Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Ol Mesin Blong Granem Wit Oli Givim Kakae Long Yumi

Ol Mesin Blong Granem Wit Oli Givim Kakae Long Yumi

Ol Mesin Blong Granem Wit Oli Givim Kakae Long Yumi

SAMFALA oli kolem bred se “stamba kakae blong laef,” “nambawan long olgeta kakae,” “kakae we i sapotem laef blong man, stat long taem bifo kam kasem tede.” I tru, stat long taem bifo olgeta, bred i bin stap olsem wan impoten kakae blong ol man. Yes, wan bigfala samting we man i traehad blong kasem evri dei, hemia bred.

Ol man oli wokem bred long flaoa no long ol sid we oli granem. Taswe, stat longtaem bifo, man i lanem blong gat gudhan blong granem wit. !Be bifo we i gat ol mesin ating hemia wan hadwok tru! Long taem blong Baebol, ol man nomo oli tanem wan bigfala ston blong granem wit i kam flaoa. Baebol i tokbaot noes blong samting ya olsem wan saen we i soem se ples i gat pis mo laef blong ol man i stap gohed gud. Be taem Baebol i talem se noes ya i no moa gat, hemia i min se trabol i kamaot nao ol man oli ronwe, oli no moa stap long ples blong olgeta.​—Jeremaea 25:​10, 11, NW.

?Long ol yia we oli pas finis, olsem wanem ol man oli mekem wok ya blong granem wit i kam flaoa? ?Mo tede, ol mesin mo fasin we man i yusum blong granem wit i kam flaoa mo givim kakae long yumi, oli olsem wanem?

?From Wanem Yumi Nidim Ol Mesin Ya?

Jeova i talem long faswan man mo woman, Adam mo Iv, se: “Olgeta samting ya we oli stap karem kakae long graon [“olgeta gras we oli karem sid,” NW ], wetem olgeta we oli stap karem kakae antap, mi mi putum olgeta evriwan se oli blong yufala, blong oli stap givim kakae long yufala.” (Jenesis 1:29) Sam long ol kakae we Jeova God i givim long ol man, hemia ol defdefren sid we oli gru olsem gras. Kakae ya i impoten long laef blong ol man. Ol sid olsem wit, bale, raes mo kon, wetem plante narafala sid bakegen, oli fulap long ol gudfala samting (carbohydrates) we bodi i tanem i kam suga blong givim paoa long yumi.

Be bel blong man i no naf blong smasem ol sid blong kasem ol gudfala samting insaed long hem. Taswe, blong mekem i isi long bodi, man i mas granem ol sid ya i kam flaoa mo kukum. Sam isi rod blong mekem sid i kam flaoa, i blong kilim sid long wan stik, smasem sid bitwin long tufala ston, no yusum tufala fasin ya wantaem.

Ston We Man Nomo i Tanem

Sam smosmol pija we ol man oli faenem long sam olfala gref long Ijip, oli soem se ol man bifo oli bin yusum wan fasin blong granem wit we oli kolem sadel. Oli jusum nem ya from we samting we oli yusum i luk olsem sadel blong hos. Oli yusum tu ston, faswan ston daon i hae moa long fored i bitim biaen mo i godaon smol long medel olsem sadel blong hos, mo seken ston antap i smol moa long faswan ston daon. Klosap oltaem ol woman nao oli yusum ol ston ya. Oli nildaon long fored blong tufala ston ya, mo oli holem ston we i stap antap wetem tufala han blong olgeta. Nao oli yusum ful paoa long ol han mo solda blong olgeta, blong pusum ston ya i go i kam, antap long narafala ston. Ale long fasin ya oli granem sid bitwin long tufala ston ya. !Hemia wan isi rod we i wokgud!

Be, wok ya blong nildaon plante aoa evri dei long fored blong tufala ston ya i givim sobodi long ol woman. Taem oli pusum ston ya i go longwe long bodi blong olgeta mo pulum i kambak, oli stap pulum ol string long baksaed, han, leg, ni, mo fingga blong leg blong olgeta. Samfala we oli stadi long ol bun blong ol woman Siria we oli ded longtaem finis, oli faenem se wok ya blong granem wit i spolem ol bun blong plante woman we oli yangfala nomo. Ol bun long ni blong olgeta oli no moa flat be oli kruked, laswan bun long baksaed blong olgeta i gat kil, mo ol joen long bigfala fingga blong leg blong olgeta oli solap nogud. Long Ijip bifo, i luk olsem we wok ya blong granem wit wetem tufala ston ya i wan wok blong ol haosgel. (Eksodas 11:5) * Sam man blong hae save oli ting se taem ol man Isrel oli aot long Ijip, oli tekem ol sadel ya oli go wetem olgeta blong granem wit blong olgeta.

