Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Wan Man We i Strong Blong “Wokbaot Olbaot Blong Talemaot Gospel”

Wan Man We i Strong Blong “Wokbaot Olbaot Blong Talemaot Gospel”

Wan Man We i Strong Blong “Wokbaot Olbaot Blong Talemaot Gospel”

OL RIPOT oli soem se taem George Borrow i gat 18 yia nomo, hem i save toktok 12 lanwis. Tu yia biaen, hem i naf blong tanem tok i go long 20 lanwis. Wok ya “i isi long hem mo hem i tanem tok long fasin we i naes tumas.”

Long yia 1833, Britis Mo Foren Baebol Sosaeti long London, Inglan, i singaot man ya we i olsem se i bon wetem spesel fasin ya blong lanem kwik ol lanwis. Oli wantem askem sam kwestin long hem. Be hem i stap long Norwich mo i no gat naf mane blong pem rod blong hem blong go long London. Nating se i olsem, hem i gat strong tingting se i mas go luk Baebol Sosaeti ya from we hemia wan janis blong hem. Ale, George Borrow we i gat 30 yia blong hem long taem ya, i wokbaot long leg nomo, i finisim trip ya blong 180 kilometa long 28 aoa.

Baebol Sosaeti i askem long hem blong mekem wan strong wok. Long sikis manis, hem i mas lanem lanwis ya Manchu we hem i lanwis blong sam haf blong kantri ya Jaena. George Borrow i askem long Baebol Sosaeti blong givim wan buk we i eksplenem ol rul blong lanwis ya, be oli nogat. Oli givim wan buk blong Gospel blong Matiu nomo long lanwis Manchu, wetem wan diksonari blong eksplenem Manchu long Franis lanwis. Nating se George Borrow i no gat plante tul, be 19 wik biaen, hem i raet i go long London se: “Mi mi lanem lanwis Manchu finis.” Hem i se, “God i givhan long mi.” Samting we i mekem yumi sapraes moa long bigfala wok ya we hem i mekem, se long semtaem, hem i stap jekem mo stretem Gospel blong Luk long lanwis Nahuatl, wan lanwis blong ol manples blong Meksiko.

Baebol Long Lanwis Manchu

Samtaem afta long yia 1600, ol man oli mekem ol faswan hanraet long lanwis Manchu. Oli raetem lanwis ya wetem ol leta blong alfabet blong ol man Uighur long Mongolia. Ale, Manchu i kam lanwis we gavman blong Jaena i yusum. Taem i pas nao sloslo ol man oli no moa yusum lanwis ya tumas. Nating se i olsem, Britis mo Foren Baebol Sosaeti i wantem prentem mo givimaot ol Baebol long lanwis Manchu. Long yia 1822, Sosaeti ya i pem blong oli wokem 550 kopi blong Gospel blong Matiu we Stepan V. Lipoftsoff i bin tanem. Man ya i stap long Jaena 20 yia, hem i wok long Rasian Foren Ofis. Oli prentem Gospel ya blong Matiu long taon ya St. Petersburg. Afta we oli givimaot sam kopi nomo, bigfala ren i mekem wota i ron nao i spolem olgeta narafala kopi we oli stap.

Smoltaem biaen, oli tanem fulwan Kristin Grik haf blong Baebol (Niutesteman) i go long Manchu. Long yia 1834, oli faenem wan olfala hanraet blong Hibru haf blong Baebol (Oltesteman) mo samting ya i pulum ol man blong tingting strong bakegen long Baebol. ?Hu nao i naf blong jekem Manchu Baebol ya we i stap, mo tanem ol narafala haf blong Baebol i go long Manchu? Britis mo Foren Baebol Sosaeti i sanem George Borrow blong mekem wok ya long nem blong olgeta.

