Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Jeova i “Stap Mekem i Gud Long Olgeta We Oli Stap Traem Faenem Hem”

Jeova i “Stap Mekem i Gud Long Olgeta We Oli Stap Traem Faenem Hem”

Jeova i “Stap Mekem i Gud Long Olgeta We Oli Stap Traem Faenem Hem”

“Sipos wan man i wantem kam long God, hem i mas bilif we God i stap, mo we i stap mekem i gud long olgeta we oli stap traem faenem hem.”​—HIBRUS 11:6.

1, 2. ?From wanem sam man blong Jeova oli gat nogud tingting long saed blong olgeta wan?

 WAN woman, nem blong hem Barbara, * i talem se: “Klosap 30 yia nao mi mi wan Witnes blong Jeova. Be neva mi harem se mi gud inaf blong karem nem ya. Nating se mi bin mekem wok blong paenia mo plante narafala spesel wok, hemia i no naf yet blong mekem mi mi bilif strong se mi mi naf blong stap olsem wan Witnes.” Wan man, nem blong hem Keith, hem tu i gat semfala tingting, i se: “Ol man blong Jeova oli gat plante risen blong hapi, be bifo, mi mi no bin harem se mi hapi. Taswe samtaem mi bin ting se mi mi no naf blong stap olsem wan man blong Jeova. Mi stat blong tingting se mi mi gat fol long fes blong Jeova, mo hemia i mekem filing blong mi i kam moa nogud.”

2 Long taem bifo mo tede tu, plante gudfala man blong Jeova oli gat semfala filing ya. ?Ating yu tu yu bin gat filing ya samtaem? Maet plante trabol oli stap kasem yu, wan afta narawan. Be maet i luk olsem se laef blong ol Kristin brata sista blong yu i gud nomo, oli no gat plante wari, mo oli hapi. Nao maet yu stat tingting se Jeova i no glad long yu, mo se i no stret we hem i tingbaot yu from we yu yu no gud inaf. Yu no mas hareap blong tingting olsemia. Baebol i promes se: “[Jeova] i no save fogetem ol puaman, mo i no save livim olgeta oli stap harem nogud. Hem i no save tanem baksaed long olgeta. Taem oli krae long hem blong i givhan long olgeta, hem i stap ansa long olgeta.” (Ol Sam 22:24) Profet tok ya long saed blong Mesaea, i soem se Jeova i stap harem krae blong ol man we oli holemstrong long hem, mo antap long samting ya, hem i mekem i gud long olgeta.

3. ?From wanem yumi evriwan i stap kasem trabol long rabis wol ya?

3 Long rabis wol ya, olgeta man evriwan oli stap kasem trabol. Ol man blong Jeova tu oli no save fri oltaem long trabol. Devel Setan we i bigfala enemi blong Jeova, hem nao i rulum wol ya we yumi stap long hem. (2 Korin 4:4; 1 Jon 5:19) Ol faswan man we Setan i wantem spolem, hemia ol man blong Jeova. Mo Jeova i no stap mekem merikel blong protektem ol man blong hem oltaem. (Job 1:​7-12; Revelesen 2:10) Taswe, go kasem taem we God i luk se i stret, ‘yumi mas mekem tingting blong yumi i longfala sipos yumi gat trabol.’ Mo ‘yumi mas prea oltaem’ wetem strong tingting se Jeova i stap kea long yumi. (Rom 12:12) !Yumi no mas letem ol trabol we oli kasem yumi, oli pulum yumi blong ting se God blong yumi, Jeova, i no moa lavem yumi!

