Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

?Yu Yu Save Bos Long Fiuja Blong Yu?

?Yu Yu Save Bos Long Fiuja Blong Yu?

?Yu Yu Save Bos Long Fiuja Blong Yu?

?GOD i makemaot finis dei blong ded blong yumi? ?Ol jus we yumi mekem long laef oli gat paoa long fiuja blong yumi?

Sipos man i save bos long fiuja blong hem, ?i stret blong ting se God i makemaot finis ol aksin blong wan man mo posisen we man ya bambae i kasem long laef? Sipos ol man oli save jenisim fiuja blong olgeta, ?olsem wanem God i save mekem ol samting we hem i wantem long saed blong wol oli kamtru? Baebol i givim ol gudfala ansa long ol kwestin ya.

?God i Makemaot Fiuja Blong Ol Man, No Man i Fri Blong Jus?

Tingbaot olsem wanem Jeova God i wokem yumi. Baebol i talem se, ‘God i wokem man i olsem pija blong hem. God i wokem tufala, man mo woman.’ (Jenesis 1:​27, NW ) Sipos yumi olsem pija blong God, i min se yumi save gat ol gudfala fasin blong God, olsem lav, stret fasin, waes, mo paoa. God i letem yumi i fri blong jusum rod blong yumi tu. Samting ya i mekem se yumi defren long ol narafala laef samting we God i wokem long wol ya. Yumi save jusum sipos yumi wantem folem ol hae rul blong God no nogat. Taswe, profet Moses i talem se: “Naoia mi mi talem stret long yufala se yufala nomo i mas jusumaot. ?Yufala i wantem laef, no yufala i wantem ded? ?Yufala i wantem blong Hae God i blesem yufala, no blong hem i givim panis long yufala? Mi mi singaot heven mo wol, blong tufala ya nao bambae i witnes blong mi, we mi talem long yufala se yufala i mas jus. !Mi mi wantem tumas blong yufala i jusumaot laef! Hae God i God blong yumi, mo yufala i mas lavem hem, yufala i mas obei long hem, mo oltaem, tingting blong yufala i mas strong long hem.”​—Dutronome 30:​19, 20.

God i letem yumi i fri blong jus, be i no min se yumi fri blong mekem eni samting. Yumi mas obei long ol loa long saed blong bodi mo fasin, we God i putum blong mekem evri samting i rongud mo i gat pis long yunivas. God i putum ol loa ya blong mekem i gud long ol man, mo sipos ol man oli no obei, oli save harem nogud from. !Traem tingbaot wanem i save hapen sipos wan man i no wantem obei long loa blong graviti, * nao hem i klaem antap long ruf blong wan bigfala bilding mo hem i jam daon!​—Galesia 6:7.

Mo from we yumi fri blong jusum rod blong yumi, yumi ol man i gat sam responsabiliti we ol narafala laef samting oli no gat. Wan man blong raetem buk, Corliss Lamont, i askem kwestin ya se: “?Olsem wanem yumi save talem se ol man oli gat sam responsabiliti from we oli haremsave wanem i stret mo wanem i rong, mo olsem wanem yumi save panisim ol man ya taem oli mekem wan rong, sipos yumi agri . . . se God i makemaot finis ol jus mo ol aksin blong olgeta?” I no stret blong mekem samting ya. Ol anamol oli folem nomo waes we oli bon wetem, taswe oli no gat fol from ol aksin blong olgeta. Long sem fasin, yumi no save blemem ol kompiuta taem oli mekem wan mastik, from we ol man nao oli bin setemap olgeta blong mekem wok blong olgeta. Taswe, from we yumi fri blong jusum prapa rod blong yumi, yumi gat wan bigfala responsabiliti, mo yumi mas rere blong karem frut blong ol mastik blong yumi.

!Sipos Jeova God i makemaot finis laef blong yumi bifo we yumi bon, mo biaen hem i panisim yumi from ol mastik blong yumi, samting ya i min se God i no gat lav mo hem i no stret! Be God i no save mekem samting ya, from we “God i stamba blong fasin ya blong lavem man,” mo “hem i stret olwe nomo.” (1 Jon 4:8; Dutronome 32:4) God i letem yumi i fri blong jusum rod blong yumi, taswe yumi sua we hem i no ‘makemaot longtaem finis i pas, hu bambae hem i sevem mo hu bambae hem i kilim i ded,’ olsem ol man we oli bilif se God i makemaot finis laef blong ol man oli stap talem. Bilif ya i no tru, from we God i letem ol man oli fri blong jusum rod blong olgeta.

