Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Jeova i Kaontem “Ol Hea Blong Hed Blong Yufala”

Jeova i Kaontem “Ol Hea Blong Hed Blong Yufala”

Jeova i Kaontem “Ol Hea Blong Hed Blong Yufala”

“Sipos Papa blong yufala i no letem, i no gat wan long [ol smosmol pijin ya] we i save foldaon long graon. Yufala i luk. Ol hea blong hed blong yufala, be hem i kaontem evriwan.”​—MATIU 10:​29, 30.

1, 2. (a) ?From wanem Job i ting se God i gowe long hem? (b) ?Ol tok blong Job i soem se hem i lego Jeova? Eksplenem.

 “GOD. Mi mi stap krae i go long yu, be yu yu no ansa long mi. Taem mi mi prea long yu, be yu yu no lesin long mi. Oltaem yu stap mekem i strong tumas long mi. Long olgeta paoa blong yu, yu stap ronem mi blong spolem mi.” Man we i talem tok ya i harem nogud tumas. !Yumi no sapraes se hem i harem nogud! Hem i lusum olgeta samting we oli givim mane long hem blong stap laef, wan narakaen disasta i kilim i ded olgeta pikinini blong hem, mo biaen, hem i kasem wan rabis sik. Nem blong man ya, Job. Mo stori blong bigfala traem ya we i kasem hem, i stap long Baebol blong givhan long yumi.​—Job 30:​20, 21.

2 Taem yu ridim ol tok ya blong Job, maet yu ting se hem i lego God. Be i no olsem. Ol tok ya i kamaot long hat blong Job, wan hat we i trabol tumas. (Job 6:​2, 3) Hem i no save se Setan nao i stamba blong ol traem ya. Taswe, hem i mestem, hem i ting se God i gowe long hem. Wan taem, Job i talem long Jeova se: “?From wanem yu tanem baksaed long mi? ?From wanem yu stap luk mi olsem wan enemi blong yu?” *​—Job 13:24.

3. ?Taem wan trabol i kasem yumi, maet yumi tingting olsem wanem?

3 Tede, laef blong plante man blong Jeova i had. Maet hemia from wo, ol rao mo faet bitwin long ol man mo long saed blong politik, ol disasta, ol trabol blong olfala, sik, fasin pua, mo gavman i putum tabu long wok blong ol man blong Jeova. Ating yu tu yu stap harem nogud long sam traem olsem. Maet yu ting se Jeova i stap haed long yu. Yu yu savegud vas ya Jon 3:16: “God i lavem tumas ol man long wol, nao hem i givim mi, mi stret Pikinini blong hem, mi wan nomo we hem i gat.” Be taem yu stap harem nogud mo i luk olsem se ol samting oli no save kamgud, maet yu stap tingting se: ‘?God i rili lavem mi? ?Hem i stap lukluk trabol ya we mi mi kasem? ?Hem i rili kea long mi?’

4. ?Wanem trabol we Pol i harem nogud long hem? ?Olsem wanem samting olsem i save hapen long yumi?

4 Tingbaot aposol Pol mo trabol we hem i kasem. Hem i raetem se: “[God] i letem wan trabol i stap kam long mi oltaem. Trabol ya i olsem nil blong aranis, we i stap stikim mi, i olsem man blong karem tok blong Setan, we oltaem i stap kilim mi.” Mo hem i talem tu se: “Tri taem mi askem long Masta blong yumi, blong hem i tekemaot.” Jeova i harem ol prea ya blong Pol. Be hem i soemaot long Pol se bambae hem i no mekem wan merikel blong tekemaot trabol ya. Pol i mas dipen nomo long paoa blong God blong givhan long hem blong stanap strong, taem ‘nil ya blong aranis’ i stap stikim hem. * (2 Korin 12:​7-9) Ating wan traem i stap mekem yu yu harem nogud oltaem, olsem Pol. Maet yu tingting se: ‘I luk olsem we Jeova i no mekem wan samting blong tekemaot traem ya. Maet hemia i min se hem i no save long trabol ya blong mi mo i no kea se mi stap harem nogud.’ !Tingting ya i no stret nating! Smoltaem afta we Jisas i jusumaot ol aposol blong hem, hem i talem wan samting we i makemgud se Jeova i rili kea long ol wanwan man blong hem. Bambae yumi luk olsem wanem ol tok blong hem oli save leftemap tingting blong yumi tede.

