Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Holem Stret Tingting Long Saed Blong Dring

Holem Stret Tingting Long Saed Blong Dring

Holem Stret Tingting Long Saed Blong Dring

“Sipos yu dring tumas waen, hemia bambae i mekem yu yu mekem tumas noes, mo i mekem yu yu krangke. Fasin ya we man i dring gogo i drong [“gogo i lusum rod,” NW ], hem i wan krangke fasin.”​—OL PROVEB 20:1.

1. ?Wan man we i raetem plante Sam i talem wanem blong soem tangkiu from ol gudgudfala samting we Jeova i givim?

 DISAEPOL James i raetem se: “Evri samting we oli gud mo evri presen we oli nambawan we yumi kasem, oli kamaot long heven nomo. God i mekem olgeta laet blong skae, mo hem i stap givim ol gudgudfala samting ya long yumi.” (Jemes 1:​17) Wan man we i raetem plante Sam, hem tu i gat bigfala tangkiu long God from ol gudgudfala samting we Hem i givim. Man ya i singsing se: “Yu mekem gras i gru blong ol anamol oli kakae, mo yu mekem ol samting we man i save planem. From samting ya, man i save wokem ol garen blong hem, nao i save mekem waen blong mekem hem i glad, mo i save tekem olifoel blong mekem fes blong hem i saen, mo i save tekem kakae blong mekem hem i strong.” (Ol Sam 104:14, 15) Kakae blong garen mo olifoel hemia ol gudfala samting we God i givim. Sem mak long waen mo sam narafala strong dring. ?Be olsem wanem blong yusum olgeta long rod we i stret?

2. ?Wanem ol kwestin long saed blong dring we bambae yumi tokbaot?

2 Blong haremgud long wan presen, yumi mas yusum presen ya long rod we i stret. Olsem nao, eg blong sugarbag “hem i wan gudfala samting blong kakae.” Be “i nogud blong kakae tumas eg blong sugabag.” (Ol Proveb 24:13; 25:27, NW ) Long saed blong dring tu, yumi haremgud blong dring “smol waen,” be yumi save kasem bigfala trabol sipos yumi dring tumas. (1 Timoti 5:​23) Baebol i givim woning se: “Sipos yu dring tumas waen, hemia bambae i mekem yu yu mekem tumas noes, mo i mekem yu yu krangke. Fasin ya we man i dring gogo i drong [“gogo i lusum rod,” NW ], hem i wan krangke fasin.” (Ol Proveb 20:1) ?Be olsem wanem dring i save mekem man i lusum rod? * ?Blong dring tumas, man i mas tekem hamas dring? ?Wanem tingting we i stret long saed ya?

Dring Gogo i “Lusum Rod”—?Olsem Wanem?

3, 4. (a) ?Baebol i talem wanem blong soem se i rong blong man i dring gogo hem i drong? (b) ?Wanem i hapen long man taem hem i drong?

3 Long Isrel bifo, sipos wan boe i stap kakae bitim mak, i stap drong oltaem, be hem i no wantem stretem fasin blong hem, oli mas stonem hem gogo i ded. (Dutronome 21:18-​21) Aposol Pol i givim advaes long ol Kristin tu se: “Yufala i no mas go joen wetem ol man ya we oli stap talem se oli brata blong yumi, be oli stap mekem ol sin ya. Sipos oli stap mekem ol fasin nogud wetem woman, no oli stap wantem tumas samting, no oli stap prea long ol narafala god, bambae yufala i no go joen wetem olgeta. Sipos oli stap spolem nem blong narafala man, no oli stap dring we oli lusum hed, no oli stap stil, bambae yufala i no go joen wetem olgeta. Bambae yufala i no go sidaon wetem ol man olsem blong kakae wetem olgeta.” I klia se Baebol i agensem man we i dring gogo i drong.​—1 Korin 5:​11; 6:​9, 10.