Biaen oli traem jenisim tufala ston ya lelebet blong mekem se fasin ya blong granem wit i kamgud moa. Ale, oli katem ol laen long tufala ston ya blong mekem se tufala i no moa smut. Mo tu, oli mekem wan hol long ston we i stap antap, nao woman i save fulumap sid i go long hol ya, mo sid ya i ron sloslo i godaon bitwin long tufala ston ya. Samwe afta long yia 500 B.K.T. * no 400 B.K.T., ol man Gris oli wokem wan moa samting bakegen blong givhan long ol man blong granem wit. Oli ademap wan sotfala stik blong yusum olsem wan handel. Oli putum samting olsem hinsis long en blong stik ya, nao oli fasem hinsis ya long ston antap. Ale, oli holem narafala en blong stik ya, oli pusum i go saedsaed, nao ston antap i rabem ston daon mo i granem ol sid we i stap foldaon sloslo bitwin long tufala ston ya.

Be i gat wan nogud samting long saed blong olgeta fasin ya blong granem wit we ol man oli no save faenem rod blong winim. Man nomo i save pusum ston no stik i go i kam. Oli no save tijim wan anamol blong mekem wok ya. Taswe, wok ya blong granem wit i dipen long paoa blong man nomo. Biaen, save blong man i kam antap moa, ale oli wokem wan narafala fasin blong granem wit, hemia wan ston we anamol i save tanem. Ale, anamol nao i save mekem wok ya blong granem wit.

Ston We Anamol i Tanem i Mekem Wok Ya i Moa Isi

Ating ol man raonabaot long Mediterenian Si nao oli faswan man blong wokem ston ya we anamol i save tanem blong granem wit. Oli statem fasin ya samwe long faswan handred yia Bifo Kristin Taem. I luk olsem we, long faswan handred yia afta Kristin Taem ol man Jiu long Palestaen tu oli yusum fasin ya blong granem wit. Yumi save samting ya from tok blong Jisas long saed blong “wan bigfala ston we dongki i tanem blong granem wit.”​—Mak 9:42, NW.

Long Rom mo long plante ples we Rom i rul long olgeta, oli yusum anamol nomo blong tanem ston blong granem wit. Long Pompeii i gat plante ston olsem yet. Bigfala hevi ston we i stap antap long narawan, i luk olsem wan bigfala fanel, i big antap mo i kam smol daon. Ston we i stap daon hem i big long botom mo i kam smol antap. Taem ston antap i tanem, hem i granem ol sid we i stap folfoldaon bitwin long tufala ston ya. I gat sam ston yet we oli olsem ston ya antap. Olgeta oli bigwan olsem 45 sentimita i go kasem 90 sentimita, mo sam long olgeta oli hae olsem 180 sentimita.

Yumi no save sipos ol man oli yusum ston we anamol i tanem fastaem no ston we man i tanem. Nating se i olsem wanem, ston we man i tanem i moagud long wan fasin, from we hem i no hevi tumas, ale oli save karem i go wetem olgeta, mo hem i isi blong yusum tu. Hem i rili tu ston tugeta. Tufala i raon, maet tufala i bigwan olsem 30 kasem 60 sentimita. Ston we i stap daon, top blong hem i solap lelebet. Ston antap, botom blong hem i lelebet olsem wan besin we i fitgud long ston daon. Ston antap i sidaon long medel stret blong ston daon mo i gat wan handel antap long hem we oli wokem long wud. Oli yusum handel ya blong tanem ston ya. Blong yusum samting ya, tu woman i sidaon we tufala i lukluk tufala. Nao wanwan long tufala i yusum wan han blong wokem handel we i tanem ston. (Luk 17:​35, NW ) Wetem narafala han, wan woman i putum sid i go long hol blong ston antap, mo narafala woman i hivimap flaoa we i kamaot long medel blong tufala ston ya, i folfoldaon long wan tre no long wan kaliko long floa. Fasin ya blong granem wit, hem i gud long ol soldia, ol man blong solwota, mo ol smosmol famle we oli stap laef longwe long ol faktri blong wokem flaoa.

