Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

?Laef Blong Yu i Impoten Olsem Wanem?

?Laef Blong Yu i Impoten Olsem Wanem?

?Laef Blong Yu i Impoten Olsem Wanem?

LONG Yurop, plante milian man oli ded long Wol Wo Wan, be long sem taem, wan man i stap traehad blong sevem laef blong sam narafala man long Antaktika. Man ya, Ernest Shackleton, we laen blong hem i kamaot long Inglan mo Aealan, hem i wokbaot olbaot blong faenem ol niufala ples. Hem mo olgeta we oli wok wetem hem, oli kasem bigfala trabol taem wan bigfala pis aes we i flot long solwota i sperem mo i draonem sip blong olgeta, nem blong hem Endurance. Shackleton i putum ol man blong hem long wan sefples (be ples ya i no rili sef) long Elefen Aelan, long Solwota blong Saot Atlantik. Be ples ya i denja yet.

Shackleton i luksave se i gat wan rod nomo blong sevem laef blong olgeta. Sam man oli mas go askem help long wan stesen blong kilim welfis, we i stap long aelan blong Saot Georgia. Aelan ya i stap 1,100 kilometa longwe, mo smol laefraf we oli karemaot long Endurance i longfala olsem 7 meta nomo. I luk olsem se bambae oli no save kasem aelan ya.

Nating se i olsem, long Mei 10, 1916, afta 17 dei we oli bin fesem hadtaem, Shackleton mo sam man blong hem oli kasem aelan ya Saot Georgia. Be from we solwota i raf tumas, oli goso long narasaed blong aelan. Blong kasem stesen blong kilim ol welfis, oli mas wokbaot 30 kilometa antap long ol bigfala hil we sno i kavremap olgeta, mo oli no gat wan map blong folem. Ol traem we oli fesem oli bitim mak, weta i kolkol we i kolkol tumas, mo oli no gat ol stret tul blong klaem i go antap long ol bigfala hil. Nating se i olsem, Shackleton mo sam man blong hem oli kasem stesen ya blong kilim welfis, mo biaen hem i sevem ol narafala man blong hem we oli stap long Elefen Aelan. ?Wanem samting i pusum Shackleton blong traehad olsemia? Roland Huntford, man ya we i raetem stori blong laef blong Shackleton, i talem se Shackelton “i gat wan mak nomo we hem i wantem kasem. Mak ya, hem i wantem sevem laef blong olgeta man blong hem.”

“Neva Wan Sta i Mestem Ples Blong Hem”

?Wanem samting i pulum ol man blong Shackleton blong no letem tingting blong olgeta i foldaon, taem oli hivap tugeta blong wet long wan rabis ples we i “ston mo aes nomo, i no gat rod blong man i save kam kasem hem, mo longfala blong hem i 30 kilometa”? Hemia from we oli trastem promes blong lida blong olgeta se bambae hem i sevem olgeta.

Ol man long wol tede oli olsem ol man ya we oli stap harem nogud long Elefen Aelan. Laef blong plante man i had tumas, mo oli traehad jes blong gat naf kakae blong laef. Nating se i olsem, oli trastem God se bambae hem i “sevem ol man we oli harem nogud,” oli aot long ol trabol we i strong tumas long olgeta. (Job 36:​15, NW ) Yumi mas save se God i tinghae long laef blong olgeta man. Jeova, God ya we i Wokem olgeta samting, i talem se: “Sipos yufala i singaot long mi long taem blong trabol, bambae mi mi sevem yufala, mo bambae yufala i leftemap nem blong mi.”​—Ol Sam 50:15.

Maet yu faenem i had blong bilif se God ya we i Wokem olgeta samting, hem i tingbaot yu, we yu wan man nomo long medel blong plante bilian man. Mo maet yu faenem i had blong bilif se laef blong yu i impoten long tingting blong hem. Sipos i olsem, makemgud ol tok blong profet Aesea long saed blong ol bilian sta we oli stap long ol bilian galaksi * long skae. Baebol i talem se: “!Yufala i traem luk antap long skae! Ol sta ya we yufala i stap luk, hem nomo i wokem olgeta. Oltaem hem i stap lidim olgeta i kam, olsem we komanda i lidim ol soldia blong hem. Hem i savegud hamas sta i stap, mo i stap singaot olgeta wanwan long nem blong olgeta. Mo from we paoa blong hem i strong we i strong, neva wan sta i mestem ples blong hem.”​—Aesea 40:26.

