Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Wan Kwestin

Wan Kwestin

Wan Kwestin

Sam man oli talem se sip we Pol i stap long hem i no rek long aelan ya Molta, long saot blong Sisili, be hem i rek long wan narafala aelan. ?Sip ya we Pol i stap long hem, i rek long wanem aelan?

Kwestin ya i kamaot from we, i no longtaem i pas, sam man oli talem se sip we Pol i stap long hem i no rek long aelan ya Molta, be hem i rek long aelan ya Sefalonia (no Kefallinía) klosap long aelan ya Kofu we i stap long Ionian Si, hemia long wes kos blong Gris. Baebol i talem se taem Pol i aot long Sisaria, oli putum hem long han blong wan man Rom we i kapten blong ol soldia, nem blong hem Julias, wetem sam narafala soldia mo sam fren blong Pol tu. Olsem yumi luk long map ya, olgeta ya oli sel i go long Saedon mo Maera. Biaen, oli lego sip ya mo oli tekem wan bigfala sip blong karem kakae we i aot long Aleksandria, hemia wan taon blong Ijip, nao oli sel i go long wes, go kasem Nidas. Oli no save folem rod we oli plan blong tekem fastaem, we i sud tekem olgeta oli gokros long Aegean Si, klosap long Gris i go kasem Rom. Ol strong win oli pusum olgeta i go long saot go kasem bigfala aelan ya Krit, nao oli stap pas klosap long so blong aelan ya blong win i no kasem olgeta strong tumas. Nao oli stop long Krit long wan ples we nem blong hem Gudfala Haba. Taem oli “lego Krit,” wan ‘bigfala win we i olsem hariken nomo,’ i “holem sip” blong olgeta. Win ya oli kolem hem se “notis win” [Euroaquilo]. Bigfala sip ya “i stap trabol long bigfala win” go kasem namba fotin naet. Ale, sip ya we i karem 276 man i rek long wan aelan we, long Grik haf blong Baebol, oli singaot hem se Me·liʹte.​—Ol Wok 27:1–28:1.

Long ol yia we oli pas, ol man oli bin gat plante defren tingting long saed blong aelan ya Me·liʹte se hem i wanem aelan. Sam man oli ting se hem i aelan ya Melit Illyrica, we naoia oli kolem hem se Mljet, long Adriatik Si, klosap long Kroasia. Be i luk olsem se tingting ya i rong, from we Mljet i stap antap tumas long not, mo ples ya i longwe long ol ples we Pol i go long hem biaen, hemia Saerakus, Sisili, mo wes kos blong Itali.​—Ol Wok 28:​11-13.

Bighaf blong ol man we oli transletem Baebol oli ting se Me·liʹte i minim aelan ya Melite Africanus, we naoia oli kolem hem se Molta. Laswan haba we sip we i karem Pol i aot long hem, hemia Gudfala Haba, long Krit. Biaen wan strongfala win blong hariken i pusum sip ya i go long wes, long Kaoda. Win i stap pusum sip ya blong plante dei. I stret nomo blong ting se win ya i bin pusum sip i go longwe long wes, mo i kasem Molta.

Conybeare mo Howson, tufala i tokbaot win we oltaem i gat long ples ya mo “daereksin mo spid blong sip we i gowe long rod blong hem,” nao tufala i raetem long buk ya The Life and Epistles of St. Paul se: “Bitwin Kaoda mo Molta i gat samwe 770 kilometa. Evri samting i pulum yumi blong ting se aelan ya we ol sela oli kasem long namba fotin naet, hemia Molta. Yumi no save talem se oli gosoa long sam defren ples. I gat plante samting we oli soem se Molta nao hem i aelan ya we sip i rek long hem.”

Sam man oli ting se sip ya we Pol i stap long hem, i rek long sam narafala ples, be wan rek we i hapen long Molta olsem hemia we yumi luk long map ya, i laenapgud wetem samting we Baebol i talem.

[Map blong pija long pej 31]

(Lukluk niuspepa)

Rom

MLJET

GRIS

MOLTA

KAODA

KRIT

Nidas

Maera

Saedon

SEFALONIA

SISILI

Saerakus

Sisaria

Jerusalem