Ol Mesin We Wota Mo Win i Tanem

Samwe long 27 B.K.T., wan man Rom we i stap wokem ol enjin, nem blong hem Vitruvius, i tokbaot wan mesin we wota i tanem, we ol man long taem blong hem oli yusum blong granem wit. Wan bigfala wil i stanap we i gat ol samting olsem ol bigfala parel long hem. Oli yusum wota we i ron strong blong pusum ol parel ya, nao samting ya i tanem wil. Paoa we wil ya i wokem i muvmufum wan longfala wud we i go antap mo i tanem wan bigfala ston blong granem wit.

?Mesin ya we wota i givim paoa long hem, i save granem moa wit i bitim ston we man no anamol i tanem? Oli kaontem se ston we man i tanem i save granem 10 kilogram wit long wan aoa. Ston we anamol i tanem i save granem 50 kilogram long wan aoa. Be mesin blong Vitruvius we wota i givim paoa long hem, i save granem 150 no 200 kilogram long wan aoa. Blong plante handred yia afta long taem blong Vitruvius, ol man we oli gat gudhan blong granem wit, oli gohed nomo blong yusum mesin blong hem, be oli jenisim sam haf blong hem blong mekem i kamgud moa.

Ol man oli no yusum wota nomo olsem paoa blong mesin ya blong granem wit. Oli luksave se winmil i save mekem sem wok ya. Ale samtaem afta long yia 1100 K.T. oli stat yusum ol winmil long Yurop blong granem wit. Oli yusum winmil plante long Beljiom, Jemani, Netelan, mo sam narafala ples. Oli yusum olgeta gogo oli wokem ol enjin we stim mo sam narafala samting oli givim paoa long olgeta. Nao oli sakemaot ol faswan mesin ya we oli kasem paoa long win mo wota.

‘Kakae We i Naf Blong Tede’

Nating se ol man oli gat plante moa save naoia, be long sam ples blong wol, oli yusum yet ol olfala fasin blong granem wit. Long sam ples long Afrika mo long sam aelan olbaot long solwota, oli yusum yet wan besin wetem wan stik blong smasem wit. Long Meksiko mo Sentrol Amerika, oli yusum yet sadel blong granem kon we oli wokem ol kek (tortilla) long hem. Mo sam ston blong granem wit we paoa blong wota mo win i tanem oli stap wok yet long wanwan ples.

Tede, long ol rij kantri, klosap olgeta flaoa we ol man oli yusum blong wokem bred, oli granem long ol faktri we oli gat ol spesel mesin. Ol mesin ya oli gat tu bigfala rola we oli katem ol laen long tufala blong mekem se tufala i no moa smut. Taem tufala rola ya i stap tanem long defdefren spid, sid i pas bitwin long tufala, i granem sid ya bakegen mo bakegen gogo i kam flaoa. Ol mesin ya oli mekem se i no sas tumas blong wokem flaoa, mo tu, man i save wokem ol defdefren kaen flaoa, sam we i nambawan mo sam we i no gudwan tumas.

I klia se naoia i no hadwok olsem fastaem blong granem wit i kam flaoa. Nating se i olsem, yumi save talem tangkiu long God we i wokem yumi, from we hem nao i givim ol sid, mo hem i givim waes tu blong yumi naf blong faenem wan rod blong mekem sid i kam ‘kakae we i naf blong tede.’​—Matiu 6:11.

[Ol Futnot]

^ Long taem blong Baebol, ol man we enemi blong olgeta i holem olgeta oli stap kalabus, oli mekem wok ya blong granem wit i kam flaoa. Samson mo sam narafala man Isrel oli bin mekem wok ya. (Jajes 16:21; Ol Krae 5:13) Ol woman we oli no stap wok slef, olgeta nomo oli granem wit blong prapa famle blong olgeta.​—Job 31:10 NW.

^ B.K.T. i minim Bifo Kristin Taem.

[Tok blong pija long pej 23]

Sadel we ol man Ijip oli yusum

[Credit Line]

Soprintendenza Archeologica per la Toscana, Firenze

[Tok blong pija long pej 23]

Oli yusum ston we anamol i tanem blong smasem frut blong oliftri

[Foto Credit Line blong pija long pej 22]

From the Self-Pronouncing Edition of the Holy Bible, containing the King James and the Revised versions