Ol Man Bifo We Oli Stanap Strong

4. Talem sam gudfala man blong Jeova we oli bin stanap strong taem oli kasem trabol.

4 Plante man blong Jeova bifo oli kasem trabol, be oli stanap strong tru long ol trabol ya. I gat Hana we ‘i stap harem nogud, i stap krae’ from we hem i no gat pikinini. Samting ya i mekem hem i ting se God i fogetem hem. (1 Samuel 1:​9-11) I gat Elaeja, we hem i fraet tumas taem Kwin Jesebel i ronem hem blong kilim hem i ded. Elaeja i prea long Jeova se: “Hae God, mi mi harem nogud tumas. Plis yu tekemaot laef blong mi. I moa gud mi mi ded.” (1 King 19:4) I gat aposol Pol tu we hem i harem nogud long ol slak fasin blong hem, i se: “Taem mi wantem mekem ol samting we i gud, be oltaem mi stap jusumaot ol samting nomo we i nogud olgeta.” Hem i go moa i se: “Man. Mi mi no save harem gud nating.”​—Rom 7:​21-24.

5. (a) ?Olsem wanem Jeova i mekem i gud long Hana, Elaeja, mo Pol? (b) ?Sipos yumi stap traehad blong winim ol nogud filing, olsem wanem Tok blong God i save mekem yumi haremgud bakegen?

5 Yumi save se Hana, Elaeja, mo Pol, trifala i stanap strong long wok blong Jeova, nao Jeova i mekem i gud tumas long trifala. (1 Samuel 1:20; 2:21; 1 King 19:​5-18; 2 Timoti 4:8) Nating se i olsem, trifala i mas wok strong blong winim ol nogud filing, olsem sore, tingting i foldaon, mo fraet. Taswe, yumi no mas sapraes sipos samtaem yumi kasem ol nogud filing olsem. ?Be yu save mekem wanem taem ol trabol blong laef oli mekem yu yu ting se Jeova i no rili lavem yu? Yu save lukluk i go long Tok blong God blong haremgud bakegen. Tingbaot laswan stadi blong yumi we i eksplenem tok blong Jisas se Jeova i stap kaontem ‘ol hea blong hed blong yumi.’ (Matiu 10:30) Gudfala tok ya i soem se Jeova i intres bigwan long ol wanwan man blong hem. Tingbaot tu, pijatok blong Jisas long saed blong ol smosmol pijin. ?Sipos Jeova i lukluk evri smol pijin we i foldaon long graon, weswe hem i save tanem baksaed long yu taem yu kasem trabol?

6. ?Olsem wanem Baebol i save leftemap tingting blong olgeta we oli stap traehad blong winim ol nogud filing?

6 ?Olsem wanem? ?Nating se yumi sinman, Jeova God we i gat olgeta paoa i save luk yumi olsem we yumi sas tumas? !Yes! I gat plante vas blong Baebol we oli soemaot samting ya i klia nomo. Sipos yumi putum gud ol vas ya long hat mo tingting blong yumi, bambae yumi save talem sem tok olsem man blong raetem Ol Sam. Hem i se: “Taem we mi mi wari, mo mi stap tingting tumas, oltaem yu mekem tingting blong mi i kam gud bakegen, yu stap mekem mi mi glad.” (Ol Sam 94:19) Naoia, bambae yumi lukluk sam tok blong Baebol we i save givhan long yumi blong kasem save moa se God i tinghae long yumi, mo se bambae hem i mekem i gud long yumi sipos yumi gohed blong mekem wok blong hem.

‘Ol Spesel Man’ Blong Jeova

7. ?Wanem gudfala profet tok we Jeova i pulum Malakae blong talemaot long nesen ya we i stap mekem fulap rabis fasin?