?Yu yu kasem save mining blong tok ya? Long galaksi blong yumi, we oli kolem Milky Way, i gat bitim 100 bilian sta. Mo wol blong yumi, hem i wan smol haf nomo blong galaksi ya. ?Nao i gat hamas galaksi bakegen? Yumi no save talem stret, be sam man oli ting se i gat samwe 125 bilian narafala galaksi. !Namba ya i bigwan tumas, i bitim tingting blong yumi! Be Baebol i talem se God we i Wokem olgeta samting, hem i singaot olgeta sta wanwan long nem blong olgeta.

“Ol Hea Blong Hed Blong Yufala, Be Hem i Kaontem Evriwan”

Maet sam man oli wantem agiu se, ‘Sipos hem i save nomo nem blong ol bilian sta, no blong ol bilian man, samting ya i no min se hem i kea long olgeta man ya wanwan.’ Wan kompiuta i save holem nem blong plante bilian man insaed long hem. Be yumi no save ting se kompiuta ya i kea long ol man ya. Defren olgeta, Baebol i soem we God i save nem blong plante bilian man, be tu, hem i kea long olgeta man ya wanwan. Aposol Pita i talem se: “Yufala we i stap wari tumas, yufala i mas putum ol trabol blong yufala long han blong hem, from we oltaem hem i stap tingbaot yufala.”​—1 Pita 5:7.

Jisas Kraes i bin talem se: “Ol smosmol pijin ya we man i stap salem sikisti vatu long tu, be sipos Papa blong yufala i no letem, i no gat wan long olgeta we i save foldaon long graon. Yufala i luk. Ol hea blong hed blong yufala, be hem i kaontem evriwan. From samting ya, yufala i no fraet. Long fes blong hem, yufala i gud moa, i winim plante smolfala pijin ya.” (Matiu 10:​29-31) Makemgud we Jisas i no jes talem se God i lukluk wanem i hapen long ol smosmol pijin ya mo ol man ya. Hem i talem se: “Yufala i gud moa, i winim plante smolfala pijin.” ?From wanem yu yu gud moa? From we God i wokem yu ‘yu olsem pija blong hem.’ Hemia i min se yu yu naf blong wokem mo soemaot ol hae fasin olsem God i gat, ol klin fasin blong laef, ol nambawan tingting, mo ol gudfala fasin long saed blong spirit.​—Jenesis 1:​26, 27.

“Wan Man We i Gat Waes i Wokem Olgeta”

Yu no mas letem ol man we oli bilif se God i no stap oli trikim yu. Long tingting blong olgeta, ol samting raonabaot long yumi oli yusum paoa blong olgeta blong wokem yumi. Oli no agri nating wetem tingting ya se ‘God i wokem man olsem pija blong hem.’ Defren olgeta, oli ting se yu yu sem mak nomo olsem wan anamol, olsem wan smosmol pijin.

?Long tingting blong yu, i stret blong talem se laef i kamaot hem wan long ol samting raonabaot long yumi? Michael J. Behe, wan man blong stadi long ol smosmol sel insaed long ol laef samting, i talem se tingting ya i krangke nomo, taem yu luk olsem wanem “fulap fulap kemikol * insaed long bodi oli wok tugeta long nambawan fasin” blong sapotem laef. Behe i talem se wok we ol kemikol ya oli mekem insaed long ol laef samting i soemaot klia se “laef long wol ya, stat wetem ol smosmol laef samting nomo . . . i kamaot from we wan man we i gat waes i wokem.”​—Darwin’s Black Box​—The Biochemical Challenge to Evolution.

Baebol i talem se olgeta laef samting long wol ya oli kamaot from we wan Man we i gat waes i wokem olgeta. Mo hem i talem se Man ya, hemia Jeova God, God ya we i Wokem olgeta samting long skae mo wol.​—Ol Sam 36:9; Revelesen 4:11.

Yu no mas letem ol trabol we oli mekem yu yu safa mo harem nogud, oli pulum yu blong no moa bilif long God we i Wokem wol ya mo ol laef samting we oli stap long hem. Yu mas rimemba tufala stamba trutok ya oltaem. Faswan trutok, hemia se God i no wokem ol nogud samting we oli stap long wol tede. Nambatu trutok, God we i wokem yumi i gat ol gudfala risen blong letem ol rabis samting oli hapen blong smol taem nomo. Wajtaoa i bin tokbaot samting ya plante taem finis. Hem i eksplenem se Jeova bambae i letem ol rabis samting i hapen blong smol taem nomo. Hem i mekem olsem blong stretem blong olwe ol kwestin we Setan i stanemap taem Adam mo Iv tufala i agensem rul blong Jeova. *​—Jenesis 3:​1-7; Dutronome 32:​4, 5; Prija 7:​29; 2 Pita 3:​8, 9.

