Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

!Samson i Win Long Paoa Blong Jeova!

!Samson i Win Long Paoa Blong Jeova!

!Samson i Win Long Paoa Blong Jeova!

OLI holem man ya, oli tekemaot tufala ae blong hem, oli putum hem long kalabus, mo oli givim wok long hem we i strong bitim mak. Biaen oli tekemaot hem long kalabus, oli lidim hem i go long haos prea blong wan hiten god, mo oli mekem plei long hem blong mekem ol man long ples ya oli laf. Oli fosem hem blong wokbaot long fes blong plante taosen man we oli stap jikim hem. Prisena ya i no wan man blong brekem loa, mo hem i no wan komanda blong ol ami we i enemi. Hem i wan man blong wosip long Jeova mo hem i bin mekem wok blong jaj long Isrel blong 20 yia.

?Olsem wanem man ya Samson​—we i strong moa i bitim olgeta man—​i kasem trabol ya we i mekem hem i sem bitim mak? ?Bigfala paoa blong hem bambae i sevem hem? ?Bigfala paoa blong Samson i kamaot long hu? ?Wanem samting yumi save lanem long stori blong hem?

Hem Bambae ‘i Statem Wok Ya Blong Sevem Yufala’

Plante taem ol laen blong Isrel oli tanem baksaed long trufala wosip. Taswe, taem oli “mekem i nogud bakegen long fes blong Hae God, . . . hem i putum olgeta oli stap long han blong ol man Filistia foti yia.”​—Jajes 13:1.

Stori blong Samson i stat taem enjel blong Jeova i kamtru long waef blong wan man Isrel, nem blong hem Manoa. Woman ya i no save gat pikinini, be enjel ya i talem long hem se bambae hem i bonem wan pikinini boe. Biaen, enjel i talem long woman ya se: “Mo taem pikinini ya blong yu i bon, bambae yu no mas katem hea blong hem, from we i stat long taem ya, bambae hem i wan Nasiraet. Bambae hem i tabu, i man blong God. Hem nao bambae i statem wok ya blong tekemaot yufala long han blong ol man Filistia, blong sevem yufala.” (Jajes 13:​2-5) Laef blong Samson i no stat yet long bel blong mama blong hem, be Jeova i makemaot spesel wok ya we bambae hem i mekem. Stat long taem we hem i bon, bambae hem i wan Nasiraet​—wan we Jeova i jusumaot blong i mekem wan spesel wok we i tabu.

Gel Ya “i Stret Gud Long Ae Blong Mi”

Taem Samson i stap kam bigwan moa, “oltaem [Jeova] i stap blesem hem.” (Jajes 13:24) Wan dei Samson i kam long papa mo mama blong hem mo i talem se: “I gat wan gel Filistia i stap long Timnaha we, mi mi laekem hem tumas. Mi wantem blong yutufala i go mekem rod blong hem, blong mi save tekem hem.” (Jajes 14:2) Tingbaot olsem wanem papa mama blong hem tufala i sapraes taem tufala i harem tok ya. Boe blong tufala i mas sevem ol man Isrel oli aot long han blong ol enemi blong olgeta, be naoia i girap i wantem mared long wan long olgeta. Sipos wan man i mared wetem wan woman we i mekem wosip long ol narafala god, man ya i brekem Loa blong God. (Eksodas 34:​11-​16) From samting ya, papa mama blong Samson i no agri wetem hem, tufala i talem se: “I gat plante gel blong yumi we yu save tekem wan long olgeta. !Ol man Filistia ya oli hiten man ya! ?From wanem yu wantem go lukaot woman long ples blong olgeta blong yu mared long hem?” Be Samson i strong, i talem long tufala se: “Gel ya, [“i stret gud long ae blong mi,” NW ]. Mi wantem blong yutufala i go mekem rod blong hem, blong mi save tekem hem.”​—Jajes 14:3.

?Olsem wanem woman Filistia ya i “stret gud” long ae blong Samson? Folem tok blong buk (Cyclopedia) blong McClintock mo Strong, hemia i no min se woman ya i “gat naesfala fes, gudfala fasin, mo naesfala bodi, be woman ya i olsem rod we Samson i yusum blong kasem en blong wan bisnes, wan mak, no blong mekem wan samting.” ?Woman ya i rod blong kasem wanem mak? Jajes 14:4 i eksplenem se Samson “i stap mekem rod blong spolem” ol man Filistia. Hemia nao mak we Samson i wantem kasem, taswe hem i intres long woman ya. Taem Samson i kam bigman, “spirit blong Hae God i stap mekem hem i kam strong moa,” mo i pusum hem blong wok. (Jajes 13:25) Taswe, spirit blong Jeova nao i pusum Samson blong askem papa mama blong hem blong tekem woman Filistia ya blong i kam waef blong hem. Mo tu, spirit ya i stap biaen long Samson taem hem i wok olsem jaj long nesen blong Isrel. ?Olsem wanem? ?Samson i faenem rod we hem i stap lukaot blong agensem ol man Filistia? Fastaem yumi mas lukluk olsem wanem Jeova i soemaot long hem se bambae hem i givhan long hem.