7 Long ol yia 400 B.K.T., ol man Jiu oli foldaon long ol nogud fasin. Ol pris oli letem ol man oli karem ol anamol we i sik oli kam long olgeta, blong bonem olsem sakrefaes long olta blong Jeova. Ol jaj oli stap mekem i moagud long samfala i bitim ol narafala. Ol man oli stap wokem majik, mekem ol giaman toktok, ravem narafala long mane we hem i mas kasem, mo ol man we oli mared oli stap lego prapa woman blong olgeta blong tekem narafala woman. (Malakae 1:8; 2:9; 3:5) Maet yumi sapraes long wan profet tok we Malakae i talemaot long nesen ya we i stap mekem ol bigfala rabis fasin ya long klia ples nomo. Hem i talem se God bambae i mekem ol man blong hem oli kam olsem we hem i glad long olgeta bakegen. Jeova i talem se: “Olgeta ya bambae oli man blong mi, mo long taem ya we bambae mi jajem ol man, bambae mi mekem olgeta oli spesel man blong mi. Mi bambae mi gat sore long olgeta, mi givhan long olgeta, stret olsem we wan papa i gat sore long pikinini blong hem, we i stap wok blong hem.”​—Malakae 3:17.

8. ?From wanem yumi save talem se tingting insaed long Malakae 3:17 i stret long bigfala kampani tu?

8 Profet tok ya blong Malakae i kamtru bakegen long taem blong yumi. Hem i kamtru long ol Kristin we tabu spirit i makemaot olgeta, ol 144,000 man we oli olsem wan nesen long saed blong spirit. Tru ya, nesen ya i rili ‘ol spesel man blong God,’ ‘ol man blong Jeova nomo.’ (1 Pita 2:9) Be profet tok ya blong Malakae i save leftemap tingting blong “bigfala kampani” (NW ) tu. Hemia olgeta we oli “stap stanap long fran blong bigfala jea blong king, mo long fes blong smol Sipsip ya.” (Revelesen 7:​4, 9) Olgeta ya wetem olgeta we tabu spirit i makemaot, oli joen olsem wan kampani nomo, we i gat wan man nomo blong lukaot long olgeta, hemia Jisas Kraes.​—Jon 10:16.

9. ?From wanem Jeova i luk ol man blong hem olsem ‘ol spesel man’?

9 ?Olgeta we oli jusum blong mekem wosip long Jeova, hem i luk olgeta olsem wanem? Olsem Malakae 3:17 i talem, hem i gat sore long olgeta, olsem wan gudfala papa i gat sore long pikinini blong hem. Mo makemgud ol nambawan tok we hem i talem long saed blong ol man blong hem, se oli ‘ol spesel man blong hem.’ Sam narafala Baebol oli tanem tok ya se “oli blong mi nomo,” “mi tinghae moa long olgeta bitim ol narafala samting we mi mi gat,” mo “ol sas samting blong mi.” ?From wanem Jeova i luk olgeta we oli mekem wok blong hem olsem we oli spesel? Wan risen, se Jeova i wan God we i gat tangkiu. (Hibrus 6:10) Taem man i mekem wok blong Jeova wetem fulhat blong hem, Jeova i kam klosap long hem mo hem i spesel long tingting blong Jeova.

10. ?Olsem wanem Jeova i stap protektem ol man blong hem?

10 ?Yu yu save tingbaot wan sas samting blong yu we i spesel long tingting blong yu? ?Yu yu stap lukaotgud long samting ya? Jeova i mekem i sem mak long ‘ol spesel man blong hem.’ Hemia i no min se hem i blokem ol man blong hem blong oli no kasem traem, nogat. Maet oli kasem ol trabol tu we oli save ded from. (Prija 9:11) Be Jeova i protektem ol gudfala man blong hem long saed blong spirit. Hem i givim paoa we oli nidim blong stanap strong tru long enikaen traem. (1 Korin 10:13) From samting ya, Moses i talem long ol man Isrel, ol man blong God bifo, se: “Tingting blong yufala i mas strong, mo yufala i mas stanap strong oltaem. . . . [Jeova] i God blong yumi, mo hem i no save gowe long yufala samtaem. Bambae hem i no save lego yufala, oltaem bambae hem i stap wetem yufala.” (Dutronome 31:6) Yes, Jeova i mekem i gud long ol man blong hem. Long tingting blong hem, olgeta ya oli ‘ol spesel man.’

