Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Taem Tufala We i Mared i No Agri Long Sam Samting

Taem Tufala We i Mared i No Agri Long Sam Samting

Taem Tufala We i Mared i No Agri Long Sam Samting

OLGETA hasban mo waef we oli gat gudfala tingting oli no wantem we oli raorao. Be plante mared oli fulap long ol rao. Plante taem, wan i talem wan samting we i mekem narafala i harem nogud. Tufala i toktok strong, tufala i kam kros, saye wan rao i kamaot nao tufala i stat blong sakem sam nogud tok long tufala. Biaen rao i stop, be naoia tufala i no moa wantem toktok long tufala. Sloslo, kros i godaon mo tufala i talem sore long tufala. Ale, pis i stap bakegen​—gogo kasem taem we wan samting i kamaot bakegen we tufala i no agri long hem.

Ol rao insaed long mared oli kamaot plante long ol tok plei mo ol stori long televisin. Be, taem ol rao oli rili kamaot long laef blong ol man mo woman, oli no ol tok plei. Tru ya, wan Proveb long Baebol i talem se: “Ol tok nogud we man i sakem we i no tingbaot i save mekem narafala man i harem nogud, olsem we naef blong faet i stikim hem.” (Ol Proveb 12:18) Yes, ol toktok we i nogud i save mekem filing i trabol blong longtaem afta we rao i finis. Fasin blong agyu i save mekem faet i kamaot tu.​—Eksodas 21:​18NW.

I tru, from we ol man oli no stret gud olgeta, bambae i mas gat sam problem insaed long mared. (Jenesis 3:16; 1 Korin 7:28) Be sipos ol bigfala rao oli stap kamaot plante insaed long mared, yu no mas ting nating long olgeta. Ol man we oli gat save long saed ya, oli luk se ol man mo woman we oli stap raorao oltaem, oli save divos wan dei. Taswe, i impoten se yu * mo waef blong yu, yutufala i mas lanem blong stretem problem long kwaet fasin.

Tingting Gud Long Problem

Sipos insaed long mared blong yu i gat rao oltaem, traem blong luksave wanem samting i stap hapen blong mekem se rao i kamaot. ?Yu yu mekem wanem taem yutufala i no agri long wan samting? ?Storian blong yutufala i kam nogud gogo wan i faerap nao i sakem sam rabis tok mo i agens long narawan? ?Sipos i olsem, yu mas mekem wanem?

Fastaem i gud blong skelem fasin blong yu wan, from we maet yu nao yu stap mekem problem i kamaot. ?Yu yu isi blong kam kros? ?Prapa fasin blong yu i blong raorao oltaem? ?Waef blong yu bambae i talem wanem long saed ya? Laswan kwestin ya i impoten blong tingbaot, from we maet yu mo waef blong yu yutufala i gat defdefren tingting long mining blong fasin ya blong raorao.

Eksampol, sipos waef blong yu i wan woman we i no toktok plante, be yu, yu toktok stret mo yu tok strong taem yu talem wan samting. Maet yu yu tingting se: “Taem mi mi stap gruap, mifala evriwan long famle blong mi i storian olsem. !Hemia ya i no fasin blong raorao!” I tru, long tingting blong yu, maet fasin ya i olsem se yu no raorao. Maet yu ting se toktok blong yu i stret mo i gud nomo. Be maet long tingting blong waef blong yu tok ya i blong spolem hem mo i blong rao nomo. Taswe blong blokem rao, i gud blong luksave olsem wanem yu mo waef blong yu i gat defdefren fasin blong toktok.

Maet yu talem se yu yu no stap singaot strong. Oraet, be yu mas tingbaot se yu save raorao yet we yu no singaot strong. Pol i raet long ol Kristin se: “Yufala i no mas sakem tok blong yufala i go antap, mo yufala i no mas tok nogud long yufala.” (Efesas 4:31) Taem vas ya i talem se, ‘sakem tok i go antap,’ hem i stap tokbaot voes we i strong, be taem i talem se “tok nogud,” hem i stap tokbaot wanem kaen tok we man i talem. Hemia i min se, ol tok we yu talem long smosmol voes tu i save kam olsem we yu rao, sipos yu talem blong stikim no daonem narawan.