“Yufala i No Fraet”—?From Wanem?

5, 6. (a) ?Olsem wanem Jisas i givhan long ol aposol blong oli no fraet long ol trabol we bambae i kasem olgeta? (b) ?Olsem wanem Pol i soem strong tingting se Jeova bambae i lukaotgud long hem?

5 Jisas i givim bigfala paoa long ol aposol, hemia paoa ‘blong ronemaot ol devel long ol man, mo blong mekem olgeta we oli sik, mo olgeta we bodi blong olgeta i nogud, oli gud bakegen.’ Be hemia i no blokem ol traem mo hadtaem long laef blong olgeta, nogat. Jisas i talemaot klia sam trabol we bambae oli kasem. Mo hem i givim advaes long olgeta tu, i se: “Bambae yufala i no fraet long olgeta ya we oli save kilim yufala i ded, be oli no save kilim spirit blong yufala. Yufala i mas fraet long God, we hem nomo i gat raet blong mekem bodi mo spirit blong yufala, tufala i lus wantaem long [“Gehena,” NW ] .”​—Matiu 10:​1, 16-22, 28.

6 Blong givhan long ol aposol blong oli kasem save from wanem oli no mas fraet, Jisas i talem tu pijatok long olgeta. Hem i se: “Ol smosmol pijin ya we man i stap salem [“faef,” NW ] vatu long tu, be sipos Papa blong yufala i no letem, i no gat wan long olgeta we i save foldaon long graon. Yufala i luk. Ol hea blong hed blong yufala, be hem i kaontem evriwan. From samting ya, yufala i no fraet. Long fes blong hem, yufala i gud moa, i winim plante smolfala pijin ya.” (Matiu 10:​29-31) Makemgud olsem wanem Jisas i joenem fasin no fraet wetem strong tingting se Jeova i save lukaotgud long yumi wanwan. I klia se aposol Pol i gat strong tingting ya tu. Hem i raetem se: “God i stap wetem yumi, mo i no gat man nating we i strong moa, we bambae i save agens long yumi. God i no holemtaet stret Pikinini blong hem, i letem hem i ded blong sevem yumi evriwan. . . . Bambae hem i no moa save holemtaet ol narafala samting blong hem, bambae i givim olgeta oli kam nomo long yumi.” (Rom 8:​31, 32) Nomata wanem trabol yu yu kasem, yu save bilif strong se Jeova bambae i lukaotgud long yu sipos yu stap tru long hem. Yumi luksave samting ya i klia moa, taem yumi skelem moa ol advaes ya we Jisas i givim long ol aposol blong hem.

Praes Blong Wan Smol Pijin

7, 8. (a) ?Wanem tingting blong ol man long taem bifo, long saed blong kaen pijin ya we Jisas i tokbaot? (b) ?From wanem Matiu 10:29 i yusum Grik tok ya we i minim “ol smosmol pijin”?

7 Pijatok blong Jisas i soemaot gud olsem wanem Jeova i kea long ol wanwan man blong hem tede. Tingbaot smol pijin ya we Jisas i tokbaot. Long taem blong Jisas, ol man oli kakae ol pijin ya. Be from we ol smosmol pijin ya oli stap spolem kakae long garen, klosap evri man i tingbaot olgeta olsem wan nogud samting. Ol pijin ya oli plante we plante mo oli no sas nating. Ol man oli save pem tu blong faef vatu nomo. !Sipos man i holem ten vatu, hem i save pem faef pijin, i no fo​—oli givim namba faef pijin olsem we i nating nomo!​—Luk 12:​6NW.