Jeova i “Stap Mekem i Gud” Long Ol Man Blong Hem

11, 12. ?Sipos yumi kasem save se Jeova i wan God we i wantem mekem i gud long yumi, olsem wanem samting ya i save halpem yumi blong winim filing ya se hem i no laekem yumi?

11 Wan narafala samting we i pruvum se Jeova i tinghae long ol man blong hem, hemia se, hem i stap mekem i gud long olgeta. Hem i talem long ol man Isrel se: “Sipos yufala i [karem presen i kam long mi], bambae yufala i luk paoa blong mi, we bambae mi openem skae, mi letem olgeta gudgudfala samting i kam long yufala we i plante we i plante.” (Malakae 3:10) Bambae Jeova i givim laef we i no save finis long ol man blong hem. (Jon 5:24; Revelesen 21:4) Bigfala blesing ya i soemaot olsem wanem Jeova i lavem yumi tumas, mo i gat gladhat blong givim presen long yumi. Blesing ya i soem tu se Jeova i rili tinghae long olgeta we oli jusum blong mekem wok blong hem. Sipos yumi traehad blong gat tingting ya se Jeova i wan God we i glad tumas blong mekem i gud long narafala, samting ya i save halpem yumi blong sakemaot ol tingting se maet God i no laekem yumi. !Antap moa, Jeova i talem se yumi mas gat tingting ya se hem i Man blong mekem i gud long ol narafala! Pol i raetem se: “Sipos wan man i wantem kam long God, hem i mas bilif we God i stap, mo we i stap mekem i gud long olgeta we oli stap traem faenem hem.”​—Hibrus 11:6.

12 I tru, yumi mekem wok blong Jeova from we yumi lavem hem, i no from we hem i promes blong mekem i gud long yumi nomo. Be i no rong blong putum tingting blong yumi i stap strong long ol blesing we yumi wantem kasem. Sipos yumi mekem olsem, hemia i no min se yumi stap tingbaot yumi nomo. (Kolosi 3:​23, 24) Jeova i lavem ol man we oli stap traem faenem hem, mo hem i tinghae long olgeta. Taswe hem nomo i tingting blong mekem i gud long olgeta mo givim presen long olgeta.

13. ?From wanem ransom sakrefaes i beswan pruf blong soem se Jeova i lavem yumi?

13 Bigfala pruf we i soem se Jeova i tinghae long ol man, hemia ransom sakrefaes blong Jisas. Aposol Jon i raetem se: “God i lavem tumas ol man long wol, nao hem i givim mi, mi stret Pikinini blong hem, mi wan nomo we hem i gat, blong olgeta man we oli bilif long mi bambae oli no save lus, oli gat laef we i no save finis.” (Jon 3:16) Ransom sakrefaes blong Jisas Kraes we Jeova i mekem rod blong hem, i soemaot klia se i rong blong ting se Jeova i no lavem yumi, mo i rong blong ting se hem i ting nating long yumi. Jeova i pemaot yumi long wan bigfala praes, hemia laef blong stret Pikinini blong hem, wan nomo we hem i gat. Samting ya i soemaot klia se hem i lavem yumi tumas.

14. ?Wanem tingting blong Pol long saed blong ransom sakrefaes?

14 Taswe, sipos yu yu stap kasem ol nogud filing mo tingting long saed blong yu wan, yu mas tingting dip long ransom sakrefaes. Yes, yu mas tingbaot presen ya olsem wan blesing we Jeova i givim long yu wan. Hemia nao tingting blong aposol Pol. Yumi tokbaot finis we hem i bin talem se: “Man. Mi mi no save harem gud nating.” Be Pol i gohed se: ‘Mi mi talem tangkiu tumas long God mo Masta blong yumi Jisas Kraes’ we “i lavem mi, nao i givim laef blong hem, i ded blong sevem mi.” (Rom 7:​24, 25; Galesia 2:20) Taem Pol i talem ol tok ya, hem i no stap leftemap hem wan. Hem i stap soemaot nomo strong tingting blong hem se Jeova i stap tinghae long hem. Yu yu mas mekem olsem Pol. Yu mas lanem blong tingbaot ransom sakrefaes olsem wan presen we God i givim long yu. Tru ya, Jeova i gat paoa blong sevem man, mo antap long samting ya, hem i gat lav we i pulum hem blong mekem i gud long ol man.

