Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Gudfala Frut We i Kamaot Taem Yumi Mekem Pis

Gudfala Frut We i Kamaot Taem Yumi Mekem Pis

Gudfala Frut We i Kamaot Taem Yumi Mekem Pis

BILL i no laekem Edward nating. Twanti yia bifo, Edward i tekem wan disisen we i mekem se Bill i lusum wok blong hem, mo samting ya i spolem fasin fren blong tufala. Naoia Edward i sik bigwan mo klosap bambae hem i ded. Hem i traem talem sore long Bill blong mekem se hem i save ded wetem pis long hat. Be, Bill i no wantem harem sore blong Edward.

Klosap 30 yia biaen, Bill tu i sik bigwan mo bifo we hem i ded, hem i eksplenem from wanem hem i no wantem fogivim Edward, hem i se: “Edward i no nid blong mekem samting ya long gudfala fren blong hem. Afta long twanti yia mi no wantem fogivim hem. . . . Maet mi mi rong, be hemia nao filing blong mi.” *

I no oltaem we bigfala trabol olsemia i kamaot taem tu man oli no agri long wan samting, be plante taem ol rao olsem oli mekem man i harem nogud mo i kros. Tingbaot filing blong Edward. Taem hem i luksave se disisen we hem i mekem i spolem Bill, maet hem i laef wetem wan tingting we i stikim hem mo hem i harem nogud tumas. Be, hem i harem nogud moa taem hem i tingbaot olsem wanem Bill i sakemaot fasin fren blong tufala olsem samting nating nomo.

Be, man we i gat semfala tingting olsem Bill, maet hem i ting se hem i no mekem wan rong samting, mo maet tingting blong hem i konkon mo hem i holem kros. Long tingting blong hem, maet fren ya blong hem bifo i minim nomo blong spolem hem. Taem tu man i no agri long wan samting, plante taem, wanwan long tufala i sua se hem i mekem i stret mo narafala nao i gat fol. Taswe, tufala we bifo tufala i frengud, naoia i olsem we tufala i stap long faet.

Faet blong tufala i gohed long fasin we i haed nomo​—taem wan i wokbaot i kam, narawan i no wantem luk hem, mo tufala i no wantem save long tufala taem oli joen wetem ol narafala. Tufala i stap longwe long tufala, wan i lukluk nogud long narawan blong soem se hem i no laekem hem nating. Sipos tufala i toktok long tufala, wan i sakem ol tok blong stikim mo spolem narawan nomo.

Be, nating we i olsem se tufala i agens long tufala, i gat sam samting we tufala i agri long hem. Maet tufala i save se problem blong tufala i no wan gudfala samting nating mo tufala i harem nogud se bisnes ya i spolem fasin fren blong tufala. Tufala tugeta i harem nogud long wanem we i hapen, mo tufala i save se tufala i mas stretem problem ya. ?Be, hu long tufala bambae i traehad fastaem blong stretem problem ya mo mekem pis? I no gat wan long tufala we i rere blong mekem olsem.

Tu taosen yia bifo, ol aposol blong Jisas Kraes oli rao bigwan samtaem. (Mak 10:​35-​41; Luk 9:​46; 22:24) Wan taem afta we oli rao, Jisas i askem long olgeta se: “?Wanem samting ya we yufala i stap rao from long rod?” From we oli sem, i no gat wan i ansa. (Mak 9:​33, 34) Ol tijing blong Jisas i givhan long olgeta blong stretem ol rao ya. Ol advaes blong Jisas, mo sam advaes we ol disaepol blong hem tu oli givim, i stap givhan yet long ol man blong stretem problem blong olgeta mo frengud bakegen. Bambae yumi luk olsem wanem ol advaes ya oli wokgud long laef.

Traehad Blong Mekem Pis

“Mi no wantem toktok long man ya. Mi no moa wantem luk hem.” Sipos yu bin talem sam tok olsem ya long saed blong wan man, yu mas mekem samting olsem ol vas ya blong Baebol oli talem.

Jisas i tijim se: “Sipos yu kam long Olta blong God blong givim presen i go long hem, nao yu tingbaot we brata blong yu i stap kros long yu from wan samting, yu mas livim presen ya i stap long fes blong Olta fastaem. Nao yu mas go stretem poen ya wetem brata blong yu blong yutufala i fren gud.” (Matiu 5:​23, 24) Hem i talem tu se: “Sipos wan brata blong yu i mekem i no stret long yu, yu mas go luk hem, nao taem yutufala nomo i stap, yu mas talemaot long hem, samting nogud ya we hem i mekem.” (Matiu 18:15) Nating sipos yu yu mekem narafala i harem nogud, no narafala i mekem we yu yu harem nogud, be ol tok blong Jisas i soem se i impoten tumas we yu mas tokbaot bisnes ya kwiktaem wetem hemia we i agens long yu. Yu mas mekem olsem, “long kwaet fasin.” (Galesia 6:1) Mak blong storian blong yutufala, i no blong soem se yu yu stret mo narafala i rong, mo i no blong fosem hem blong talem sore long yu. Nogat. Mak blong storian ya i blong mekem pis. ?Olsem wanem advaes ya blong Baebol i wokgud?