Samson i stap wokbaot i go long Timnaha, hemia taon blong woman ya we hem i wantem mared long hem. Baebol i talem se: “Mo taem oli stap wokbaot i go, oli pastru long wan plantesen blong grep, nao Samson i harem wan yang laeon i stap singaot. Nao wantaem nomo, Spirit blong Hae God i kam long hem, i mekem hem i strong, nao hem i go holem laeon ya, i terem long tu haf.” Taem Samson i soemaot bigfala paoa ya, hem wan nomo i stap. I no gat narafala man i luk samting ya. ?Olsem wanem? ?Hemia i rod we Jeova i yusum blong soemaot long Samson se hem i naf blong mekem wok blong Nasiraet we God i jusumaot hem blong mekem? Baebol i no talem wan samting long saed ya, be i sua se taem Samson i luk bigfala paoa ya, hem i mas kasem save se hemia i no prapa paoa blong hem. Paoa ya i mas kamaot long God. Naoia, hem i save trastem Jeova se bambae hem i givhan long hem taem hem i mekem wok blong hem. Samting ya we i hapen wetem laeon ya i mekem tingting blong Samson i kam strong, nao “taem oli gotru long taon ya, hem i go toktok wetem gel ya, mo i laekem hem tumas.”​—Jajes 14:​5-7.

Biaen, taem Samson i gobak bakegen long taon ya blong mared wetem woman ya, “hem i go blong luk laeon ya we hem i bin kilim. Mo hem i sapraes tumas, blong luk we i gat fulap sugabag i stap insaed long dedbodi blong hem, mo oli putum eg finis.” Long lafet blong mared, Samson i tingbaot samting ya, nao hem i askem wan ridel long 30 man Filistia we oli witnes blong hem long mared ya, i se: “I gat wan samting we i save kakae, be gudfala kakae i kamaot long hem. Samting ya i strong we i strong, be kakae we i kamaot long hem, i swit we i swit.” Sipos oli talemaot mining blong tok ya, bambae Samson i givim 30 gudgudfala kaliko mo 30 gudgudfala klos long olgeta. Be sipos oli no faenemaot mining blong hem, bambae olgeta nao oli givim ol samting ya long hem. Tri dei ol man Filistia oli lukaotem mining blong tok ya. Long namba fo dei, oli toktok long woman blong hem blong mekem hem i fraet. Oli talem long hem se: “E, yu go trikim man ya, blong i talemaot mining blong ridel ya long mifala. Sipos no, bambae mifala i bonem haos ya blong papa blong yu. Mo bambae mifala i bonem yu tu, wetem ol famle blong yu.” !Ol man Filistia ya oli raf tumas! !Sipos oli soemaot raf fasin olsem long ol man ples blong olgeta, traem tingbaot wanem we oli save mekem long ol man Isrel!​—Jajes 14:​8-​15.

Woman ya i fraet tumas nao i fosem Samson blong i talemaot mining blong ridel ya. Woman ya i soemaot se hem i no lavem Samson mo i no stap tru long hem, from we kwiktaem afta, hem i go talemaot ansa blong ridel ya long ol 30 man Filistia. Ol man ya oli talemaot mining blong ridel ya long Samson. Hem i save se oli faenem ansa ya olsem wanem, nao hem i talem long olgeta se: “Sipos yufala i no bin yusum kao ya blong mi blong pulum plao blong yufala, bambae yufala i no save brekem graon nating blong kasem mining blong ridel ya.” Nao janis ya we Samson i stap wet long hem i kamtru. “Wantaem nomo, Spirit blong Hae God i kam long hem, i mekem hem i strong, nao hem i godaon long taon ya Askelon, we i wan narafala taon long Filistia. Mo long ples ya, hem i kilim toti man, i tekemaot ol gudfala klos blong olgeta, nao i kam givim long ol man ya we oli talemaot ansa blong ridel ya long hem.”​—Jajes 14:​18, 19.

?Olsem wanem? ?Samson i wantem givimbak long ol man Filistia nao tingting ya i pusum hem blong go kilim ol man ya long Askelon? Nogat. Hemia wok blong God, mo hem i yusum Samson blong mekem wok ya, from we hem nao we God i jusumaot blong sevem ol man Isrel. Tru long Samson, Jeova i statem wan faet agens long ol man ya we oli raf tumas long ol man blong hem. Faet ya i mas gohed. Taem Samson i kambak blong luk waef blong hem bakegen, hem i gat janis blong mekem wan narafala faet tu.