Hem i Go Long Rasia

Taem George Borrow i kasem St. Petersburg, hem i stadi moa long lanwis Manchu blong mekem se hem i naf blong jekem mo stretem gud ol haf blong Baebol we oli tanem finis. Wok ya i slo mo i had. Hem i wok 13 aoa evri dei blong mekemrere ol aean plet we oli yusum blong prentem buk ya The New Testament. Biaen, wan man i talem se Baebol ya i “wan naesfala buk long stael blong Esia.” Long yia 1835, oli wokem wan taosen kopi blong Baebol ya. George Borrow i wantem tumas blong tekem ol Baebol ya oli go long Jaena mo givimaot olgeta. Be gavman blong Rasia i blokem hem, from oli fraet se maet gavman blong Jaena bambae i ting se hem i kam olsem wan misinari long kantri blong olgeta, nao samting ya i save spolem fasin fren we tufala kantri ya i gat. Ale, gavman blong Rasia i talem se George Borrow i no save go long Jaena sipos hem i karem “wan Baebol long Manchu” i go wetem hem.

Samwe long ten yia biaen, oli givimaot sam kopi blong Baebol ya. Long yia 1859, oli wokem Gospel blong Matiu mo Mak we tufala lanwis ya Manchu mo Jaenis i stap tugeta long wan pej, wan saed oli raetem Manchu mo narasaed oli raetem Jaenis. Be long 1859, bighaf blong ol man oli laekem moa blong ridim lanwis Jaenis, nating se oli save lanwis Manchu. Taswe, i luk olsem we i blong nating nomo blong finisim Baebol fulwan long lanwis Manchu. Lanwis ya i stap lus, mo i no longtaem biaen, lanwis Jaenis i tekem ples blong hem. Jaenis i tekova fulwan long yia 1912, taem Jaena i kam wan ripablik.

Poen Blong Iberia

George Borrow i gobak long London wetem bigfala glad from wok we hem i mekem. Long yia 1835, oli givim wan narafala wok long hem long Potugal mo Spen. Biaen hem i talem se hem i go long ples ya “blong luksave sipos tingting blong ol man i rere gud blong kasem ol trutok blong Kristin skul.” Long taem ya, Britis mo Foren Baebol Sosaeti i no bin mekem plante wok long tufala kantri ya Potugal mo Spen from we i gat trabol long saed blong politik mo ol man oli no stap kwaet. Ale, George Borrow i go long Potugal fastaem, mo i haremgud tumas blong storian long saed blong Baebol wetem ol man we oli stap afsaed long ol taon. Be i no longtaem, hem i faenem se ol man long ples ya oli no gat trufala intres long Baebol mo oli no tinghevi long ol tok blong Baebol, ale hem i aot i go long Spen.

Long Spen, George Borrow i fesem wan defren traem, antap moa long saed blong ol man we oli Jipsi. Hem i save toktok lanwis blong olgeta, taswe i no longtaem ol Jipsi oli laekem hem. Smoltaem afta we hem i go long Spen, hem i stat tanem “Niutesteman” i go long lanwis blong Spen we ol Jipsi oli toktok long hem, nem blong lanwis ya se Jitano. Blong tanem sam haf blong buk ya, hem i askem tu woman Jipsi blong tufala i givhan long hem. Hem i ridim ol tok long tufala long lanwis Spen, nao tufala i tanem tok ya i go long lanwis blong tufala. Long fasin ya, hem i lanem stret rod blong yusum ol pijatok we ol Jipsi oli yusum. Wok ya i mekem se long yia 1838, taem ol tri oli stat putum flaoa, oli prentem Gospel blong Luk long lanwis blong ol Jipsi. Wan bisop i talem se: “Bambae man ya i yusum lanwis blong ol jipsi blong pulum olgeta man Spen blong oli jenisim skul blong olgeta.”

Baebol Sosaeti i bin askem long George Borrow blong faenem “wan man we hem i naf blong tanem Baebol i go long lanwis Bask.” Ale, hem i givim wok ya long Dokta Oteiza. George Borrow i talem se man ya i “savegud lanwis ya, mo mi tu mi save smol long hem.” Long yia 1838, oli prentem Gospel blong Luk long lanwis Bask blong Spen. Hem i faswan buk blong Baebol we ol man oli bin wokem samtaem long lanwis ya.

