Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Ol Man Oli Lukaotem Wan Gudfala Gavman

Ol Man Oli Lukaotem Wan Gudfala Gavman

Ol Man Oli Lukaotem Wan Gudfala Gavman

“Naoia we ol kantri oli dipen moa long ol narafala kantri, plante trabol oli kamaot we oli kasem olgeta man long wol wantaem. Taswe, wanwan kantri i no save stretem ol trabol ya hem wan. Sipos yumi wantem stretem ol denja mo ol traem we i stap kasem yumi, olgeta kantri long wol oli mas wok tugeta.”​—Ghulam Umar, wan man Pakistan we i stadi long politik.

WOL blong tede i narakaen. Sam man oli gat fulap samting long saed blong bodi, be sam narafala oli traehad blong kasem smol kakae blong wan dei nomo. Long taem blong yumi we save long saed blong kompiuta i kam antap, ol man oli lanem mo kasem save long plante moa samting i bitim eni taem bifo, be long sem taem, plante moa man oli traehad blong faenem wok. I luk olsem se ol man oli fri moa i bitim bifo, be nating se i olsem, plante milian man oli fraet, oli harem se oli no sef, mo oli no sua long samting we bambae i hapen tumora. Maet sam man oli gat janis blong mekem ol nambawan samting, be kruked fasin blong sam narafala man​—ol bigman wetem ol man olbaot tu—​we oli no respektem loa, i mekem se plante man oli no moa gat hop.

Ol man oli fesem plante tumas trabol, mekem se wan kantri, no wan grup blong kantri tugeta, i no naf blong stretem ol trabol ya. Taswe, plante man oli ting se sipos yumi wantem pis mo seftaem long fulwol, olgeta kantri oli mas joen tugeta aninit long wan gavman nomo. Albert Einstein i sapotem tingting ya longtaem finis. Long 1946, hem i talem se: “Mi bilif strong se bighaf blong ol man long wol oli laekem moa blong gat pis mo seftaem . . . Sipos ol man oli wantem pis, i gat wan rod nomo blong mekem samting ya i kamtru, ol man oli mas wokem wan gavman we i rulum ful wol.”

Fifti yia i pas finis, be i no gat pis mo seftaem long wol yet. Niuspepa ya Le Monde blong Paris, long Franis, i givim wan lis blong olgeta trabol long taem blong yumi, i se: “Blong stanemap wan gavman we i rulum fulwol, yumi mas save olsem wanem blong wokem fandesen blong gavman ya, hemia i min judisol saed blong hem, administresen blong hem, mo konstitusen blong hem, we i stret blong mekem se bambae gavman ya i save tekem aksin kwiktaem nomo, long eniples long wol, blong stretem ol trabol olsem taem sam man oli stap kilim i ded wan ful laen blong man. I impoten tumas blong akseptem tingting ya se naoia Wol blong yumi i olsem wan vilej nomo.” ?Hu nao, no wanem ogenaesesen, i gat paoa mo i naf blong stanemap wan intenasnal gavman we bambae i karem pis long ol man long fiuja?

?Yunaeted Nesen i Save Karem Pis?

Plante man oli ting se ogenaesesen ya Yunaeted Nesen, bambae i save karem pis long wol. ?Olsem wanem? ?Yu yu ting se Yunaeted Nesen i wan gavman we i save karem pis mo seftaem long wol? I tru, ol man oli givim plante bigbigfala tok mo oli mekem plante naesfala promes long saed ya. Eksampol, Jenerol Asembli blong Yunaeted Nesen i mekem strong promes ya long tok blong hem, “Millennium Declaration,” se: “Bambae yumi mekem bes blong yumi blong blokem ol faet we oli kamaot, nating se oli hapen insaed long wan kantri no bitwin ol kantri, ol faet ya we oli bin kilim i ded bitim 5 milian man long ol ten yia we i jes pas.” Ol bigfala tok olsemia i pulum plante man mo sam ogenaesesen tu, blong presem Yunaeted Nesen mo blong tinghae long hem. Olsem nao, long 2001, Yunaeted Nesen i kasem Nobel Praes blong Pis. Taem Komiti blong Nobel Praes long Nowei i givim praes ya long Yunaeted Nesen, hem i talem se, “i gat wan rod nomo blong karem pis long fulwol mo joenem olgeta kantri tugeta, mo rod ya i pas tru long Yunaeted Nesen.”

?Be olsem wanem? ?Ogenaesesen ya blong Yunaeted Nesen we oli stanemap long 1945, hem i soemaot finis se hem i wan gavman we i save karem trufala pis blong longtaem long wol? Nogat. Ol nesen we oli memba blong ogenaesesen ya oli tingbaot olgeta wan nomo mo oli wantem leftemap prapa kantri blong olgeta, mo fasin ya i blokem plante traehad blong Yunaeted Nesen. Wan man we i raetem ol stori long wan niuspepa, i talemaot tingting blong ol man se, Yunaeted Nesen i “olsem wan tul nomo we i soemaot tingting blong bighaf blong ol man long wol” mo “hem i gat wan lis blong olgeta trabol we ol man oli bin tokbaot blong plante yia finis, be hem i no save yet olsem wanem blong stretem ol trabol ya.” Taswe kwestin i stap yet se: ?Bambae ol nesen blong wol oli save joengud tugeta wan dei?

Baebol i talem se i no longtaem bambae ol nesen oli joen tugeta. ?Samting ya bambae i kamtru olsem wanem? ?Mo wanem gavman bambae i naf blong mekem samting ya? Blong save ol ansa, plis, ridim haf we i kam biaen.

[Tok blong pija long pej 3]

Einstein i sapotem tingting ya se ol man oli nidim wan gavman we i rulum fulwol

[Credit Line]

Einstein: U.S. National Archives photo