Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Laef Bakegen Long Ded—Wan Nambawan Hop

Laef Bakegen Long Ded—Wan Nambawan Hop

Laef Bakegen Long Ded—Wan Nambawan Hop

PLANTE skul oli tokbaot laef bakegen long ded. Long skul ya Islam oli gat wan tabu buk we oli kolem Koran. I gat wan ful japta long Koran ya we i tokbaot laef bakegen, hemia long Surah japta 75. Sam haf blong hem oli talem olsem: “Mi mi promes se Dei ya blong mekem ol dedman oli laef bakegen bambae hem i kam . . . ?Yufala ol man, yufala i ting se Mifala i no save mekem ol bun blong yufala oli joen wanples bakegen? . . . Hem i askem kwestin ya se: ‘?Dei ya we ol Dedman bambae oli Laef Bakegen, hem i wetaem?’ Hem (God) i gat paoa blong givim laef long olgeta we oli ded.”​—Surah 75:​1-6, 40.

Buk ya The New Encyclopædia Britannica, i talem se: “Ol Soroastrian (wan skul) oli bilif se bambae i gat laswan faet blong finisim Rabis Fasin, bambae olgeta dedman oli laef bakegen, oli bilif long Laswan Jajmen, mo wan niufala wol we ol stret man bambae oli save laef long hem.”

Narafala buk ya Encyclopaedia Judaica i tokbaot laef bakegen long ded, se hemia “bilif ya we wan dei ol dedman bambae oli girap bakegen long prapa bodi blong olgeta, mo bambae oli laef long wol ya bakegen.” Semfala buk ya i tokbaot bilif we skul blong ol man Jiu i tekem, hemia se taem man i ded hem i gat wan spirit we i laef yet samples. Hem i se tijing ya i mekem tingting blong ol man i fasfas. Buk ya i talem stret se: “Tufala bilif ya, wan se ol dedman bambae oli laef bakegen, mo narawan se man i gat wan spirit we i no save ded samtaem, tufala i agensem tufala.”

Long skul blong Hindu, oli tijim se man we i ded hem i bon bakegen mo bakegen long ol defren bodi, maet bodi blong man no anamol. Sipos tijing ya i tru, i min se taem man i ded, hem i gat wan spirit we i gohed blong laef samples. Tabu buk blong skul ya Hindu (Bhagavad Gita) i talem se: “Spirit we i stap long bodi blong man, hem i no save ded samtaem. I no gat man we i naf blong spolem spirit ya, hem i laef i stap olwe.”

Skul blong ol Budis i defren long skul ya Hindu. Ol Budis oli no bilif se man i gat wan spirit we i no save ded. Be, tede plante Budis we oli laef long Is Esia oli bilif se taem man i ded, spirit blong hem i stap bon bakegen mo bakegen long ol defdefren bodi. *

Plante Man Oli Konfius Long Saed Blong Laef Bakegen

Taem ol skul we oli talem se oli Kristin oli berem dedman, oli tokbaot spirit blong hem se i laef yet samples, mo oli tokbaot tu se man ya i save laef bakegen. Wan eksampol blong samting ya i stap long ol toktok we ol pris blong Anglikan Jos oli stap mekem taem oli berem dedman: “God we i gat Olgeta Paoa, long bigfala sore blong hem, i wantem tekem spirit blong gudfala brata ya we i livim yumi. From samting ya, yumi putum bodi blong hem i go long graon; graon i mas gobak long graon, asis i mas gobak long asis, das i mas gobak long das; hop blong hem i sua, se bambae hem i Girap Bakegen blong laef olwe, tru long Masta blong yumi Jisas Kraes.”​—The Book of Common Prayer.