4 Baebol i talem klia wanem i hapen long man taem hem i drong, i se: “Nating we waen i red gud, mo i stap saen gud insaed long glas, mo taem yu dring, i stap godaon gud nomo long bel blong yu, be yu mas blokem fasin ya blong i no pulum tingting blong yu. Sipos no, biaen, bambae yu harem olsem we posen snek i kakae yu, we bambae yu ded from. Bambae yu stap luk ol samting we oli narafala olgeta, we oli nogud we i nogud, mo bambae yu no save tingting gud, mo yu no save toktok gud tu.” (Ol Proveb 23:31-​33) Man we i dring tumas i save harem olsem we posen snek i kakae hem, hem i save sik, i konfius long tingting blong hem, mo maet hem i slip we i no save wekap tu. Drong man i stap luk “ol samting we oli narafala olgeta,” i min se long tingting blong hem, hem i luk ol samting we oli no tru. Mo tu, drong man i save talem ol krangke tok mo narakaen tingting we hem i no save talem taem hem i no drong.

5. ?Olsem wanem man we i dring tumas i save spolem hem wan?

5 ?Olsem wanem long wan man we i dring plante be hem i lukaotgud blong no kasem mak we hem i drong? Samfala oli save tekem plante dring, be ol narafala oli no save luk wan saen blong soemaot se oli drong. Man we i ting se i oraet blong mekem olsem, hem i stap giaman long hem wan bakegen. (Jeremaea 17:9) Sloslo, hem i save kam olsem we hem i dipen long dring, hem i kam ‘slef blong fasin ya blong dring.’ (Taetas 2:3, NW ) Woman ya Caroline Knapp, i raetem wan buk we i tokbaot ol man we oli kam alkolik, i se: “Wan man i kam alkolik sloslo, mo hem i no luksave samting ya.” !Tru ya, dring i wan trap we i save givim ded!

6. ?From wanem yumi no mas dring tumas mo kakae bitim mak?

6 Tingbaot woning ya blong Jisas tu: “Yufala i mas lukaot gud. Yufala i no mas westem taem blong yufala long fasin ya we yufala i stap ronem lafet, mo yufala i stap drong, mo yufala i stap tingting tumas long laef blong wol ya. I nogud Dei ya blong mi i kam kasem yufala wantaem nomo, we yufala i no tingbaot nating, olsem we yufala i fas long wan trap, from we dei ya bambae i kasem olgeta man long wol.” (Luk 21:34, 35) Maet wan man i dring gogo i no kasem mak yet we hem i fuldrong, be hem i les finis mo i wantem slip. Sem mak long saed blong spirit. ?Nao, olsem wanem sipos dei blong Jeova i kamtru taem hem i stap les mo slip olsem?

Frut We i Kamaot Taem Man i Dring Tumas

7. ?From wanem man we i dring tumas i no folem tok blong 2 Korin 7:1?

7 Man we i dring tumas i save kasem trabol long bodi blong hem mo long saed blong spirit tu. Hem i save kasem sik blong leva (cirrhosis), hepetaetas, mo sik blong ol nev we i mekem hem i kros mo i seksek mo i luk ol narakaen samting long tingting blong hem. Man we i dring tumas blong plante yia i save kasem kansa, sik blong suga, sik blong hat, mo sik long bel. I klia se man we i dring tumas i no folem tok ya blong Baebol se: “Yumi mas mekem yumi klin. Olgeta samting long bodi blong yumi mo long tingting blong yumi we oli stap mekem yumi doti long fes blong God, yumi mas sakemaot olgeta evriwan. Mo yumi mas traehad blong mekem fasin blong yumi i klin, i tabu, from we yumi stap ona gud long God, mo yumi man blong hem nomo.”​—2 Korin 7:1.

8. ?Folem tok blong Ol Proveb 23:20, 21, wanem i save hapen taem man i dring tumas?