8 Tingbaot tu, se pijin ya i smol we i smol. Kaen pijin ya we Jisas i tokbaot, nating se hem i mama no papa finis, be hem i smol yet. Grik tok we Jisas i yusum long Matiu 10:​29, i no minim enikaen“pijin” nomo, be i minim ol smosmol pijin. I klia se Jisas i wantem ol aposol blong hem blong tingbaot wan pijin we i smol we i smol, mo i no impoten nating. Wan buk i talem se: “!Jisas i tokbaot kaen pijin we i smol finis, be antap long hemia, hem i ademap tok ya ‘smosmol’ bakegen!”

9. ?Wanem bigfala poen we Jisas i soemaot long pijatok blong ol smosmol pijin ya?

9 Pijatok ya blong Jisas long saed blong ol smosmol pijin, i makem wan bigfala poen: Samting we ol man oli ting se i no impoten, be Jeova God i save ting se i impoten tumas. Jisas i talem wan narafala samting tu blong soemaot poen ya. Hem i talem se, taem wan long ol smosmol pijin ya i “foldaon long graon,” * Jeova i makem. Ale, bigfala poen long pijatok ya i klia. !Sipos Jeova God i kea long ol smosmol pijin we oli no impoten nating, bambae hem i mas kea bigwan long laef blong ol wanwan man we oli jusum blong mekem wok blong hem!

10. ?Wanem mining blong tok ya: “Ol hea blong hed blong yufala, be hem i kaontem evriwan”?

10 Afta long pijatok ya long saed blong ol smosmol pijin ya, Jisas i talem se: “Ol hea blong hed blong yufala, be hem i kaontem evriwan.” (Matiu 10:30) Sot tok ya i gat bigfala mining. Hem i makem bakegen bigfala tingting insaed long pijatok blong ol smosmol pijin ya. Tingbaot: Wan man i gat samwe long 100,000 hea long hed blong hem. Klosap olgeta hea ya evriwan oli sem mak, i no gat wan we i pulum ae blong yumi moa, olsem we i impoten moa long ol narawan. Nating se i olsem, be Jeova God i makem mo i kaontem evri hea. ?Sipos i olsem, yu ting se i gat wan samting long laef blong yumi we Jeova i no save? Tru ya, Jeova i kasem save long evri samting long saed blong ol wanwan man blong hem, nating se oli defdefren. Yes, hem i ‘stap lukluk long tingting [“hat,” NW ] blong man.’​—1 Samuel 16:7.

11. ?Olsem wanem Deved i soem strong tingting se Jeova i kea long hem?

11 Deved i gotru long plante hadtaem long laef blong hem. Be hem i gat strong tingting se Jeova i stap lukluk ol trabol blong hem. Hem i raetem se: “Hae God. Yu yu lukluk gud long mi finis, mo yu savegud mi. Yu yu save evri samting we mi stap mekem. Yu stap longwe, be yu save olgeta tingting blong mi.” (Ol Sam 139:​1, 2) Yu tu yu save sua se Jeova i save evri samting long saed blong yu. (Jeremaea 17:10) !Yu no mas hareap blong tekem tingting ya se yu yu smol tumas blong Jeova i lukluk yu! !Ae blong Jeova i stap lukluk evri samting!

“Fulumap Ol Wota Blong Ae Blong Mi i Go Long Botel Blong Yu”

12. ?Olsem wanem yumi save se Jeova i savegud ol trabol we ol man blong hem oli kasem?