George Borrow i wantem tumas blong givim save long ol man we oli no gat haenem. From samting ya, hem i mekem plante longfala trip we oli denja, blong givimaot ol haf blong Baebol long ol puaman we oli stap long ol vilej long bus. Hem i wantem mekem olgeta oli kamfri long ol giaman tingting blong skul we i pulum olgeta blong fraet, mo hem i wantem givim save long olgeta long saed blong Baebol. Hem i traem soemaot long olgeta se i blong nating nomo we oli stap pem jos blong tekemaot panis blong sin long olgeta. Blong mekem olsem, hem i talem se: “?Yufala i ting se God, we hem i gud tumas, i save agri long fasin blong salem sin?” Be Baebol Sosaeti i fraet se tok blong hem we i agensem bilif blong ol manples bambae i pulum gavman blong blokem wok blong olgeta. Ale Sosaeti ya i talem long hem blong givimaot ol Baebol nomo.

George Borrow i kasem raet blong prentem El Nuevo Testamento, hemia New Testament long lanwis Spen. Mo tu, oli talem se hem i save tekemaot ol tok we i stap long Baebol ya long saed blong ol tijing blong Roman Katolik. Praem minista i no wantem we hem i mekem wok ya, hem i se Baebol ya i “wan buk we i no stret” mo i denja. Be George Borrow i finisim wok ya, mo hem i openem wan stoa long Madrid blong salem New Testament ya long lanwis Spen. Nao ol lida blong skul mo gavman oli kros long hem, ale oli girap oli putum hem long kalabus blong 12 dei. Taem George Borrow i komplen, oli talem long hem blong aot long Spen long kwaet fasin. Be hem i save se oli brekem loa taem oli putum hem long kalabus from wok we hem i stap mekem, ale hem i talem long olgeta se bambae hem i folem eksampol blong aposol Pol, bambae hem i stap gogo oli talemaot long stret fasin se hem i no gat fol mo oli kliarem nem blong hem.​—Ol Wok 16:37.

Long yia 1840, George Borrow we Baebol Sosaeti i sanem hem i kam long Spen mo we i wok strong long ples ya, hem i aot long Spen bakegen. Long taem ya Baebol Sosaeti i raetem ripot ya se: “Long faef yia we i pas, 14,000 kopi blong Baebol oli go long han blong ol man Spen.” George Borrow i givhan bigwan blong mekem wok ya. Hem i tokbaot ol yia we hem i wok long Spen olsem “ol yia blong laef blong mi we mi hapi moa.”

Buk ya The Bible in Spain we oli wokem long yia 1842​—mo we oli stap prentem ol kopi blong hem yet—​hem i buk we George Borrow i raetem blong tokbaot ol trip blong hem mo ol samting we i hapen long ol trip ya. Long buk ya we wantaem nomo ol man oli pem, hem i tokbaot hem wan se hem i wan man we i “wokbaot olbaot blong talemaot Gospel.” Hem i raetem se: “Mi bin wantem blong go long ol ples longwe long bus long medel blong ol hil, blong storian wetem ol man, long prapa fasin blong mi, long saed blong Kraes.”

Wok we George Borrow i glad blong mekem blong tanem Baebol i go long plante lanwis mo givimaot long ol man, i mekem rod blong plante man we oli kam biaen long hem blong oli gohed long wok ya. Hemia wan bigfala ona tru.

[Map blong pija long pej 29]

(Lukluk niuspepa)

Wok blong George Borrow blong tanem mo givimaot Baebol i mekem se hem i aot long (1) Inglan i go long (2) Rasia, (3) Potugal, mo (4) Spen

[Credit Line]

Mountain High Maps® Copyright © 1997 Digital Wisdom, Inc.

[Tok blong pija long pej 28]

Fastok blong Gospel blong Jon long lanwis Manchu, we oli prentem long 1835. Oli ridim stat long lefsaed i go long raetsaed, stat antap kasem daon

[Credit Line]

From the book The Bible of Every Land, 1860

[Tok blong pija long pej 27]

From the book The Life of George Borrow by Clement K. Shorter, 1919