Samson i Stap Hem Wan Long Wan Faet

Taem Samson i kambak long Timnaha, hem i faenemaot se papa blong waef blong hem i givim woman ya i go long narafala man, from hem i ting se Samson i no moa laekem woman ya. Samson i mekem olsem we hem i harem nogud tumas. Nao hem i go holem 300 wael dog mo i fasemtaet olgeta tutu long tel blong olgeta mo i fasem ol drae lif long ples ya we i taetem ol tel blong olgeta, nao i laetem ol lif ya. Taem hem i lego ol wael dog ya, oli resis olbaot mo oli putum faea long ol garen wit, wetem plantesen grep mo plantesen olif blong ol man Filistia, hemia bigfala kakae blong olgeta blong wan ful yia. Ol man Filistia oli kros tumas nao oli kam raf. Oli talem se hemia fol blong waef blong Samson wetem papa blong hem, nao oli go bonem tufala long faea. Raf fasin ya blong olgeta i givim janis long Samson bakegen. Hem i girap i meksave olgeta, i kilim plante long olgeta oli ded.​—Jajes 15:​1-8.

?Olsem wanem? ?Ol man Isrel oli kasem save se Jeova God i stap blesem Samson nao oli go givhan long hem blong finisim strong rul blong ol man Filistia? Nogat. Ol man long laen blong Juda oli no wantem kasem trabol nao oli sanem 3,000 man oli go holem lida ya we God i jusumaot, mo oli putum hem long han blong ol enemi blong hem. Taem ol man Isrel oli no wantem givhan long Samson, samting ya i givim janis long Samson bakegen blong i spolem sam moa enemi blong hem. Taem klosap hem i go long han blong ol man Filistia, “wantaem nomo, Spirit blong Hae God i kam long hem, i mekem hem i strong. Nao hem i brekem tufala rop ya we oli fasem han blong hem long hem, olsem rop we i drae nogud finis.” Biaen hem i pikimap bun blong maot blong wan dongki mo i yusum bun ya blong kilim wan taosen enemi i ded.​—Jajes 15:​10-​15.

Samson i prea long Jeova, i talem se: “?Yu yu mekem we mi mi winim ol man Filistia ya finis, be olsem wanem nao? !Mi mi tosta we mi tosta, we bambae mi ded from! !Yu luk! !Ol man Filistia ya oli no man blong yu, be sipos yu no mekem wan samting, bambae oli kam holem mi ya!” Jeova i lesin long prea blong Samson mo i ansa long hem. “Hae God i mekem we graon long botom blong [wan] hol . . . i brok, mo wan springwota i kamaot long hem. Nao Samson i dring wota ya, mo i harem gud bakegen.”​—Jajes 15:​18, 19.

Tingting blong Samson i stap nomo long mak we hem i mas kasem, hemia blong spolem ol man Filistia. Long Gasa, hem i go stap long haos blong wan woman blong rod from we hem i wantem faet agensem ol enemi ya blong God. Long taon ya blong ol enemi blong God, Samson i nidim wan ples blong slip long naet, mo hem i save faenem wan ples olsem long haos blong wan woman blong rod. Samson i no gat tingting blong mekem rabis fasin long saed blong seks. Hem i lego haos blong woman ya long medel naet, i pulumaot bigfala doa blong stonwol blong taon ya wetem ol pos blong hem, mo i karem evriwan i go antap long wan hil klosap long Hebron, we i stap samwe 60 kilometa longwe. God i agri long samting ya we Samson i mekem mo i givim paoa long hem blong mekem olsem.​—Jajes 16:​1-3.

Tabu spirit i wok long Samson long fasin we i defren, hemia from ol narakaen samting we Samson i mas mekem. Ol trufala man blong wok blong God tede oli save trastem semfala spirit ya blong mekem olgeta oli kam strong. Jisas i talem long olgeta we oli biaenem hem se bambae Jeova i “givim Tabu Spirit long ol man we oli askem long hem.”​—Luk 11:13.

?From Wanem Jeova i “Gowe Long Hem”?

Biaen long ol samting ya, Samson i laekem tumas wan woman, nem blong hem Delila. Ol faef king blong ol man Filistia oli wantem tumas blong holemtaet Samson nao oli lukluk i go long woman ya blong i givhan long olgeta. Oli go luk Delila mo oli talem long hem se: “Mifala i wantem se bambae yu trikim Samson, blong hem i talemaot long yu ol samting ya we i stap mekem hem i strong tumas olsem. Yu mas faenemaot wan rod we mifala i save fasem hem blong mekem we hem i no moa save mekem wan samting.” Blong mekem se woman ya i halpem olgeta, wanwan long ol faef king ya oli givim long hem 1,100 silva mane we long bislama oli tanem i kam “faef handred fifti taosen vatu.”​—Jajes 16:​4, 5.