Tingbaot ol poen we yumi jes tokbaot antap, nao lukluk bakegen olsem wanem yu yu mekem, taem waef blong yu i no agri long toktok blong yu. ?Yu yu rao wetem hem? Olsem yumi luk finis, ansa blong kwestin ya i dipen bigwan long tingting we waef blong yu i gat long saed blong ol tok blong yu. Bitim we yu yu agensem waef blong yu no yu kros kwik from ol smosmol samting nomo, i gud blong traem kasem save long tingting we hem i gat long yu, mo traem mekem sam jenis long fasin blong yu. Pol i talem se: “I nogud man i stap lukaot rod we i save givhan long hem nomo. Yumi mas lukaot rod we i save givhan long ol narafala man tu we oli stap raonabaot long yumi.”​—1 Korin 10:24.

“Lukaot Gud Olsem Wanem Yu Stap Lesin”

Yumi save luk wan narafala rod blong stretem rao, long ol tok blong Jisas we i se: “Lukaot gud olsem wanem yu stap lesin.” (Luk 8:18, NW ) I tru, long vas ya Jisas i no stap tokbaot fasin blong toktok tugeta insaed long mared. Be yu save yusum rul ya insaed long mared blong yu. ?Yu yu lesingud long waef blong yu, no yu no lesin nating? ?Yu yu kwik blong katem toktok blong hem blong tokbaot wan rod blong stretem ol problem blong yutufala, nating we yu no save long ful stori yet? Baebol i talem se: “Yu mas lesin long tok blong ol man fastaem, nao biaen bambae yu save givim ansa long olgeta. Sipos no, fasin ya i soemaot we yu yu no gat hed, mo bambae yu sem bigwan from.” (Ol Proveb 18:13) Taem yu mo waef blong yu i no agri long wan samting, i gud we yutufala i tokbaot samting ya tugeta mo lesingud long narawan.

Bitim we yu ting nating long tingting blong waef blong yu, i gud blong “gat sore.” (1 Pita 3:8) Long lanwis Grik, tok ya i minim se yu harem nogud taem narafala i kasem trabol. Sipos waef blong yu i harem nogud long wan samting, yu tu yu harem nogud. Traem kasem save tingting blong waef blong yu long wan bisnes se i olsem wanem.

Aesak, wan man we i onagud long God, i mekem olsem ya nao. Baebol i talem se, Rebeka, waef blong Aesak, i harem nogud tumas long wan problem long famle we i joen wetem boe blong hem Jekob. Rebeka i talem long Aesak se: “Tufala woman ya blong Esao, tufala i no kamaot biaen long olfala bubu ya blong yumi. !Mi mi taed gud long tufala! !Sipos Jekob i tekem wan gel bakegen we i laen blong Het, ating i moa gud mi mi ded nomo!”​—Jenesis 27:46.

From we Rebeka i wari tumas, hem i bitim mak long tok blong hem. ?I rili tru se hem i wantem ded nomo? ?Sipos boe blong hem i mared long wan gel Het, bambae hem i jus blong ded nomo? Ating nogat. Nating se i olsem, Aesak i no ting nating long ol filing blong Rebeka. Aesak i luksave se Rebeka i no toktok blong nating nomo, mo hem i tekem aksin blong stretem problem ya. (Jenesis 28:1) I gud yu mekem olsem ya, taem waef blong yu i wari long wan samting. Bitim we yu agensem hem se samting ya i no impoten, i gud blong lesin long waef blong yu, respektem tingting blong hem, mo tekem wan aksin wetem kaen fasin.