12 Yes, Jeova i savegud ol wanwan man blong hem. Be antap long samting ya, hem i savegud ol trabol we wanwan long olgeta oli stap harem nogud long hem. Tingbaot taem ya we ol man Isrel oli harem nogud from we oli stap wok slef. Jeova i talem long Moses se: “Mi mi luk finis ol rabis fasin ya we ol man Ijip oli stap mekem long [ol man blong mi]. Mi harem krae blong olgeta ya we oli stap long Ijip, we oli wantem mi mi tekemaot olgeta long han blong ol man ya we oli stap fosem olgeta blong oli wok slef blong olgeta. Mi mi save finis we oli harem nogud tumas mo, oltaem mi stap tingting long olgeta.” (Eksodas 3:7) !Yumi haremgud blong save se taem yumi kasem wan traem, Jeova i stap lukluk ol samting we i hapen long yumi, mo hem i harem krae blong yumi! Hem i no save tanem baksaed long yumi taem yumi stap safa.

13. ?Wanem i soemaot se Jeova i rili gat sore long ol man blong hem?

13 Yes, Jeova i rili kea long ol man we oli kam fren blong hem. Blong luksave samting ya moa, traem tingbaot olsem wanem hem i sore long ol man Isrel. Plante taem, nogud frut blong fasin stronghed blong olgeta i mekem se oli safa. Nating se i olsem, Aesea i talem se: “Taem olgeta oli kasem trabol, samting ya i mekem [Jeova] i harem nogud.” (Aesea 63:​9, NW ) Taswe, yu we yu stap holemstrong long Jeova, yu save sua se taem yu yu harem nogud, Jeova tu i harem nogud. Samting ya i mas mekem we yu no fraet taem wan trabol i kasem yu, mo we yu gohed nomo blong mekem bes blong yu long wok blong hem.​—1 Pita 5:​6, 7.

14. ?Wetaem Deved i raetem Sam 56?

14 Deved i raetem Sam 56 taem hem i stap ronwe long King Sol we i wantem kilim hem i ded. Long Sam ya, King Deved i soemaot strong tingting se Jeova bambae i lukaot long hem mo i sore long hem taem hem i safa. Deved i ronwe i go long Gat. Be hem i fraet se ol man Filistia bambae oli luksave hem nao bambae oli holem hem. Ale hem i raetem se: “Ol man we oli stap kam mekem faet long mi oli plante we plante. Evri dei nomo oli stap ronem mi, mo oli stap faet long mi, i stat long moning gogo kasem long sapa.” Deved i stap long bigfala trabol, be hem i lukluk i go long Jeova nomo, i se: “I stat long moning gogo kasem long sapa, ol enemi blong mi oli stap mekem trabol long mi. Oltaem oli stap lukaot rod blong spolem mi.”​—Ol Sam 56:​2, 5.

15. (a) ?Deved i minim wanem taem hem i askem long Jeova blong fulumap ol wota blong ae blong hem i go long wan botel no raetemdaon ol trabol blong hem long wan buk? (b) ?Taem trabol i kasem yumi we i traem bilif blong yumi, yumi save sua long wanem samting?

15 Biaen Deved i raetem ol nambawan tok ya we i stap long Ol Sam 56:8 (NW ): “Yu yu save finis we mi mi stap ronwe blong haed. Plis, yu fulumap ol wota blong ae blong mi i go long botel blong yu we oli wokem long skin blong anamol. ?Ating yu putum olgeta oli stap finis long buk blong yu?” !Tok ya i rili tajem hat blong yumi! !Hem i soemaot klia bigfala lav mo kea blong Jeova! Taem yumi wari no yumi harem nogud, maet yumi krae long Jeova we wota blong ae blong yumi i ron bigwan. Jisas tu i krae, nating se hem i stretgud olgeta. (Hibrus 5:7) Deved i bilif strong se Jeova i stap lukluk hem mo bambae hem i tingbaot ol trabol we i mekem hem i harem nogud tumas. I olsem we Jeova i stap fulumap wota blong ae blong Deved i go long wan botel, no i stap raetemdaon ol trabol blong hem long wan buk. * Maet yu yu harem se ol wota blong ae blong yu i save fulumapgud botel ya, no i save kavremap plante pej long buk ya. Sipos i olsem, yu save haremgud long promes ya blong Baebol se: “[Jeova] i stap klosap long ol man we tingting blong olgeta i kam nogud, i stap sevem ol man we tingting blong olgeta i foldaon olgeta.”​—Ol Sam 34:18.