8 Man we i dring tumas i westem plante mane mo i save lusum wok blong hem tu. Solomon we i king blong Isrel bifo, i givim woning ya se: “I nogud yu go joen wetem ol man we oli stap dring tumas mo oli stap kakae we i bitim mak.” ?From wanem? Hem i talem se: “Man we i stap drong oltaem mo i stap kakae tumas bambae i kam puaman. Sipos yu no wok, yu stap kakae nomo, mo yu stap slip, bambae i no longtaem yu stap werem ol rabis klos nomo.”​—Ol Proveb 23:20, 21.

9. ?From wanem i waes blong no dring taem yumi mas draevem trak?

9 Wan buk (The Encyclopedia of Alcoholism) i tokbaot wan narafala denja, i se: “Ol man we oli stadi long bisnes ya, oli faenemaot se ol man we oli dring tumas oli no moa save draevem gud trak, from we tingting blong olgeta i kam slo, ol haf blong bodi oli no moa wok tugeta, oli no wekapgud, ae i no kliagud, mo oli no save mekem ol gudfala disisen.” Ol man we oli draevem trak afta we oli bin dring, oli save kasem bigfala trabol. Long Yunaeted Stet, evri yia plante taosen man oli ded mo plante handred taosen oli karem kil long ol aksiden blong trak, from we samfala we oli draevem trak oli bin dring. Denja i bigwan moa long ol yangfala, from we oli no langud yet blong draevem trak, mo tu, oli no langud yet long saed blong dring. ?Olsem wanem? ?Man we i draevem trak afta we hem i dring plante, hem i save talem tru se hem i gat respek long laef we Jeova God i givim olsem wan presen? Nogat. (Ol Sam 36:9) Laef i tabu, taswe i moagud yumi no dring taem yumi mas draevem trak.

10. ?Strong dring i save mekem wanem long tingting blong yumi? ?From wanem samting ya i denja?

10 Man we i dring tumas, hem i spolem bodi blong hem, mo i spolem hem wan long saed blong spirit tu. Baebol i talem se: “Ol waen ya we yufala i stap dring, nating we i olfala, no i niuwan yet, be i stap mekem hed blong yufala i krangke nomo.” (Hosea 4:​11) Dring i spolem tingting blong man. Wan buk blong Nasnal Institut blong Drag long Yunaeted Stet i talem se: “Taem man i dring, dring ya i pastru long bel blong hem mo i go long blad mo bren kwiktaem. Nao ol haf blong bren we oli kontrolem tingting mo filing, oli stat slodaon. Samting ya i mekem se man ya bambae i harem se hem i no moa fraet long wan samting mo hem i fri.” Long taem ya, yumi save “lusum rod” no mekem samting we yumi no gat raet blong mekem, mo tu, ol rabis fasin oli save pulum yumi.​—Ol Proveb 20:1.

11, 12. ?Wanem trabol long saed blong spirit i save kamaot taem man i dring tumas?

11 Baebol i talem se: “Long olgeta samting we yufala i kakae, mo we yufala i dring, mo long olgeta fasin blong yufala, oltaem yufala i mas leftemap nem blong God.” (1 Korin 10:31) ?Olsem wanem? ?Man we i dring tumas, hem i stap leftemap nem blong God? I nogud we ol narafala man oli tingbaot wan Kristin man olsem wan man blong dring. Samting ya bambae i sakem doti long nem blong Jeova, bambae i no leftemap nem blong hem.

12 ?Olsem wanem sipos wan Kristin i dring tumas nao i mekem wan narafala Kristin, maet wan man we i jes kam Kristin, i foldaon? (Rom 14:21) Jisas i givim woning ya se: “Sipos wan man i mekem wan long ol pikinini ya we oli bilif long mi i foldaon long sin, man ya bambae i kasem bigfala panis. Sipos oli fasem wan bigfala ston long nek blong hem, nao oli draonem hem long medel solwota, hemia i moa gud long hem, i winim panis ya we bambae hem i kasem.” (Matiu 18:6) Man we i dring tumas i save lusum wok blong hem long kongregesen tu. (1 Timoti 3:​1-3, 8) Antap long ol samting ya, man we i dring tumas i mekem plante rao mo trabol i kamaot insaed long famle blong hem.

