam samting blong yufala we God i no givim long yufala? !Nogat! ?Be weswe yufala i stap tok flas from ol samting ya we God i givim long yufala, olsem we oli blong yufala fastaem?” (1 Korin 4:7) Taem yumi tingting gud long ol vas blong Baebol olsem hemia, samting ya i save halpem yumi blong wokem mo soemaot tingting daon.

17. ?Wanem i halpem profet Daniel blong wokem tingting daon, mo wanem i save halpem yumi blong mekem sem mak?

17 Baebol i talem se ‘God i lavem tumas’ Hibru profet ya Daniel, from we hem i ‘mekem tingting blong hem i stap daon.’ (Daniel 10:​11, 12) ?Wanem i halpem Daniel blong wokem tingting daon? Faswan samting se Daniel i dipen fulwan long Jeova, hem i toktok oltaem wetem Jeova long prea. (Daniel 6:​10, 11) Mo tu, Daniel i wan man blong stadi long Tok blong God. Samting ya i halpem Daniel blong i neva fogetem wanem ol nambawan tingting we God i wantem mekem oli kamtru. Hem i rere tu blong luksave ol mastik we hem wan i mekem, hem i no jes lukluk mastik we ol manples blong hem oli mekem. Mo hem i wantem tumas blong leftemap ol fasin we oli stret long ae blong God, i no ol fasin we hem nomo i ting se oli stret. (Daniel 9:​2, 5, 7) ?Nambawan eksampol blong Daniel i save tijim yumi? ?Yumi save traehad moa blong wokem mo soemaot fasin daon long evri samting we yumi mekem long laef blong yumi?

18. ?Wanem gudnem we man i save kasem tede sipos hem i gat tingting daon?

18 Ol Proveb 22:4 i talem se: “Man we i obei long Hae God, mo i mekem tingting blong hem i stap daon, hem bambae i kam rijman. Bambae hem i gat longfala laef, mo ol man bambae oli ona long hem.” Yes, Jeova i glad moa long man we i gat tingting daon, mo hem i save givim longfala laef mo gud nem long man olsem. Asaf, we i wan long ol man blong raetem Sam, klosap i lego wok blong Jeova, be biaen Jeova i stretem tingting blong Asaf. Wetem tingting daon Asaf i luksave se: “Yu yu stap lidim mi long ol toktok blong yu, mo biaen, bambae yu ona long mi, . . . [“bambae yu givim gudnem long mi,” NW ].” (Ol Sam 73:24) ?Olsem wanem tede? ?Wanem gudnem we man i save kasem sipos hem i gat tingting daon? Oli save stap fren gud wetem Jeova mo kasem glad from. Be tu, oli save gat nambawan fiuja ya we King Deved i tokbaot taem tabu spirit i pusum hem blong raetem se: “Ol man we tingting blong olgeta i stap daon, bambae oli tekem graon ya i blong olgeta. Nao bambae oli harem gud, from we oli stap gud, mo oli gat plante samting.” !Wan nambawan fiuja tru!​—Ol Sam 37:11.

?Yu Yu Tingbaot?

• ?From wanem Steven i wan gudfala eksampol blong man we i gat tingting daon we Jeova i soemaot paoa blong hem long hem?

• ?Olsem wanem Jeova God i soemaot se hem i gat tingting daon?

• Storian long sam eksampol we oli soem se Jeova i soemaot paoa blong hem long olgeta we oli gat tingting daon.

• ?Olsem wanem eksampol blong Daniel i save halpem yumi blong wokem tingting daon?

[Kwestin]

[Bokis blong pija long pej 12]

Wan Man We i Strong Be i Gat Tingting Daon

Long 1919, ol Baebol Studen (we tede oli karem nem ya ol Witnes blong Jeova) oli holem wan asembli long Cedar Point, Ohio, hemia long Yunaeted Stet. Long taem ya, J. F. Rutherford, we i gat 50 yia, hem i stap lidim wok long hedkwota, be hem i glad blong mekem wok long hotel blong karem ol basket mo soem rum blong olgeta brata sista we oli kam long asembli ya. Long laswan dei blong asembli ya, hem i givim wan strong tok i go long ol 7,000 man we oli stap, i se: “Yufala ol man blong wok long nem blong King blong ol king mo Masta blong ol masta, yufala i mas talemaot long ol man . . . nambawan kingdom ya blong Masta blong yumi.” Brata Rutherford i wan man we tingting blong hem i strong, hem i save givim ol tok we oli gat paoa mo i no save lego wanem we hem i save se i trutok, be tu, hem i wan man we fasin blong hem i daon long fored blong God. Olgeta we oli stap wetem hem long haos Betel oli harem save samting ya plante taem, taem hem i mekem prea long moning wosip.

[Tok blong pija long pej 9]

Steven i save gud Baebol, be i rere blong mekem wok blong serem kakae long olgeta we oli gat nid

[Tok blong pija long pej 10]

Manase i mekem tingting blong hem i stap daon, mo Jeova i glad long fasin ya

[Tok blong pija long pej 12]

?Wanem i mekem we Daniel i wan man we ‘God i lavem hem tumas’?