Kam Wan Gudfala Fren Blong God

16, 17. (a) ?Olsem wanem yumi save se Jeova i no tanem baksaed long ol man blong hem taem wan trabol i kasem olgeta? (b) ?Jeova i mekem wanem blong givim janis long ol man blong oli kam fren blong hem?

16 Taem yumi tingbaot se Jeova i kaontem ‘ol hea blong hed blong yumi,’ yumi kasem save se hem i wan God we i luksave evri samting long saed blong yumi mo i kea long yumi. Yumi gat bigfala blesing blong mekem wosip long wan God olsem. I tru, yumi mas wet go kasem niufala wol blong ol trabol mo soa blong yumi i finis evriwan. Be naoia tu, Jeova i stap mekem wan nambawan samting long ol man blong hem. Deved i raetem se: “[Jeova]. Yu yu fren blong olgeta we oli stap obei long yu, mo yu stap mekem olgeta oli savegud promes ya we yu mekem wetem ol bubu blong mifala bifo.”​—Ol Sam 25:14.

17 Jeova i save kam ‘fren blong yumi.’ !I had long yumi ol sinman blong yumi kasem save long samting ya! Nating se i olsem, be Jeova i singaot olgeta we oli obei long hem blong oli kam insaed long haos tapolen blong hem. (Ol Sam 15:​1-5) ?Jeova i mekem wanem long olgeta we oli kam long haos tapolen blong hem? Hem i mekem olgeta oli savegud promes ya we hem i bin mekem wetem Deved. Jeova i trastem olgeta, i soemaot “ol plan blong hem” long ol profet fastaem, blong oli save wanem we hem i wantem mekem, mo wanem we olgeta oli mas mekem blong oli laenap wetem ol plan ya.​—Amos 3:7.

18. ?Olsem wanem yumi save se Jeova i wantem we yumi kam fren blong hem?

18 Tru ya, yumi haremgud blong save se, yumi ol sinman yumi save kam fren blong God ya we i Hae Olgeta, Jeova. Antap moa, hem i pulum yumi blong kam fren blong hem. Baebol i talem se: “Yufala i mas stap klosap long God, nao hem bambae i kam stap klosap long yufala.” (Jemes 4:8) Jeova i wantem se yumi kam klosap long hem. Yes, hem i mekem sam samting finis blong yumi save kam fren blong hem. Ransom sakrefaes blong Jisas i openem rod blong yumi save kam fren blong God ya we i gat Olgeta Paoa. Baebol i talem se: “Yumi stap lavem God mo ol narafala man, from we God i lavem yumi fastaem.”​—1 Jon 4:19.

19. ?Olsem wanem yumi save kam klosap moa long Jeova taem yumi stanap strong?

19 Yumi kam klosap moa long Jeova taem yumi stanap strong tru long ol hadtaem. Disaepol Jemes i raetem se: “Yufala i mas stanap strong olwe gogo kasem en blong rod, blong bambae yufala i stret gud, yufala i no sot long wan samting, mo yufala i gat olgeta samting blong Kristin laef blong yufala.” (Jemes 1:4) ?Wanem i kamaot taem yumi stanap strong tru long hadtaem? Tingbaot “nil blong aranis” we i stap stikim Pol. ?Taem Pol i stanap strong, wanem i hapen? Pol i tokbaot ol traem we hem i kasem i se: “Mi mi glad moa blong tok flas from ol samting we i soemaot we mi mi no gat paoa. Long fasin ya, mi save harem we Kraes i stap lukaot long mi long paoa blong hem. Nao from samting ya, taem mi mi stap long trabol from we mi man blong Kraes, be tingting blong mi i save stap kwaet. Taem mi no gat paoa, no ol man oli tok nogud long mi, no mi gat hadtaem, no ol man oli mekem i nogud long mi, no mi harem we laef i strong tumas, be mi mi glad nomo, from we long taem we mi mi no gat paoa, long taem ya nao, mi mi gat paoa.” (2 Korin 12:​9, 10) Pol i haremsave paoa ya we Jeova i save givim taem hem i nidim​—‘paoa ya we i bigwan tumas i blong God, i no blong hem’​—ale hem i naf blong stanap strong. Samting ya i pulum hem i kam klosap moa long Kraes mo Jeova God.​—2 Korin 4:7; Filipae 4:​11-13.