Lukaot Long “Ol Giaman Trik” Blong Setan

15-17. (a) ?Olsem wanem Setan i save pulum yumi blong tingting nogud long yumi wan? (b) ?Olsem wanem stori blong Job i save leftemap tingting blong yumi?

15 Maet yu faenem i had yet blong bilif se ol gudfala tok ya blong Baebol i go long yu. Maet yu ting se presen ya blong laef olwe long niufala wol blong God, hem i samting we ol narafala oli naf blong kasem, be yu yu no naf blong kasem. ?Sipos yu gat filing olsem, yu save mekem wanem?

16 Ating yu savegud advaes we Pol i raetem i go long ol Kristin long Efesas, se: “Yufala i mas kasem paoa blong God, we i olsem olgeta samting blong faet we i blong blokem ara. Nao taem Setan i stap wokem ol giaman trik blong hem, be bambae yufala i save stanap strong.” (Efesas 6:11) Wantaem nomo, maet yu tingbaot fasin blong ronem mane mo rabis fasin blong seks olsem ol giaman trik blong Setan. I tru, hemia ol trik blong Setan. Plante man blong God long taem bifo mo tede oli foldaon finis long ol trik ya. Be yu no mas fogetem wan narafala giaman trik we Setan i stap yusum​—hem i stap traehad blong putum long tingting blong ol man se Jeova God i no lavem olgeta.

17 Setan i gat gudhan blong pulum ol man blong oli gat ol nogud filing. Long rod ya, hem i traehad blong mekem olgeta oli gowe long God. Tingbaot tok we Bildad i talem long Job: “I no gat man i save kam stret olgeta long fes blong [God], mo i no gat man i save kam klin gud long fes blong hem. Yumi luk mun se i saen we i saen, be long fes blong God, hem i no saen gud, mo yumi luk ol sta se oli klin we i klin, be long fes blong hem, oli no klin gud. ?Be olsem wanem long man, we i olsem maget no flae nomo? Long fes blong God, hem i no klin nating.” (Job 25:​4-6; Jon 8:44) Taem Job i harem tok ya, ating tingting blong hem i foldaon olgeta. Yu no mas letem Setan i mekem tingting blong yu i foldaon. Be yu mas savegud ol trik blong Setan, nao bambae yu gat strong tingting mo paoa blong faet strong moa blong mekem samting we i stret. (2 Korin 2:11) Long saed blong Job, Jeova i stretem hem, mo Jeova i mekem i gud long hem tu from we Job i stanap strong. Jeova i givim jenis long hem long olgeta samting we hem i lusum, be i dabolem evriwan.​—Job 42:10.

Jeova “i Hae Moa Long Tingting Blong Yumi”

18, 19. ?Olsem wanem God i “hae moa long tingting blong yumi,” mo olsem wanem hem i “save evri samting”?

18 I tru se i no isi blong sakemaot ol filing ya we oli daonem tingting blong yu, sipos yu bin holem ol tingting ya longtaem finis i kam. Be sloslo, spirit blong Jeova i save givhan long yu blong brekemdaon “ol giaman toktok . . . we oli blong blokem [yu] blong [yu] no save God.” (2 Korin 10:​4, 5) Taem ol nogud tingting oli kam long yu, yu mas tingting long ol tok ya blong aposol Jon: “Sipos yumi stap mekem fasin ya long laef blong yumi, bambae yumi save we yumi man blong trutok. Mo yumi save kam long fes blong God we yumi no fraet, i nomata sipos yumi harem long tingting blong yumi se yumi mekem wan samting we i rong, from we God i hae moa long tingting blong yumi, mo hem i save evri samting.”​—1 Jon 3:​19, 20.