Ronwe Long Denja—?Olsem Wanem?

13. ?Wanem bigfala samting i save givhan long yumi blong no dring tumas?

13 Wan bigfala samting we i save givhan long yumi blong ronwe long denja long saed blong dring, se yumi mas stop bifo we yumi dring tumas. Yumi no mas dring gogo klosap yumi drong, nogat. ?Ale, olsem wanem blong save hamas dring i stret blong yu yu tekem, mo wetaem yu bitim mak? I gat plante samting i joen wetem kwestin ya, taswe yumi no save talem wan stret namba blong dring we ol man i save tekem. Yu wan yu mas save hamas dring i stret blong yu yu tekem, mo yu no mas bitim namba ya. ?Olsem wanem blong save hamas dring i stret blong yu yu tekem? ?I gat wan rul we yu yu save folem?

14. ?Wanem rul bambae i givhan long yu blong no dring tumas?

14 Baebol i talem se: “I gud yu holemstrong waes ya blong yu, mo fasin ya blong yu we yu save luksave mining blong ol samting we i had. . . . Bambae tufala fasin ya i givim laef long yu, mo laef ya blong yu bambae i gudwan, we bambae yu glad long hem oltaem.” (Ol Proveb 3:​21, 22) Taswe rul we yu mas folem, hemia: Sipos yu dring gogo yu no moa save skelemgud samting mo tingting gud, ale yu yu dring tumas finis. !I nogud blong giaman long yu wan bakegen! !Yu mas luksave hamas dring oli stret long yu mo yu no mas bitim mak ya!

15. ?Wetaem maet i moagud blong no dring nating?

15 Samfala oli luk se i moagud blong no dring nating. Wan woman we i gat bel, maet hem i jusum blong no dring nating from we dring i save mekem i nogud long pikinini we i stap long bel blong hem. Mo tu, man we i gat kaen fasin, hem i no save dring nating taem hem i kampani wetem wan man we i winim finis problem ya blong dring tumas, no wan man we i ting se i no stret blong dring. Long taem bifo, Jeova i putum wan loa long ol man we oli mekem wok blong pris long haos tapolen blong hem, i se: “Sipos . . . yufala i dring waen no ol narafala dring olsem, bambae yufala i no mas kam insaed long Haos Tapolen ya we yufala i stap kam long hem blong mit wetem mi. Sipos wan long yufala i brekem tok ya, bambae hem i ded from.” (Levitikas 10:​8, 9) Taswe, yu no mas dring bifo we yu go long ol Kristin miting no long wok blong prij, mo taem yu stap mekem ol narafala wok long saed blong spirit. Mo tu, sipos yu stap long wan kantri we loa i putum tabu long dring, no loa i talem se yangfala i no save dring gogo hem i kasem 18 no 21 yia, ale yu mas obei long loa ya.​—Rom 13:1.

16. ?Wanem samting we yumi save mekem taem yumi mas tekem disisen se bambae yumi akseptem wan dring no nogat?

16 Sipos wan man i wantem givim wan dring long yu, i gud we fastaem yu ansa long kwestin ya: ‘?I stret we mi mi tekem dring ya, no i moagud we mi no dring nating?’ Sipos yu tekem dring ya, yu no mas fogetem hamas dring oli stret long yu, mo yu mas stop taem yu kasem mak ya. Yu no mas letem man ya we i wantem soem kaen fasin long yu i pulum yu blong dring bitim mak ya. Mo yu mas lukaotgud taem yu stap long wan lafet blong mared no wan narafala lafet, we oli letem ol man oli tekem hamas dring oli wantem. Long plante ples, i no gat loa blong blokem ol pikinini se oli no mas dring. Ol papa mama nao oli gat wok ya blong tijim ol pikinini blong olgeta long stret fasin long saed blong dring, mo blong wajemgud ol fasin blong olgeta long saed ya.​—Ol Proveb 22:6.