Ernest i wan bos long wan bigfala ofis. * Blong plante yia, long wok blong hem, hem i mas dil wetem ol defdefren kaen man blong traem stretem problem wetem olgeta mo holemgud fasin fren wetem olgeta. Hem i luk se rao i save kamaot kwiktaem nomo wetem narafala. Hem i se: “Sam samtaem mi no agri wetem narafala. Be taem samting olsem i hapen, mi sidaon wetem man ya mo storebaot problem ya. Mi go stret long hem. Mi toktok wetem hem, we tingting blong mi se mi wantem mekem pis. Oltaem, rod ya i karem gudfala frut.”

Alicia i gat plante fren we oli blong defdefren kalja, mo hem i talem se: “Samtaem mi talem sam samting, mo biaen mi harem se maet narafala i harem nogud from toktok blong mi. Ale, mi go, mi talem sore long hem. Nating se samtaem narafala i talem se toktok blong mi i no bin spolem hem, be bambae mi gohed nomo blong talem sore, from we samting ya i mekem mi mi harem gud. Long rod ya nao, mi sua se i no gat rong tingting i stap bitwin mi mo narawan.”

Winim Ol Tingting We Oli Save Blokem Yu

I gat sam tingting i stap, we oli save blokem yu blong mekem pis wetem narafala. Samtaem maet yu yu bin talem se: “?From wanem mi mi mas faswan blong go mekem pis? Hem nao i statem rao.” No maet yu yu bin go luk wan man blong stretem problem, be hem i talem long yu se: “Mi no gat wan samting blong talem long yu.” Sam man oli ansa olsem from we samting we i bin hapen long olgeta i mekem oli harem nogud tumas. Ol Proveb 18:19 i se: “Sipos yu stap rao long brata blong yu, mo yu mekem hem i harem nogud, bambae hem i tanem baksaed long yu, olsem we hem i lokem doa blong haos blong hem, nao yu no moa save go insaed.” Taswe i impoten blong tingbaot filing blong narafala. Sipos hem i sakemaot yu, i gud yu letem smoltaem i pas, nao yu traem go luk hem bakegen. Biaen maet hem i save openem “doa blong haos” blong hem mo yu save mekem pis wetem hem.

Wan narafala samting we i blokem pis, maet hemia se man i tingbaot gudnem blong hem tumas. Sam man oli harem se fasin blong talem sore, no blong go storian long hemia we i agens long olgeta, hem i daonem olgeta nomo. I tru, i no rong sipos wan man i tingbaot gudnem blong hem wan. ?Be olsem wanem? ?Yu ting se man we i no wantem mekem pis hem i leftemap no i daonem gudfala tingting we hem i gat long saed blong hem wan? !Maet hem i wari tumas long gudnem blong hem from we hem i flas!

Jemes we i raetem wan buk long Baebol, i soemaot se fasin ya blong wantem stap raorao wetem narafala i joen wetem fasin flas. Afta we hem i tokbaot ol “faet” mo ol “rao” we i stap bitwin sam Kristin, Jemes i gohed i se: “God i agensem olgeta we oli praod, be long olgeta we tingting blong olgeta i stap daon, hem i stap givhan long olgeta long gladhat blong hem.” (Jemes 4:​1-3, 6) ?Olsem wanem fasin praod, no flas tingting, i blokem man blong mekem pis?

Flas tingting i giaman long man, i save mekem hem i ting se hem i gud moa bitim ol narafala. Man we tingting blong hem i antap tumas, hem i harem se hem i gat raet blong jajem fasin blong narafala. ?Long wanem rod hem i mekem olsem ya? Sipos wan rao i kamaot bitwin hem mo narafala, plante taem, bambae hem i lukluk narafala ya we i agens long hem se, hem i wan sathed we bambae i no save jenisim fasin blong hem. Flas tingting i pusum sam man blong ting se olgeta we oli defren long olgeta oli nating nomo, i no nid blong talem sore long olgeta. Taswe, ol man we oli gat flas tingting oli letem raorao i gohed nomo, oli no traem blong stretem.

Plante taem, flas tingting i blokem man blong mekem pis, sem mak olsem fenis we i blokem ol trak blong oli no pas long wan rod. Taswe sipos yu harem se i hadwok blong go mekem pis wetem narafala, maet samting ya i min se yu gat flas tingting. ?Olsem wanem yu save winim flas tingting? Hemia nao taem yu wokem tingting daon we i defren olgeta long flas tingting.

