Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Faet Wetem Ol Toktok—?From Wanem i Spolem Ol Man?

Faet Wetem Ol Toktok—?From Wanem i Spolem Ol Man?

Faet Wetem Ol Toktok—?From Wanem i Spolem Ol Man?

“?Wanem nao i stamba blong ol faet mo ol rao blong yufala?”​—Jemes 4:1.

JEMES we i raetem wan long ol buk long Baebol, i no askem kwestin ya long ol soldia blong Rom, we long taem ya oli stap winim faet agensem plante kantri. Mo tu, hem i no stap tingbaot wanem we i pusum rebel grup ya we oli kolem olgeta Sicarii (Ol Man Blong Kilim Man) blong mekem faet long faswan handred yia. Nogat. Jemes i tingbaot ol rao we oli stap kamaot bitwin tu man. ?From wanem? From we ol rao bitwin tu man oli save spolem narafala, sem mak olsem we faet i spolem laef blong ol man. Tingbaot ol stori ya blong Baebol.

Ol pikinini blong olfala Jekob oli no laekem nating brata blong olgeta Josef, ale oli salemaot hem blong i kam slef. (Jenesis 37:​4-​28) King Sol blong Isrel i wantem kilim Deved i ded. ?From wanem? Hem i jalus long Deved. (1 Samuel 18:​7-​11; 23:​14, 15) Long faswan handred yia, i gat tu Kristin woman, nem blong tufala Yuodia mo Sintike, tufala i gat wan problem we i spolem pis insaed long kongregesen.​—Filipae 4:2.

Long ol yia we i klosap moa long taem blong yumi, taem tu man i rao, oli stap stretem rao blong tufala long faet we oli yusum naef no masket. Plante taem, ol faet ya oli mekem we wan long tufala i handikap no i ded. Tede, olgeta we oli rao, oli yusum ol nogud tok blong agensem narafala. Nating se maet oli no kilim wan man, be ol toktok we oli sakem agensem narafala i save spolem filing mo gudnem blong narafala. Plante taem olgeta we oli no mekem rong, oli stap safa long “olkaen faet” olsem ya.

Tingbaot samting we i hapen sam yia i pas, taem wan pris blong Anglikan Jos i tok agensem wan narafala pris se hem i no stap lukaotgud long mane blong jos. Raorao blong tufala i kamaot long klia ples, mo ol memba blong jos we tufala pris ya i lukaot long hem oli seraot. Sam oli no wantem go long jos sipos pris we oli agens long hem i stap. Raorao ya i mekem se taem ol memba blong jos oli kam wanples blong prea, oli stap lukluk nogud long olgeta. Taem wan long tufala pris ya i mekem i nogud long saed blong seks, rao ya i kam bigwan moa.

Ajbisop blong Canterbury i tokbaot tufala pris ya se faet blong tufala i olsem sik ya “kansa” mo i “wan stori we i no ona nating long nem blong Masta blong yumi.” Long 1997, wan long tufala pris ya i ritae. Be narawan i no wantem ritae. Hem i holem wok ya kasem we oli talem long hem se hem i mas finis from we hem i bitim yia we loa i putum blong man i ritae. Nating se i olsem, hem i traem yet blong holem wok ya kasem Ogis 7, 2001, taem hem i kasem 70 yia blong hem. Wan niuspepa (The Church of England Newspaper) i talem se, dei we pris ya i ritae long hem, hem i dei blong lafet blong “Tabu” Victricius. ?Hu ya “Tabu” Victricius? Hem i wan bisop we i laef long ol yia 300 we oli wipim nogud hem from we hem i no wantem joen long ami. Niuspepa ya i talem se, fasin blong pris ya i defren olgeta long fasin blong bisop ya blong bifo, i se: “[Pris ya we i no wantem ritae] hem i no wantem nating blong stopem faet ya insaed long jos.”

Ol pris ya oli save blokem trabol blong i no kam long tufala mo long ol narafala tu, sipos oli folem advaes long Rom 12:​17, 18 we i se: “Sipos wan man i mekem i nogud long yufala, bambae yufala i no givimbak fasin ya long hem. Oltaem yufala i mas traem blong mekem ol fasin we olgeta man oli luk se i stret nomo. Oltaem, long saed blong yufala, yufala i mas traehad blong faenem rod blong yufala i gat pis wetem olgeta man.”

?Olsem wanem long yu? ?Sipos wan man i mekem yu yu harem nogud, kros i pulum yu blong faet wetem ol toktok? ?No yu yu blokem yu wan blong yusum ol strongfala tok mo yu rere blong mekem pis? ?Sipos yu yu mekem narafala i harem nogud, yu no moa toktok wetem hem, mo yu hop se, afta we sam taem i pas, bambae hem i fogetem samting ya we yu mekem long hem? ?No yu yu kwik blong go talem sore? Nating se yu askem narafala blong i fogivim yu no yu yu fogivim narafala, be fasin blong yu we yu traehad blong mekem pis bambae i mekem i gud long yu. Ol advaes blong Baebol oli save givhan long yumi blong stretem ol rao we oli stap longtaem finis, olsem haf we i kam biaen bambae i tokbaot.