19 ?Wanem mining blong tok ya se “God i hae moa long tingting blong yumi”? Samtaem tingting blong yumi i save jajem yumi, antap moa taem yumi luksave ol slak fasin mo mastik blong yumi. Mo tu, maet plante samting we oli hapen long laef blong yumi oli mekem se yumi daonem yumi wan bitim mak, mo yumi ting se yumi no save mekem wan samting we Jeova i glad long hem. !Ol tok blong aposol Jon oli mekem yumi save se Jeova i hae moa long ol tingting ya blong yumi! Hem i no holem ol mastik blong yumi oli stap olwe long tingting blong hem, be hem i tingbaot olsem wanem yumi save kamgud moa long fiuja. Mo tu, hem i save ol tingting we oli pulum yumi blong mekem samting, mo ol plan blong yumi. Deved i raetem se: “Hem i savegud we hem i mekem yumi long graon. Oltaem hem i stap tingbaot we yumi kamaot long asis nomo.” (Ol Sam 103:14) !Yes, Jeova i save plante moa samting long saed blong yumi, i bitim ol samting we yumi wan i save!

“Wan Spesel Hat Blong King, We i Flas We i Flas”

20. ?Profet tok blong Aesea long saed blong ol man blong God we bambae oli kambak long ples blong olgeta, i soemaot wanem long saed blong tingting blong Jeova long ol man blong hem?

20 Jeova i yusum profet Aesea blong talemaot long ol man blong hem bifo, se bambae hem i mekem laef blong olgeta i kamgud bakegen. !Taem oli stap kalabus long Babilon mo tingting blong olgeta i foldaon bigwan, oli rili nidim ol gudfala toktok ya blong leftemap tingting blong olgeta mo mekem oli haremgud! Jeova i lukluk i go long taem ya we bambae hem i mekem olgeta oli kambak long ples blong olgeta, i se: “Bambae Hae God i leftemap yumi blong ol man oli save luk yumi, olsem we yumi wan spesel hat blong king, we i flas we i flas.” (Aesea 62:3) Taem Jeova i talem ol tok ya long ol man blong hem, hem i soem ona long olgeta mo i mekem olgeta oli kam naes. Hem i mekem sem samting tede, long nesen blong Isrel long saed blong spirit. I olsem we hem i leftemap olgeta blong ol man oli save luk se oli naes tumas.

21. ?Olsem wanem yu yu save gat strong tingting se Jeova bambae i mekem i gud long yu from we yu stanap strong?

21 Profet tok ya i stret fastaem long ol man we tabu spirit i makemaot olgeta. Be hem i soemaot tu, olsem wanem Jeova i stap ona mo leftemap olgeta man we oli mekem wok blong hem. Taswe, taem we yu yu harem se yu nating nomo, yu mas tingbaot se Jeova i luk yu olsem wan “spesel hat blong king, we i flas we i flas,” nating we yu no stretgud olgeta. From samting ya, yu mas gohed blong traehad blong mekem samting we hem i wantem, mo long rod ya bambae yu save mekem hem i glad. (Ol Proveb 27:11) !Olsem nao, yu yu save sua se Jeova bambae i mekem i gud long yu from we yu stanap strong!

[Futnot]

^ Mifala i jenisim nem blong samfala.

?Yu Yu Rimemba?

• ?Yumi ya, olsem wanem yumi ‘ol spesel man’ blong Jeova?

• ?From wanem i impoten we yumi luk Jeova olsem Man blong mekem i gud long yumi?

• ?Yumi mas lukaotgud blong no foldaon long wanem “giaman trik” blong Setan?

• ?Olsem wanem God “i hae moa long tingting blong yumi”?

[Kwestin]

[Tok blong pija long pej 26]

Pol

[Tok blong pija long pej 26]

Elaeja

[Tok blong pija long pej 26]

Hana

[Tok blong pija long pej 28]

Tok blong God i fulap long ol gudfala tingting blong mekem yumi haremgud