Long vas ya, oli kaontem ‘silva mane’ olsem we hem i mane ya sekel. Sipos samting ya i tru, 5,500 sekel ya we oli givim, hem i bigfala mane ya. Ebraham i givim 400 sekel​—“tu handred taosen vatu”—​blong pem wan ples blong berem waef blong hem, mo praes blong wan slef hem i 30 sekel​—“fiftin taosen vatu.” (Jenesis 23:​14-​20; Eksodas 21:32) Ol faef king ya​—ol rula blong faef taon blong ol man Filistia—​oli wantem givim mane long Delila blong hem i givhan long olgeta. Maet samting ya i soemaot se Delila i wan woman Isrel. Sipos hem i manples blong olgeta, bambae oli askem nomo blong hem i givhan long olgeta. Nomata se i olsem wanem, be Delila i agri blong givhan long olgeta.

Tri taem woman ya i askem kwestin long Samson blong traem putum hem i go long han blong ol enemi blong hem, be long trifala taem ya Samson i givim rong ansa long hem. “Nao hem i stap askem long hem we evri dei i stap askem long hem plante taem, gogo Samson i taed gud long hem, from we i stap askem tumas olsem.” Nao Samson i talemaot trutok ya long hem se oli neva katem hea blong hem samtaem. Sipos oli katem hea blong hem, bambae hem i no moa strong, bambae hem i kam olsem ol narafala man nomo.​—Jajes 16:​6-​17.

Taem Samson i talemaot samting ya, hem i karem trabol i kam long hem wan. Delila i trikim hem nao i katemaot ol hea blong hem. Be paoa blong Samson i no rili kamaot long hea blong hem. Nomo se, hea blong hem i soemaot spesel fasin fren blong hem wetem God olsem wan Nasiraet. Taem oli katemaot hea blong Samson, samting ya i spolem fasin Nasiraet ya, nao ‘Jeova i lego hem.’ Ale ol man Filistia oli holem Samson, oli tekemaot tufala ae blong hem, mo oli putum hem long kalabus.​—Jajes 16:​18-​21.

!Stori ya i save tijim yumi long wan bigfala samting! !Yumi mas tinghevi long fasin fren blong yumi wetem Jeova olsem se i wan sas samting! ?Sipos yumi letem eni samting i spolem promes we yumi mekem taem yumi givim laef blong yumi i go long God, olsem wanem God i save gohed blong blesem yumi?

“!Yu Letem Mi Mi Ded Wetem Ol Man Filistia!”

Ol man Filistia oli harem gud tumas from we oli winim Samson, ale oli talem tangkiu long god blong olgeta Dagon. Nao oli kam wanples blong mekem lafet, mo oli lidim Samson i go long haos prea blong god ya. Samson i kasem save from wanem hem i bin lusum paoa blong hem. Hem i save from wanem Jeova i bin lego hem, nao hem i tanem tingting blong hem from mastik blong hem. Taem hem i bin stap long kalabus, hea blong hem i gru bakegen. Naoia hem i stanap long fes blong plante taosen man Filistia. ?Bambae hem i mekem wanem?

Samson i prea, i talem se: “Hae God, yu yu Masta blong mi. Plis mi wantem blong yu yu tingbaot mi bakegen. God, plis yu mekem mi mi kam strong bakegen wan taem moa. Ol man Filistia ya oli tekemaot tufala ae blong mi, mo mi wantem givimbak samting ya long olgeta.” Nao hem i holem tufala pos ya we tufala i holemtaet bigfala haos ya, mo “hem i yusum olgeta paoa ya we hem i gat, i pusumaot tufala pos ya.” ?Wanem samting i kamaot? “Bigfala haos ya i foldaon long ol faef king ya wetem olgeta man we oli stap insaed. Long taem ya we Samson i ded, be hem i kilim plante man moa, i winim olgeta we hem i kilim long taem ya we hem i stap laef.”​—Jajes 16:​22-​30.

Samson i strong moa i bitim olgeta narafala man. Ol bigbigfala samting we hem i mekem oli impoten tumas. Be samting we i moa impoten, hemia se Baebol i tokbaot Samson se hem i wan long ol man we oli bilif strong long God.​—Hibrus 11:​32-​34.

[Tok blong pija long pej 26]

?Paoa blong Samson i kamaot long hu?