20. ?Olsem wanem yumi save sua se Jeova bambae i halpem yumi mo leftemap tingting blong yumi taem trabol i kasem yumi?

20 Maet Jeova i no tekemaot ol traem blong yu, maet hem i letem se oli gohed nomo. Sipos i olsem, yu no mas fogetem promes we hem i mekem long olgeta we oli obei long hem: “Bambae mi mi no save livim yu yu stap yu wan. Bambae mi mi no save lego yu samtaem.” (Hibrus 13:5) Yu wan yu save haremsave help ya mo sore we Jeova i soemaot. Jeova i stap kaontem ‘ol hea blong hed blong yu.’ Hem i stap lukluk fasin blong yu blong stanap strong. Hem i stap harem nogud taem yu yu harem nogud. Hem i rili kea long yu. Mo hem i no save ‘fogetem ol wok we yu yu mekem, mo i no save fogetem we yu yu lavem hem.’​—Hibrus 6:10.

[Ol Futnot]

^ Gudfala man ya Deved mo ol pikinini blong Kora we oli gat strong bilif, olgeta tu oli talem sam tok olsem.​—Ol Sam 10:1; 44:24.

^ Baebol i no talem stret wanem ya “nil blong aranis” we i stap stikim Pol. Maet hemia wan sik, olsem wan trabol blong ae we i mekem se Pol i no save lukluk gud. Sipos no, maet “nil blong aranis” i minim ol giaman aposol mo sam narafala we oli agensem Pol mo wok blong hem.​—2 Korin 11:​6, 13-15; Galesia 4:15; 6:11.

^ Sam man blong hae save oli ting se maet vas ya i no minim nomo ol pijin we oli foldaon long graon taem oli ded. Oli talem se maet olfala lanwis i stap tokbaot tu, ol pijin we oli flae i godaon long graon blong kasem kakae. Sipos tingting ya i stret, vas ya i minim se God i makem mo i kea long evri samting we ol wanwan pijin ya oli mekem evri dei, hem i no makem taem ya we oli ded nomo.​—Matiu 6:26.

^ Long taem bifo, oli wokem ol botel long skin blong sipsip, nani, mo buluk. Oli fulumap melek, bata, jis, mo wota long ol botel ya. Ol skin we oli draemap gud, oli fulumap oel mo waen long olgeta.

?Yu Yu Tingbaot?

• ?Wanem sam samting we oli save mekem man i ting se God i gowe long hem finis?

• ?Yumi lanem wanem long pijatok blong Jisas long saed blong ol smosmol pijin mo ol hea blong hed blong yumi?

• ?I minim wanem se Jeova i fulumap ol wota blong ae blong yumi i go long ‘botel blong hem we oli wokem long skin blong anamol’ no i raetem long “buk” blong hem?

• ?Olsem wanem yumi save kam ‘fren blong Jeova’?

[Kwestin]

[Tok blong pija long pej 22]

?From wanem Jeova i no tekemaot “nil blong aranis” we i stap stikim Pol?

[Tok blong pija long pej 23]

?Yumi lanem wanem long pijatok blong Jisas long saed blong ol smosmol pijin?

[Credit Line]

© J. Heidecker/VIREO

[Tok blong pija long pej 25]

Sipos yumi ridim Baebol evri dei, bambae yumi faenem pruf se God i rili kea long yumi wan