Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Wokbaot Wetem God Long Trabol Taem Ya

Wokbaot Wetem God Long Trabol Taem Ya

Wokbaot Wetem God Long Trabol Taem Ya

“Inok i stap wokbaot wetem trufala God oltaem. Mo biaen hem i no moa stap, from we God i tekem hem.”​—JENESIS 5:​24NW.

1. ?Wanem sam samting tede we oli mekem taem blong yumi i wan trabol taem?

 !OLSEM solwota we i raf! Hemia nao tok we yumi save talem long saed blong laef blong ol man stat long 1914, taem Kingdom blong Mesaea i stanap, i kam kasem tede. Yes, laef blong ol man i olbaot mo i fulap long trabol. Stat long 1914 i kam, yumi stap long “ol las dei.” Ol trabol olsem kakae i sot, sik, graon i seksek, mo faet, oli kilimgud ol man bitim olgeta taem bifo. (2 Timoti 3:​1, NW; Revelesen 6:​1-8) Ol trabol ya oli givim hadtaem long ol man blong Jeova tu. Long fasin we maet i bigwan no i smol, yumi evriwan i fesem ol hadtaem mo trabol long laef. Trabol long mane, ol jenis long politik, fasin blong brekem loa, mo ol sik, oli mekem laef blong man i had we i had.

2. ?Wanem hadtaem we ol man blong Jeova oli fesem?

2 Antap long hemia, Setan i stap faet oltaem agensem olgeta “we oli stap obei long ol tok blong God, mo we oli stap holem ol tok we Jisas i talemaot se i tru.” From samting ya, ol man blong Jeova oli kasem bigfala kil bakegen mo bakegen, be nating se i olsem oli stanap strong. (Revelesen 12:17) Ol narafala man blong Jeova we oli no kasem bigfala kil, be olgeta tu oli mas faet strong oltaem agensem Devel Setan, mo agensem bigfala tingting no spirit we hem i putum insaed long ol man blong wol. (Efesas 2:2; 6:12) Yumi fesem spirit blong wol ya oltaem, long wok, long skul, mo long plante narafala ples, taem yumi stap mitim ol man we oli no intres long trufala wosip. Yumi mas wekap oltaem sipos yumi no wantem se spirit ya i pulum yumi.

Wokbaot Wetem God Be i No Wetem Wol Ya

3, 4. ?Long wanem fasin ol Kristin oli defren long wol?

3 Long faswan handred yia, ol Kristin oli faet strong agensem tingting no spirit we i bos long ol man long wol ya. From samting ya, oli defren olgeta long ol man we oli no joen long Kristin kongregesen. Pol i tokbaot samting ya taem hem i raetem se: “Mi mi talem tok ya long yufala long nem blong Masta blong yumi, mo mi tok strong blong wonem yufala. Bambae yufala i no moa folem ol fasin blong ol hiten man, we tingting blong olgeta i krangke nomo. Tingting blong olgeta ya i stap long tudak nomo. Nao oli stap longwe tumas long laef ya we God i stap givim, from we tingting blong olgeta i kam strong olsem ston nomo, nao oli no gat save. Oli no moa gat sem nating, nao oli stap gohed olbaot, oli stap ronem woman, mo oli stap mekem ol fasin we i rabis olgeta, we i no gat wan samting blong blokem olgeta.”​—Efesas 4:​17-19.

4 !Ol tok ya oli talemaot stret nomo olsem wanem ol man blong wol, long taem blong Pol mo tede tu, oli stap long tudak long saed blong spirit mo long fasin blong olgeta! Olsem ol Kristin long faswan handred yia, ol Kristin tede tu oli no “folem ol fasin blong ol hiten man.” Olgeta ya oli haremgud tumas blong wokbaot wetem God. I tru, sam man maet oli ting se i no stret blong talem se ol sinman we oli daon tumas, oli save wokbaot wetem Jeova. Be Baebol i soem se man i naf blong mekem olsem. Mo Jeova i wantem tu, we oli mekem olsem. Long ol yia 700 B.K.T., * tabu spirit i pulum profet Maeka blong raetem tok ya: “?Jeova i askem wanem long yu? Yu mas wokem stret fasin, yu mas laekem kaen fasin, mo yu mas wokbaot wetem God we tingting blong yu i stap daon.”​—Maeka 6:​8NW.