Lesingud Mo Luksave

Wan Proveb long Baebol i talem se: “Fasin luksave blong wan man i mekem se hem i no save kam kros kwik.” (Ol Proveb 19:​11, NW ) Taem rao i kamaot, i isi tumas blong ansa wetem kros long evri strong tok we waef blong yu i sakem. Plante taem samting ya i mekem rao i kam bigwan moa. Taswe, i gud blong lesin long ol tok blong waef blong yu, be tu, yu mas traem luksave ol filing we hem i gat. Taem yu gat fasin luksave, samting ya i save halpem yu blong no tingbaot tumas tingting blong yu wan, be blong traem luksave stamba blong problem.

Eksampol, sipos waef blong yu talem se, “!Yu ya yu neva spenem taem wetem mi!” Ating bambae yu yu harem nogud mo yu talem se samting ya i no tru. Maet yu talem se, “!Mi mi spenem wan ful dei wetem yu las manis!” Be sipos yu lesingud, ating hem i no rili stap askem yu blong spenem moa taem wetem hem. Ating waef blong yu i wantem minim se yu no stap soem filing ya long hem se yu laekem hem, ale hem i wantem sua se yu yu lavem hem.

Sipos yu yu wan waef, nao man blong yu i talem tingting blong hem long wan samting we yu bin pem i no longtaem. Maet hem i sapraes tumas i se. “?From wanem yu yu spenem bigfala mane olsem?” Ating yu yu wantem soem kwiktaem se yu no mekem i rong, ale yu talem hamas mane we famle i gat yet i stap, no maet yu talem se samting we yu yu pem i no sas tumas olsem wan samting we hem i bin pem. Be sipos yu yu gat fasin luksave, bambae yu luk se maet man blong yu i no stap tokbaot mane. Maet hem i harem nogud from we yu no bin storian fastaem wetem hem long wanem we yu bin pem, speseli sipos samting ya i sas.

I tru, wanwan hasban mo waef maet oli gat defdefren rod blong makemaot taem we tufala i spenem tugeta mo olsem wanem blong yusum mane blong tufala. Be samting we yumi lanem long ples ya se, taem hasban mo waef i no agri long wan samting, fasin luksave bambae i givhan long tufala blong no kros kwik mo blong kasem save wanem i rili stamba blong rao ya. Bitim we tufala i faerap, i gud blong folem advaes blong Jemes, wan man blong raetem Baebol we i se: “Yufala evriwan i mas rere oltaem blong lesin, be yufala i no mas hareap blong toktok. Mo yufala i no mas hareap blong kros.”​—Jemes 1:19.

Taem yu yu toktok, i impoten blong lukaotgud olsem wanem yu tok long waef blong yu. Baebol i talem se, “tok we i waes i save mekem man i harem gud bakegen.” (Ol Proveb 12:18) ?Taem yu mo waef blong yu i agyu long wan samting, yu yu yusum ol tok blong mekem hem i harem nogud no blong mekem hem i haremgud? ?Yu yu yusum ol tok blong blokem storian, no ol tok we i openem rod blong yutufala i fofogivim yutufala? Olsem yumi luk finis se, sipos yu hareap blong talem wan tok no yu talem wan tok long fasin we i strong tumas, yu save statem wan rao.​—Ol Proveb 29:22.

Sipos rao i kam mowas, nao yutufala i stap talem ol tok we i nogud, traehad blong tokbaot problem nomo, mo no joenem wetem ol narafala samting. Luklukgud long stamba blong problem, olsem wanem i stat, i no long hu ya i statem problem. Tingbaot moa, wanem i stret mo wanem i no stret, bitim we yutufala i tingbaot hu i mekem i stret mo hu i no mekem i stret. Lukaot se ol tok blong yutufala i no mekem rao i kam bigwan moa. Baebol i talem se: “Wan tok we i stikim man i save mekem kros i kam antap.” (Ol Proveb 15:​1, NW ) Yes, wanem we yu talem mo olsem wanem yu talem samting ya, i save pulum waef blong yu blong storian gud wetem yu, no nogat.