Yu Save Holem Stret Fasin

17. ?Wanem i save givhan long yu blong luksave sipos yu yu gat wan problem long saed blong dring?

17 ?Olsem wanem? ?Yu yu stap yusum waen mo strong dring long rod we i no stret? Sipos yu stap dring tumas mo samting ya i stap kam wan sin we yu haedem, yu save sua se bambae yu kasem trabol from. Taswe, i gud yu tekem taem blong skelemgud fasin mo tingting blong yu. I gud yu traem ansa long ol kwestin ya: ‘?Mi mi dring moa naoia i bitim bifo? ?Mi mi stap tekem ol dring we oli strong moa naoia? ?Mi mi dring blong fogetem ol trabol blong mi mo blong mekem se mi no moa wari? ?Wan memba blong famle no wan gudfala fren i bin talem long mi se mi dring tumas? ?Fasin blong mi blong dring i bin mekem sam trabol i kamaot insaed long famle blong mi? ?Mi mi faenem i had blong livim dring blong wan wik, wan manis, no blong plante manis? ?Mi mi stap haedem long ol narafala hamas dring mi stap tekem?’ ?Sipos yu ansa ‘yes’ long sam long ol kwestin ya, yu mas mekem wanem? Yu no mas mekem olsem man we ‘i stap lukluk fes blong hem long glas, be taem hem i gowe, wantaem nomo hem i no moa save tingbaot we fes blong hem i olsem wanem.’ (Jemes 1:​22-​24) Yu mas tekem aksin naoia blong stretem trabol ya. ?Yu save mekem wanem?

18, 19. ?Olsem wanem yu save stretem fasin blong dring tumas?

18 Aposol Pol i talem long ol Kristin se: “Bambae yufala i no dring waen, gogo yufala i lusum hed. Samting ya bambae i spolem yufala nomo. Yufala i mas letem Tabu Spirit i kam fulap long yufala.” (Efesas 5:​18) Yu mas tekem disisen long hamas dring i stret blong yu yu tekem. Yu mas gat strong tingting blong no bitim mak ya, mo yu mas bos long yu wan. (Galesia 5:​22, 23) ?Olsem wanem? ?Yu yu gat sam fren we oli traem fosem yu blong dring? Yu mas lukaotgud. Baebol i talem se: “Sipos man i go joen long ol waes man, bambae hem i save kam waes, be sipos hem i go mekem fren wetem ol man we oli no gat hed, bambae hem i spolem hem nomo.”​—Ol Proveb 13:20.

19 Maet yu stap dring blong fogetem ol trabol blong yu. Be i moagud we yu mekem wan samting blong traem winim trabol ya. Yu save winim plante trabol taem yu folem advaes long Tok blong God. (Ol Sam 119:105) Yu no mas fraet blong askem advaes tu long wan Kristin elda we yu trastem hem. Yusumgud ol samting we Jeova i stap givim blong mekem yu yu strong moa long saed blong spirit. Fren moa wetem God. Prea long hem oltaem, antap moa long saed blong ol slak fasin blong yu. Askem long God blong ‘klinim kidni mo skelem hat blong yu.’ (Ol Sam 26:2) Olsem yumi tokbaot long laswan stadi, oltaem yu mas mekem bes blong yu blong wokbaot long rod blong stret fasin.

20. ?Maet yu mas mekem wanem sipos yu stap foldaon oltaem long trap ya blong dring tumas?