Toktok olsem i save mekem man i askem kwestin se: ?Baebol i tijim se ol dedman bambae oli laef bakegen, no i tijim se taem man i ded spirit blong hem i gohed blong laef samples? I gud blong makem toktok blong Oscar Cullmann, wan Franisman we hem i gat bigfala save long ol tijing blong Protestan skul. Long buk we hem i raetem (Immortality of the Soul or Resurrecton of the Dead?) hem i talem se: “Kristin bilif ya se ol dedman bambae oli laef bakegen, i no sem mak nating long bilif blong ol man Gris se taem man i ded hem i gat wan spirit we i gohed blong laef olwe. . . . I tru se, biaen, Kristin skul i wokem rod blong joenem tufala bilif ya wanples, mo tede, bighaf blong ol Kristin oli konfius gud long saed blong tufala tijing ya. Be, mi no ting se i stret blong haedem wanem we mi mo plante narafala man blong hae save, mifala i ting se i trutok. . . . Bigfala samting long laef mo tingting blong ol man long Niutesteman hemia bilif ya long laef bakegen. . . . Man i ded fulwan, long tingting mo long bodi, nao taem God i wokem hem bakegen, fulwan man ya i girap i gat laef bakegen.”

Yumi no sapraes we plante man oli konfius long saed blong ded mo laef bakegen long ded. Blong kasem stret tingting, yumi mas lukluk i go long Baebol we i talemaot trutok blong Jeova God, we hem nao i wokem man. Baebol i talem stori blong plante man we oli bin laef bakegen long ded. Bambae yumi tokbaot fo long olgeta ya mo traem luk wanem we oli save tijim long yumi.

‘God i Mekem Pikinini Blong Sam Woman Oli Laef Bakegen Long Ded’

Aposol Pol i raetem leta i go long ol man Jiu we oli kam Kristin, mo hem i tokbaot sam woman we oli bilif strong long God, nao “[God] i mekem ol pikinini blong olgeta oli laef bakegen long ded.” (Hibrus 11:35) Wan long ol woman ya i laef long Fonisia, long taon ya Jarefat, klosap long Saedon long Mediterenian Si. Hem i wan wido woman we i glad blong tekem profet blong God, Elaeja, i kam long haos blong hem, mo i givim kakae long hem nating se long taem ya kakae i sot bigwan. Biaen, pikinini boe blong woman ya i sik bigwan mo i ded. Wantaem nomo, Elaeja i tekem boe ya i go antap long rum we hem i stap slip long hem, mo i prea long Jeova blong i givimbak laef long boe ya. Wan merikel i kamaot, mo boe ya i “laef bakegen.” Elaeja i tekem hem i go long mama blong hem, mo i talem se: “Hemia pikinini blong yu. Hem i laef bakegen finis.” ?Woman ya i mekem wanem? Hem i glad bigwan, i talem se: “Naoia, mi mi savegud we yu yu man blong Hae God, mo i tru we hem i stap givim tok blong hem long yu blong yu talemaot.”​—1 King 17:​22-24.

Klosap 100 kilometa long saot blong Jarefat i gat wan man wetem woman blong hem we tufala i kaen tumas, tufala i lukaotgud long profet Elisa we i tekem ples blong Elaeja. Woman ya hem i wan rij woman long taon ya Sunem. Hem mo man blong hem, tufala i glad blong tekem Elisa i kam slip long haos blong tufala. Tufala i bin harem nogud from we tufala i no gat pikinini. Be biaen, tufala i glad tumas taem woman ya i gat bel mo i karem wan bebi boe. Taem pikinini ya i kam bigwan lelebet, oltaem hem i stap folem ol man we oli go tekem kakae long garen nao hem i save luk papa blong hem. Be wan dei, trabol i kamaot. Boe ya i stat krae se hed blong hem i soa. Nao wan wokman i tekem hem i gobak long mama blong hem. Mama blong hem i karem hem, i putum hem i sidaon long leg blong hem, i holem hem i stap gogo boe ya i ded. Mama ya i harem nogud tumas. Nao hem i tingbaot Elisa. Hem i tekem wan wokboe blong hem, nao tufala i wokbaot i go long not wes kasem Hil ya Kamel. Long ples ya, tufala i faenem Elisa.