Baebol i talem klia se ol jus blong yumi oli save gat paoa long laef blong yumi long fiuja. Eksampol, God i singaot ol rabis man, i talem long olgeta se: ‘Yufala i mas tanem tingting blong yufala from ol rabis fasin we yufala i stap mekem . . . Sipos yufala i obei long mi, bambae mi no save panisim yufala.’ (Jeremaea 25:5, 6) Sipos God i makemaot finis laef blong evri man, bambae hem i no save singaot olgeta olsemia. Mo tu, Baebol i talem se: “Yufala i mas tanem tingting blong yufala from ol sin blong yufala, mo yufala i mas luk long God blong hem bambae i tekemaot ol sin blong yufala.” (Ol Wok 3:19) ?From wanem Jeova i askem ol man blong tanem tingting blong olgeta, sipos hem i save finis we ol man oli no naf blong jenisim fiuja blong olgeta?

Baebol i tokbaot sam man we God i singaot olgeta blong oli rul olsem ol king long heven wetem Jisas Kraes. (Matiu 22:14; Luk 12:32) Be oli kasem woning ya tu se sipos oli no stanap strong go kasem en, oli save lusum janis ya. (Revelesen 2:10) ?From wanem God i singaot olgeta sipos hem i tekem disisen finis se bambae hem i no jusum olgeta? Tingbaot ol tok we aposol Pol i bin talem long ol Kristin long taem blong hem. Hem i raetem se: “Yumi ya we yumi kasem save long trutok finis, sipos yumi girap, yumi stap gohed blong mekem sin, bambae i no moa gat wan sakrefaes i stap we i save tekemaot ol sin ya blong yumi.” (Hibrus 10:26) Woning ya i blong nating nomo sipos God i makemaot finis laef blong olgeta man. Be sam man oli talem se sam vas blong Baebol oli soem we God i makemaot finis laef blong sam man we bambae oli rul wetem Jisas Kraes.

?God i Makemaot Finis Fiuja Blong Sam Man No Blong Wan Grup?

Aposol Pol i talem se: “[God] i mekem i gud tumas long yumi ya we yumi joen long Kraes. Hem i givim evri gudfala samting ya long yumi we yumi mas gat blong laef blong yumi wetem hem long heven. Taem God i no mekem wol ya yet, be hem i jusumaot yumi finis blong bambae yumi joen long Kraes. . . . Bifo olgeta, hem i makemaot yumi blong bambae hem i openem rod long Jisas blong tekem yumi, yumi kam pikinini blong hem.” (Efesas 1:​3-5) ?God i makemaot hu? ?Mo wanem mining blong tok ya, “taem God i no mekem wol ya yet”?

Vas ya i soem we God i jusumaot sam pikinini blong faswan man, Adam, blong oli rul wetem Kraes long heven. (Rom 8:​14-17, 28-30; Revelesen 5:​9, 10) Be bilif ya se God i makemaot sam man plante taosen yia bifo we oli bon i giaman nomo, from we God i letem ol man oli fri blong jusum rod blong olgeta. God i no bin makemaot wanwan man, be hem i makemaot wan grup blong man.

Eksampol: Sipos wan gavman i tekem disisen ya se bambae i setemap wan spesel dipatmen. Fastaem, gavman i talem se dipatmen ya bambae i mekem wanem wok, i gat wanem paoa, mo i bigwan olsem wanem. Ale, dipatmen ya i statem wok blong hem sam taem afta we gavman i bin setemap, nao dipatmen i talemaot long ol man se: “Sam yia bifo, gavman i makemaot wok blong mifala finis. Naoia, mifala i statem wok ya.” ?Wanem tingting blong yu? ?Yu ting se sam yia bifo, gavman i makemaot finis hu ya ol wanwan man we bambae oli wok insaed long dipatmen ya? Nogat. Long sem fasin, Jeova i tekem disisen blong setemap wan spesel dipatmen blong finisim ol rabis frut we oli kamaot from sin blong Adam. Hem i makemaot wan grup blong man we bambae oli wok long dipatmen ya. Be hem i no makemaot ol wanwan man blong grup ya. Jeova i jusum ol man ya biaen, mo ol disisen mo ol aksin we ol man ya oli mekem long laef blong olgeta i save jenisim jus we Jeova i bin mekem fastaem. Oli save lusum bigfala janis ya.

?Aposol Pol i tokbaot wanem wol taem hem i talem se: “Taem God i no mekem wol ya yet, be hem i jusumaot yumi finis”? Wol ya hem i no wol we God i mekem taem hem i wokem Adam mo Iv. Long taem blong Adam mo Iv, wol i “gud we i gud tumas,” i no gat sin mo kruked fasin long hem. (Jenesis 1:31) Wol ya i no nid blong ‘kam fri’ long sin.​—Efesas 1:7.