20 ?Olsem wanem sipos yu traehad blong winim trabol ya long saed blong dring be oltaem yu stap foldaon long trap ya blong dring tumas? Yu mas folem advaes ya blong Jisas se: “Sipos han blong yu i mekem yu yu foldaon, i gud yu katemaot. Sipos yu gat wan han nomo, be bambae yu kasem laef, hemia i moa gud, i winim we yu gat tufala han blong yu, be bambae yu go long [Gehena].” (Mak 9:​43) Hemia i min se, i moagud we yu lego dring fulwan. Wan woman we bambae yumi kolem Irene, hem i tekem disisen ya blong livim dring fulwan. Hem i se: “Naoia i mekem tu yia haf we mi no moa tekem wan dring. Sam samtaem mi ting se maet mi save tekem wan dring nomo, blong luk wanem samting we dring ya bambae i mekem long mi. Be taem tingting ya i kasem mi, wantaem nomo mi prea long Jeova. Mi mi gat strong tingting blong no moa tekem wan dring gogo niufala wol i kamtru, mo maet mi no moa tekem wan long taem ya tu.” Maet yumi mas livim dring fulwan, be samting ya i nating nomo taem yumi skelem wetem bigfala blesing we yumi save kasem from, hemia laef long niufala wol we i fulap long stret fasin.​—2 Pita 3:​13.

“Resis Blong Kasem Praes”

21, 22. ?Wanem i save mekem se yumi no finisim resis ya blong kasem laef? ?Olsem wanem blong blokem trabol ya?

21 Aposol Pol i talem se laef blong ol Kristin i olsem wan resis we man i stap traehad blong winim. Hem i se: “Olgeta man oli resis, be wan man nomo i save kasem praes blong hem. Ale, yufala i mas mekem olsem we yufala i resis blong kasem praes blong yufala. Man blong resis i stap tren strong, mo i stap lego ol samting we i save spolem hem, blong bambae i save resis i strong moa. Hem i save mekem olsem blong kasem praes blong hem we i blong stap smoltaem nomo, be long yumi, i olsem we yumi resis blong kasem praes we i no save lus samtaem. Fasin blong mi, sipos i olsem we mi resis, be mi mas go blong win nomo, no sipos i olsem we mi boksing, be mi no save sakem han blong mi i go olbaot, we i no kasem man. I olsem we mi stap trenem bodi blong mi blong mekem mi mi strong, blong bambae mi save mekem olsem we mi mi wantem. Mi mi singaot plante narafala man finis, blong oli kam joen long resis ya, be mi no wantem mekem olsem we mi brekem rul blong resis, nao oli sakemaot mi, mi lus.”​—1 Korin 9:​24-​27.

22 Blong kasem praes long wan resis, man i mas finisim resis ya. Long resis blong yumi blong kasem laef, sipos yumi foldaon long fasin ya blong dring tumas, samting ya i save mekem se yumi no finisim resis ya. Yumi mas bos long yumi wan. Blong resis olsem we yumi go blong win nomo, yumi no mas ‘dring tumas.’ (1 Pita 4:3) Defren olgeta, yumi mas bos long yumi long olgeta samting. Long saed blong dring, i waes blong “livim olgeta fasin we oli no stret long fes blong [God]. Yumi no mas wantem tumas ol samting blong wol ya, mo yumi mas blokem ol samting we yumi nomo i wantem. Naoia yumi mas mekem ol fasin we i stret, we God i stap harem gud long hem.”​—Taetas 2:​12, 13.

[Futnot]

^ Long stadi ya, dring i minim bia, waen, mo ol narafala strong dring.

?Yu Yu Tingbaot?

• ?I minim wanem blong yusum dring long rod we i no stret?

• ?Wanem nogud frut i save kamaot taem man i dring tumas?

• ?Olsem wanem blong ronwe long denja blong dring tumas?

• ?Man we i foldaon finis long trap ya blong dring tumas, i save mekem wanem?

[Kwestin]

[Tok blong pija long pej 19]

Waen i ‘mekem man i glad’

[Tok blong pija long pej 20]

Yu mas save hamas dring oli stret long yu, mo yu no mas bitim mak ya

[Tok blong pija long pej 21]

Bifo we yu dring, mekem disisen long hamas dring bambae yu tekem

[Tok blong pija long pej 22]

Prea long Jeova oltaem long saed blong ol slak fasin blong yu

[Tok blong pija long pej 23]

Ol papa mama oli mas tijim ol pikinini blong olgeta long stret rod blong yusum dring