?Olsem Wanem Mo From Wanem Yumi Wokbaot Wetem God?

5. ?Olsem wanem wan sin man i save wokbaot wetem God?

5 ?Olsem wanem yumi save wokbaot wetem God ya we i gat olgeta paoa mo we yumi no save luk hem? I klia se hemia i no sem mak olsem taem yumi wokbaot wetem ol narafala man. Long Baebol, tok ya “wokbaot” i save minim se man i “folem wan rod no fasin blong laef.” * Taem yumi tingbaot mining blong tok ya, ale yumi kasem save se man we i wokbaot wetem God hem i folem fasin blong laef we God i talem mo we i mekem God i glad. Taem yumi mekem olsem, yumi defren long bighaf blong ol man raonabaot long yumi. Be, hemia nao stret desisen we wan Kristin i mas mekem. ?From wanem? I gat plante risen.

6, 7. ?From wanem man we i wokbaot wetem God hem i mekem beswan jus?

6 Faswan samting se, Jeova i wokem yumi, hem i stamba blong laef, mo hem i givim olgeta samting we yumi nidim blong stap laef. (Revelesen 4:11) From samting ya, hem nomo i gat raet blong talem long yumi weswan rod nao i stret blong folem. Mo tu, i no gat nara rod i stap we i save karem blesing long yumi i bitim we yumi wokbaot wetem God. Jeova i save fogivim sin blong man we i wokbaot wetem hem, mo i givim janis long hem blong kasem laef we i no save finis. Papa blong yumi long heven i lavem yumi mo i givim waes advaes blong halpem man we i wokbaot wetem hem, blong hem i save wingud long laef blong hem naoia, nating se hem i sinman mo nating se hem i laef long wan wol we i stap long paoa blong Setan. (Jon 3:16; 2 Timoti 3:​15, 16; 1 Jon 1:8; 2:25; 5:19) Wan narafala risen from wanem i gud blong wokbaot wetem God, hemia se taem yumi evriwan i glad mo i rere nomo blong mekem olsem, yumi leftemap pis mo fasin joengud insaed long kongregesen.​—Kolosi 3:​15, 16.

7 Laswan risen we i moa impoten se, taem yumi wokbaot wetem God, yumi soem se yumi stanap long saed blong hu. Yes, yumi soem se yumi sapotem hu long kwestin ya we i bin kamaot long garen blong Iden, se hu nomo i gat raet blong rulum man. (Jenesis 3:​1-6) Long fasin blong laef blong yumi, yumi soemaot se yumi stanap long saed blong Jeova, mo yumi no fraet nating blong talemaot se hem nomo i gat raet blong rul. (Ol Sam 83:18) Ale yumi wok folem prea ya we yumi mekem se nem blong God i tabu mo se ol samting we hem i wantem oli mas kamtru. (Matiu 6:​9, 10) !Tru ya, olgeta we oli jusum blong wokbaot wetem God oli waes tumas! Oli save sua fulwan se oli stap folem rod we i stret, from we Jeova “nomo i waes gud.” Neva hem i save mestem.​—Rom 16:27.

8. ?Olsem wanem ol man long taem blong Inok mo Noa oli sem mak long ol man tede?

8 ?Be olsem wanem yumi save holemtaet ol Kristin fasin long taem ya naoia we i raf mo we bighaf blong ol man oli no wantem mekem wok blong Jeova? Yumi faenem ansa blong kwestin ya taem yumi tingbaot stori blong sam gudfala man blong bifo, we oli holemtaet ol fasin we God i wantem, nating se oli laef long taem we i had. Tu long ol man ya hemia Inok mo Noa. Tufala tugeta i laef long wan taem we i klosap sem mak long taem blong yumi. Rabis fasin i plante. Long taem blong Noa, wol i fulap long raf fasin mo doti fasin long saed blong seks. Be Inok mo Noa, tufala i faet agensem bigfala tingting no spirit we i bos long laef blong ol man long taem blong olgeta, mo oli wokbaot wetem Jeova. ?Wanem i halpem tufala blong tufala i naf blong mekem olsem? Blong ansa long kwestin ya, bambae yumi lukluk long laef blong tufala man ya, fastaem Inok, mo long nekis stadi, Noa.

Inok i Wokbaot Wetem God Long Trabol Taem

9. ?Wanem save we yumi gat long saed blong Inok?