Yumi Wantem Stretem Problem, i No Blong Winim Narawan

Taem yumi stretem wan rao, mak blong yumi i blong faenem ansa long problem, i no blong winim narawan. ?Olsem wanem blong kasem ansa? Beswan rod i blong faenem wanem we Baebol i talem, mo folem tok ya. Mo ol hasban nao oli mas traehad fastaem blong mekem olsem. Bitim we oli talemaot tingting blong olgeta nomo long wan bisnes, i gud blong faenem tingting blong Jeova long saed ya. Prea long Jeova mo faenem pis ya we bambae i lukaotgud long hat mo tingting blong yutufala. (Efesas 6:18; Filipae 4:6, 7) Traehad blong no tingbaot wanem we yu nomo i wantem, be tingbaot waef blong yu tu.​—Filipae 2:4.

Samting we i mekem se rao i kam mowas, hemia sipos yu harem nogud mo yu no save bos long ol filing blong yu, nao yu letem ol filing ya oli lidim tingting mo ol aksin blong yu. Be sipos yu yu rere blong folem ol advaes long Tok blong God Baebol, yutufala i save gat pis, fasin joengud, mo blesing blong Jeova. (2 Korin 13:11) Taswe, i gud blong kasem ‘waes long heven,’ wokem ol fasin blong God, mo kasem gudfala frut olsem “ol man blong mekem pis.”​—Jemes 3:17, 18.

Yes, yumi mas lanem blong stretem rao long kwaet fasin, nating sipos yumi mas lego sam samting we yumi wan i wantem tumas. (1 Korin 6:7) Yumi mas folem advaes blong Pol mo sakemaot ‘kros, no moa faerap, no moa stap badfren, no moa tok agens long narafala man, mo no moa yusum ol doti tok. Yumi mas sakemaot olfala laef ya blong yumi, wetem ol fasin blong hem, mo putum niufala laef olsem prapa klos blong yumi.’​—Kolosi 3:8-10.

I tru, sam samtaem bambae yu stap talem ol samting we biaen yu sore from. (Jemes 3:8) Taem samting olsem i hapen, talem sore long waef blong yu. Gohed blong traehad. Sloslo yu mo waef blong yu bambae yutufala i luk se yutufala i kamgud blong stretem ol rao.

[Futnot]

^ Mifala i raetem ol haf ya olsem we oli go long hasban, be semfala advaes i stret long waef tu.

[Bokis/Foto blong pija long pej 22]

Tri Rod Blong Stretem Rao

• Lesin long waef blong yu. Ol Proveb 10:19

• Respektem tingting blong waef blong yu. Filipae 2:4

• Tekem aksin wetem lav. 1 Korin 13:4-7

[Bokis/Foto blong pija long pej 23]

Wanem We Yu Save Mekem Naoia

Askem long waef blong yu ol kwestin we i stap daon, mo lesingud long ol ansa blong hem. Yu no mas katem toktok blong hem. Biaen, waef blong yu i save askem ol semfala kwestin ya long yu.

• ?Mi mi wantem raorao nomo?

• ?Mi mi lesingud taem yu yu talemaot tingting blong yu, no mi hareap blong talem wan ansa bifo we yu finisim toktok blong yu?

• ?Yu yu harem ol toktok blong mi olsem we mi mi no gat filing mo mi kros?

• ?Yumitu mas mekem wanem blong kamgud moa long fasin blong toktok tugeta​—speseli taem yumitu no agri long wan samting?

[Tok blong pija long pej 21]

?Yu yu lesingud?

[Tok blong pija long pej 22]

“Mi harem olsem se yu no stap soem filing ya se yu laekem mi”

[Tok blong pija long pej 22]

“!Yu ya yu neva spenem taem wetem mi!”

[Tok blong pija long pej 22]

“!Mi mi spenem wan ful dei wetem yu las manis!”