Elisa i sanem wokman blong hem, Gehasi, i go fastaem, mo i faenemaot tru se boe ya i ded. Elisa wetem woman ya tufala i kam biaen. ?Ale, wanem i hapen taem Elisa mo woman ya tufala i kasem Sunem? Stori long 2 King 4:​32-37 i talem se: “Taem profet i kamtru long haos ya, hem i luk pikinini ya we i ded finis, i stap slip long bed. Nao hem i go insaed long rum ya hem wan, i satem doa, mo i prea long Hae God. Nao hem i slip antap long pikinini ya, i putum maot blong hem long maot blong hem, mo ae blong hem i stret long ae blong hem, mo han blong hem i stret long han blong hem. Nao taem hem i slip antap long pikinini ya olsem, bodi blong pikinini ya i stat kam wom. Gogo, profet i girap, i wokbaot olbaot insaed long rum ya, mo biaen i go mekem sem samting ya bakegen. Nao pikinini ya i snis seven taem, mo i openem ae blong hem bakegen. Nao profet i singaot Gehasi i kam, i talem long hem se, ‘Yu singaot mama blong pikinini ya i kam.’ Mo taem woman ya i kam insaed, hem i talem long hem se, ‘Yu kam tekem pikinini blong yu.’ Nao woman ya i nildaon long leg blong profet we fes blong hem i godaon i kasem floa, nao i tekem pikinini blong hem i godaon bakegen.”

Wido woman blong Jarefat wetem woman Sunem ya, tufala i save se samting ya we i hapen, hem i kamaot long paoa blong God. Tufala woman ya, tufala i glad bigwan taem God i givimbak laef long pikinini blong tufala.

Jisas i Mekem Samfala Oli Laef Bakegen

Samwe 900 yia biaen, wan narafala man i laef bakegen long ded. Merikel ya i hapen long not blong Sunem, jes afsaed long vilej ya Naen. Jisas Kraes mo ol disaepol blong hem oli aot long Kapanaem oli stap wokbaot i go, nao taem oli kam klosap long doa blong taon ya Naen, oli luk ol man oli stap kamaot long taon ya. Oli stap karem wan dedman, oli go blong berem hem. Man ya i boe blong wan wido, wan pikinini nomo we hem i gat. Jisas i luk woman ya, nao i talem long hem se, “Yu no krae.” Nao, Luk we i wan dokta, i stori long samting we i hapen afta: “[Jisas] i go, i holem bed ya we ol man oli stap karem dedman ya long hem, nao ol man ya oli stop. Nao Jisas i talem se, “!Yang man! !Mi mi talem long yu, yu girap!” Nao dedman ya i girap, i sidaon, mo i stat toktok. Nao Jisas i tekem boe ya, i givim i gobak long mama blong hem.” (Luk 7:​14, 15) Ol man we oli luk merikel ya oli leftemap nem blong God. Nius blong merikel ya i go kasem Judia long saot mo ol distrik raonabaot. I gud blong makem we ol disaepol blong Jon Baptaes tu oli harem nius ya mo oli go talemaot merikel ya long Jon. Ale, Jon Baptaes i sanem olgeta oli go faenem Jisas nao oli askem long hem sipos hem i Mesaea we oli stap wet long hem. Jisas i talem long olgeta se: “[Yufala] i gobak, [yufala] i talemaot long Jon ol samting ya we [yufala] i luk, mo we [yufala] i harem. Ol blaenman, naoia oli save lukluk, mo ol man we leg blong olgeta i nogud, naoia oli save wokbaot gud. Ol man we oli gat rabis sik blong skin, naoia bodi blong olgeta i klin, mo ol man we sora blong olgeta i fas, naoia sora blong olgeta i open. Ol dedman, naoia oli laef bakegen, mo ol puaman, naoia i gat man i stap talemaot gud nius long olgeta.”​—Luk 7:22.