Pol i tokbaot wol we i stat afta we Adam mo Iv tufala i rebel long garen blong Iden. Wol ya i defren olgeta long wol we God i wokem fastaem. Wol ya i stat wetem ol pikinini blong Adam mo Iv. Hemia wol blong ol man we oli stap longwe long God, ol man we oli slef long sin mo ded. I no gat rod blong pemaot sin blong Adam mo Iv from we tufala i jus blong sin agensem God. Be ol sinman blong wol ya, God i save pemaot olgeta.​—Rom 5:​12; 8:​18-​21.

Jeova i naf blong stretem ol trabol we oli kamaot taem Adam mo Iv tufala i rebel agensem hem long Iden. Wantaem nomo, hem i gat tingting blong wokem wan spesel dipatmen​—hemia Kingdom blong Mesaea, Jisas Kraes. Bambae God i yusum Kingdom ya blong pemaot ol man. (Matiu 6:10) God i gat tingting ya taem Hem “i no mekem wol ya yet” we i save pemaot, hemia bifo we Adam mo Iv tufala i karem pikinini.

Plante taem, ol man oli nidim wan plan fastaem, blong oli save mekem ol samting we oli wantem mekem. Ol man we oli bilif we God i makemaot finis laef blong olgeta man, oli gat tingting ya tu se God i gat wan plan finis blong ful yunivas, mo oli ting se God i save finis evri smosmol samting we bambae i hapen long yunivas. Long buk ya The Implications of Determinism, Roy Weatherford i talem se: “Plante man we oli gat waes blong wol oli ting se, from we God i Hae we i Hae, hem i mas makemaot finis evri samting we bambae i hapen long fiuja.” ?Olsem wanem? ?God i rili nidim blong makemaot evri smosmol samting we bambae i hapen long fiuja?

Jeova i gat olgeta paoa mo hem i waes we i waes, taswe hem i naf blong dil wetem eni problem we i save kamaot taem ol man we hem i bin wokem olgeta oli mekem prapa jus blong olgeta. (Aesea 40:25, 26; Rom 11:33) Hem i save tekem aksin wantaem nomo, nating se hem i no gat wan plan. God ya we i gat Olgeta Paoa i no olsem ol man we oli save mestem. Hem i no nidim wan plan we i talemaot finis fiuja blong evri man long wol ya. (Ol Proveb 19:21) Plante Baebol oli tanem Efesas 3:11 olsem, se “tingting blong God, we hem i tingbaot fastaem.” Oli no talem se hem i makemaot finis evri smosmol samting we bambae i hapen.

Yu Save Gat Paoa Long Fiuja Blong Yu

God i gat wan stamba tingting long saed blong wol ya, mo hem i makemaot finis stamba tingting ya. Revelesen 21:3, 4 i talem se: “!Yu luk! Naoia God i mekem ples blong hem wetem ol man. Hem bambae i stap oltaem wetem olgeta, mo olgeta bambae oli man blong hem. God bambae i kampani wetem olgeta, mo hem bambae i God blong olgeta. Hem bambae i ravemaot wota blong ae blong olgeta. Nao bambae i no moa gat man i ded, mo bambae man i no moa krae from man we i ded. Bambae i no moa gat man i krae, mo bambae man i no moa harem nogud long bodi blong hem. Ol samting ya blong bifo oli lus olgeta.” Yes, wol ya bambae i kam wan paradaes, stret olsem Jeova i wantem fastaem. (Jenesis 1:​27, 28) Nao kwestin i stap se: ?Bambae yu yu stap long paradaes ya? I dipen long ol jus blong yu naoia. Jeova i no makemaot finis fiuja blong yu.

Tru long sakrefaes blong Pikinini blong God, Jisas Kraes, eni man we i bilif long hem i save kasem laef we i no save finis. (Jon 3:​16, 17; Ol Wok 10:34, 35) Baebol i talem se: “Man we i bilif long Pikinini ya blong God, hem i gat laef ya we i no save finis. Be man we i no save obei long Pikinini ya, hem bambae i no save luk laef ya samtaem.” (Jon 3:36) Yu save jusum laef sipos yu stadi Baebol blong kasem save long God, long Pikinini blong hem, mo long stamba tingting blong Hem, mo sipos yu mekem ol samting we yu lanem oli wok long laef blong yu. Man we i laef folem trufala waes long Baebol, “bambae hem i stap gud oltaem long laef blong hem. Hem bambae i save we i no gat wan samting nating we i save mekem hem i fraet.”​—Ol Proveb 1:​20, 33.

[Futnot]

^ Paoa long graon, sun, mun, mo sta we i mekem se ol samting oli stap long stret ples blong olgeta.

[Tok blong pija long pej 5]

Ol man oli no olsem ol anamol, oli gat responsabiliti from ol aksin blong olgeta

[Credit Line]

Eagle: Foto: Cortesía de GREFA