Mekem Samting We i Defren

Baebol i soem se i gud tumas blong wokem tingting daon. “Man we i obei long Hae God, mo i mekem tingting blong hem i stap daon, hem bambae i kam rijman. Bambae hem i gat longfala laef, mo ol man bambae oli ona long hem.” (Ol Proveb 22:4) Ol Sam 138:6 i soemaot tingting blong God long saed blong ol man we tingting blong olgeta i stap daon mo ol man we oli flas i se: “Be nating we yu [Jeova] yu hae olsem, oltaem yu stap lukaot gud long ol man we tingting blong olgeta i stap daon. Be ol praod man oli no save haed long fes blong yu.”

Fulap man oli ting se tingting daon i mekem sem long man. Ol lida blong wol oli gat tingting ya. Nating se wan kantri fulwan i stap aninit long ol lida blong politik, i hadwok long ol lida ya blong gat tingting daon mo talemaot ol mastik blong olgeta. Sipos wan lida i talem se, “Mi mi sore,” kwiktaem nomo bambae ol man oli raetem samting ya long niuspepa. Taem wan man we bifo hem i wok blong gavman i talem sore from we hem i no mekem gud wok blong hem long wan trabol we i kilim man i ded, oli putum ol tok ya long fas pej blong wan niuspepa.

Makem olsem wanem wan diksonari i talem mining blong tok ya tingting daon: “I olsem se man i no tinghae long hem wan, no i putum hem wan i stap daon . . . [fasin ya] i defren olgeta long fasin praod no fasin flas.” Taswe tingting daon i kamaot long tingting we man i gat long saed blong hem wan, i no kamaot long tingting we narafala i gat long saed blong hem. Taem wan man i gat tingting daon, nao i luksave mastik blong hem, mo i rili wantem we narafala i fogivim hem, samting ya i no mekem sem long hem. Defren olgeta, fasin ya i givim gudnem long hem. Baebol i talem se: “Man i mas mekem tingting blong hem i stap daon, blong ol man oli save ona long hem. Man we i stap flas oltaem, hem i stap finis long rod blong lus.”​—Ol Proveb 18:12.

Wan man i talem tok ya long saed blong ol lida blong politik we oli no stap talem sore from ol mastik blong olgeta, i se: “Sore tumas from we oli ting se fasin ya i wan saen se oli slak. Be ol man we oli slak mo we oli no harem sef, olgeta tu oli no stap talem ‘sore.’ Ol man we hat blong olgeta i fulap long kaen fasin mo we oli no fraet, olgeta nao oli no lusum gudnem blong olgeta sipos oli talem se, ‘Mi mi mestem.’ ” Tok ya i stret blong yumi folem, nating sipos yumi no wan lida blong politik. Sipos yu traehad blong sakemaot flas tingting mo jenisim wetem tingting daon, bambae yu rere moa blong stretem rao mo mekem pis. Makem olsem wanem wan famle i luk se samting ya i tru.

Wan rong tingting i mekem se Julie mo brata blong hem William, tufala i rao. Willliam i kros tumas long Julie mo man blong hem Joseph, mekem se hem i no moa wantem luk tufala mo toktok wetem tufala. William i givimbak olgeta presen we Julie mo Joseph, tufala i bin givim long hem long ol yia we i pas. Ol manis oli pas, nao brata mo sista ya we tufala i klosap tumas long tufala bifo, tufala i kam ol enemi.

Be, Joseph i gat strong tingting blong folem advaes we i stap long Matiu 5:​23, 24. Hem i traem fren bakegen wetem brata blong woman blong hem, nao wetem kwaet fasin hem i raetem wan leta blong talem sore. Ale, Joseph i leftemap tingting blong Julie blong fogivim brata blong hem. Sloslo William i luk se Julie mo Joseph, tufala i rili wantem blong mekem pis, mo samting ya i mekem se fasin blong hem i kam sofsof. William mo woman blong hem, tufala i go luk Julie mo Joseph, oli talem sore long olgeta, oli holholem olgeta mo stanemap fasin fren bakegen.

Sipos yu yu rili wantem blong stretem wan rao wetem narafala, i gud yu gat longfala tingting blong folem ol tijing blong Baebol mo traehad blong mekem pis wetem narafala. Jeova bambae i givhan long yu. Samting we God i talem long ol man Isrel bifo bambae i kamtru long yu tu se: “Sipos yufala i . . . obei long ol tok blong mi, ol gudgudfala samting we mi mi save mekem long yufala, bambae oli save kam long yufala, olsem wan gudfala reva we i stap ron.”​—Aesea 48:18.

[Ol Futnot]

^ Stanley Cloud mo Lynne Olson, tufala i talem stori ya long buk ya The Murrow Boys​—Pioneers on the Front Lines of Broadcast Journalism.

^ Mifala i jenisim sam nem.

[Tok blong pija long pej 7]

Plante taem, fasin blong talem sore i givhan long yumi blong mekem pis wetem narafala