Plante man oli save gud merikel ya we Jisas i mekem gudfala fren blong hem Lasaros i laef bakegen. Long taem we Lasaros i ded, Jisas i stap farawe, mo i tekem taem lelebet blong hem i kasem hom blong famle ya. Taem Jisas i kamtru long Betani, Lasaros i ded fo dei finis. Taem Jisas i talem long ol man blong oli tekemaot ston ya we i blokem hol we oli putum Lasaros long hem, Mata i talem se: “Masta, hem i sting finis ya. Hemia i namba fo dei blong hem.” (Jon 11:39) Be nating se bodi blong Lasaros i stat sting finis, samting ya i no blokem paoa blong God blong mekem hem i laef bakegen. Taem Jisas i singaot Lasaros, wantaem nomo “hem i kamaot, mo ol kaliko ya we oli fasemtaet han mo leg mo fes blong hem long hem, oli stap yet.” Rabis plan we ol enemi blong Jisas oli mekem biaen, i pruvum se man ya we i laef bakegen long ded, hem i rili Lasaros ya.​—Jon 11:​43, 44; 12:​1, 9-11.

?Yumi lanem wanem from stori blong fofala ya we oli bin laef bakegen long ded? Wanwan long olgeta ya oli laef bakegen we oli semfala man nomo olsem fastaem. Ol man raonabaot long olgeta, wetem ol famle blong olgeta, oli luksave olgeta wantaem nomo. I no gat wan long olgeta ya we oli tokbaot wanem i hapen long smoltaem ya we oli ded i stap. I no gat wan we i talem se hem i bin wokbaot i go long hom blong dedman. Mo evriwan oli kambak we oli no gat sik long bodi blong olgeta. Long tingting blong olgeta ya, i olsem we oli slip nomo blong smoltaem mo biaen oli wekap. Hemia nao wanem we Jisas i bin talem. (Jon 11:11) Nating se i olsem, fofala ya i no kasem laef blong olwe, samtaem biaen fofala ya oli ded bakegen, maet oli kam olfala nao oli ded.

Nambawan Hop Ya Blong Mit Bakegen Wetem Olgeta We Oli Ded

Smoltaem afta we smol Owen i ded, hemia stori we yumi bin tokbaot fastaem, Papa blong Owen i go luk wan fren we i stap klosap long haos blong hem. Long tebol, hem i luk wan pepa we i talemaot wan pablik tok we ol Witnes blong Jeova bambae oli givim. Nem blong tok ya “?Ol Dedman Oli Stap Wea?” i pulum tingting blong hem. Hemia nao kwestin we hem i wantem kasem ansa blong hem. Hem i go lesin long tok ya mo i harem gud tumas long ol tok we oli kamaot long Baebol. Hem i lanem se ol dedman oli no stap safa. Ol dedman, olsem smol Owen, oli no stap harem nogud long wan helfaea, mo God i no tekem olgeta blong oli go laef olsem ol enjel long heven. Nogat. Ol dedman ya oli stap wet nomo long beregraon gogo kasem taem we bambae God i wekemap olgeta oli laef bakegen.​—Prija 9:​5, 10; Esikel 18:4.

?Trabol ya ded i bin kasem famle blong yu? ?Yu yu olsem papa blong Owen we yu wantem save se olgeta ya we yu laekem olgeta tumas oli stap wea? ?Yu wantem save sipos bambae yu luk olgeta bakegen samtaem? Sipos yes, ale i gud yu jekemap wanem samting moa we Baebol i tijim long saed blong laef bakegen. Maet yu stap askem se: ‘?Wetaem ol dedman bambae oli laef bakegen? ?Hu bambae i laef bakegen?’ Plis ridim nekis haf we bambae i ansa long tufala kwestin ya mo sam narafala kwestin tu.

[Futnot]

^ Lukluk buk ya Mankind’s Search for God, pej 150-154, we ol Witnes blong Jeova oli wokem.

[Tok blong pija long pej 5]

Elaeja i askem Jeova blong givimbak laef long wan smol boe

[Tok blong pija long pej 5]

Jeova i yusum Elisa blong mekem boe blong woman Sunem i laef bakegen

[Tok blong pija long pej 6]

Jisas i mekem boe blong wan wido woman long Naen i laef bakegen

[Tok blong pija long pej 7]

Laef bakegen long ded bambae i mekem we olgeta memba blong famle oli joen wanples bakegen