“Hem Bambae i Stap Sevem Ol Puaman”

I tru se plante man oli stap safa tede, be nating se i olsem, laef i wan sas presen yet. Mo yumi mekem bes blong yumi blong lukaotgud long laef ya. Long niufala wol we God i promes blong mekem, bambae yumi no nid blong traehad jes blong laef i stap long wan wol we i raf tumas, olsem ol man blong Shackleton long Elefen Aelan. Stamba tingting blong God i blong sevem yumi long laef ya we i had tumas mo i no karem frut, blong yumi “kasem laef ya we i prapa wan,” laef ya we God i givim long man fastaem finis.​—1 Timoti 6:19.

God bambae i mekem samting ya from we long lukluk blong hem, laef blong yumi evriwan i wan impoten samting. Hem i mekem plan ya se Pikinini blong hem, Jisas Kraes, bambae i givim ransom sakrefaes we yumi nidim blong yumi kam fri long sin, ol nogud fasin, mo ded we yumi kasem long faswan papa mama blong yumi, Adam mo Iv. (Matiu 20:28) Jisas Kraes i talem se: “God i lavem tumas ol man long wol, nao hem i givim mi, mi stret Pikinini blong hem, mi wan nomo we hem i gat, blong olgeta man we oli bilif long mi bambae . . . oli gat laef we i no save finis.”​—Jon 3:16.

?Bambae God i mekem wanem blong halpem ol man we oli safa bigwan mo oli harem nogud aninit long han blong narafala man? Long saed blong Pikinini blong God, Baebol i talem se: “Hem bambae i stap sevem ol puaman we oli stap singaot i go long hem, mo bambae i stap givhan long olgeta we oli sot long ol samting, mo i no gat man blong lukaot long olgeta. Hem bambae i gat sore long ol puaman, mo long olgeta we oli no strong, mo i stap sevem laef blong olgeta we oli sot long ol samting. Olgeta we oli stap harem nogud aninit long han blong narafala man, hem bambae i tekemaot olgeta, i sevem olgeta.” ?From wanem? From we, “long fes blong hem, laef blong ol man olsem bambae i gud tumas.”​—Ol Sam 72:​12-14.

Blong plante handred yia, ol man oli bin karem wan bigfala baden, hemia sin mo fasin we i no stret, mo oli stap “krae” from we oli harem nogud mo oli safa. God i letem samting ya i hapen from we hem i save finis we bambae hem i save stretem olgeta trabol we oli kamaot from sin. (Rom 8:​18-22) I no longtaem bambae hem i mekem “olgeta samting oli kam niuwan bakegen” tru long Kingdom ya we Pikinini blong hem, Jisas Kraes i king blong hem.​—Ol Wok 3:21; Matiu 6:​9, 10.

Hemia i min se bambae hem i mekem plante ded man oli laef bakegen, ol man ya we oli bin safa gogo oli ded. Oli stap long memori blong God. (Jon 5:​28, 29; Ol Wok 24:15) I no longtaem bambae oli kasem wan laef we i “fulap gud long evri samting.” Yes, bambae oli kam stretgud olgeta mo oli kasem laef ya we i no save finis long wan paradaes long wol ya we oli no moa safa mo harem nogud. (Jon 10:10; Revelesen 21:​3-5) Evri man bambae i haremgud fulwan long laef, bambae i save wokem ol nambawan fasin mo gat ol nambawan save we oli soemaot se ‘God i wokem man i olsem pija blong hem.’

?Bambae yu yu stap long taem ya blong haremgud long laef ya we Jeova i promes? I stap long yu nomo. Mifala i leftemap tingting blong yu blong yu kasem save ol samting we God i mekem blong givhan long yumi blong gat laef ya we i no save finis. Ol Witnes blong Jeova bambae oli glad blong halpem yu blong kasem save ya.

[Ol Futnot]

^ Wan bigfala grup blong ol sta.

^ Samting olsem wota, paoda, no gas, we taem i joen wetem ol narafala samting hem i save jenis.

^ Blong kasem moa save long saed ya, lukluk japta 8, “?From Wanem God i Letem Ol Man Blong Oli Harem Nogud?” long buk ya Save Blong Lidim Yu Long Laef We i No Save Finis, we ol Witnes blong Jeova oli wokem.

[Tok blong pija long pej 5]

Ol man blong Skackleton oli trastem promes blong hem se bambae hem i sevem olgeta

[Credit Line]

© CORBIS

[Tok blong pija long pej 6]

“Yufala i gud moa, i winim plante smolfala pijin”