9 Inok i faswan man we Baebol i tokbaot se i wokbaot wetem God. Long Baebol yumi save ridim se: “Nao [Inok] i stap tri handred yia bakegen, we oltaem hem i stap fren gud [“wokbaot,” NW ] wetem God.” (Jenesis 5:22) Baebol i talem se Inok i laef kasem 365 yia. Hemia i longwan moa i bitim laef blong yumi tede, be long taem blong Inok hemia i sot nomo. Nao Baebol i talem se: “Inok i stap wokbaot wetem trufala God oltaem. Mo biaen hem i no moa stap, from we God i tekem hem.” (Jenesis 5:​24, NW ) Long tok ya, i klia se Jeova i tekemaot laef blong Inok, mo i letem hem i go slip long ded from we hem i no wantem we ol rabis man long taem ya oli kilim Inok. (Hibrus 11:​5, 13, NW ) I no gat plante narafala vas blong Baebol we oli tokbaot Inok. Nating se i olsem, yumi kasem save se Inok i laef long wan trabol taem.

10, 11. (a) ?Olsem wanem kruked fasin i kam antap afta we Adam mo Iv tufala i mekem stronghed? (b) ?Wanem profet tok we Inok i prijimaot? ?Mo ol man long taem ya oli ting wanem long mesej we hem i prijim?

10 Traem tingbaot olsem wanem kruked fasin i kasem plante man kwiktaem nomo afta we Adam i sin. Baebol i talem se fasbon pikinini blong Adam, hemia Ken, i faswan man blong kilim man i ded, taem hem i kilim brata blong hem, Ebel, i ded. (Jenesis 4:​8-10) Afta we Ken i kilim Ebel i ded, Adam mo Iv tufala i karem wan moa pikinini boe, nem blong hem Set. Baebol i tokbaot Set i se: “Set tu i bonem wan pikinini boe blong hem, mo i putum nem blong hem se Enos. Nao long taem ya, ol man oli save nem ya blong God se Hae God, mo oli stat blong yusum long wosip blong olgeta,” no olsem sam narafala Baebol i talem se; “ol man oli statem fasin ya blong singaot long nem blong Jeova.” (NW ) (Jenesis 4:​25, 26) Sore tumas be fasin ya blong “singaot long nem blong Jeova” hem i no long gudfala rod. Hem i fasin blong sam man we oli gowe long trufala wosip. * Plante yia afta we Enos i bon, wan smol bubu blong Ken, we nem blong hem Lamek, i raetem wan singsing i go long tufala woman blong hem. Long sing ya; hem i talem se hem i kilim i ded wan yang man from we yang man ya i givim kil long hem. Nao Lamek i givim woning olsem se: “Sipos wan man i kilim Ken i ded, bambae seven man oli mas ded from. Be sipos wan man i kilim mi mi ded, bambae seventi seven man oli mas ded from.”​—Jenesis 4:​10, 19, 23, 24.

11 Ol smosmol save ya we yumi jes luk, oli soemaot se kwiktaem nomo fasin rebol ya we Setan i statem long garen blong Iden i kasem ol pikinini blong Adam. Long trabol taem ya, Inok i mekem wok olsem profet blong Jeova we ol tok blong hem oli gat paoa long ol man tede tu. Jud i raetem profet tok ya we Inok i bin talemaot long ol man long taem blong hem se: “Yufala i luk. Bambae Hae God i kam wetem plante taosen tabu enjel blong hem. Bambae hem i jajem olgeta man, nao bambae hem i givim panis long ol man we oli no obei long hem from ol samting nogud we oli mekem, mo from ol tok nogud we oli sakem long fes blong hem.” (Jud 14, 15) Ol tok ya bambae oli kamtru fulwan long taem blong Amagedon. (Revelesen 16:​14, 16) Be yumi sua se long taem blong Inok tu, plante ‘we oli no obei long God’, oli no glad nating blong harem profet tok ya blong Inok. !Jeova i rili gat bigfala lav long Inok taswe i tekemaot hem long han blong ol rabis man ya!

?Wanem i Givim Paoa Long Inok Blong Wokbaot Wetem God?

12. ?Wanem i mekem we Inok i defren long ol man long taem blong hem?

12 Long garen blong Iden, Adam mo Iv, tufala i lesin long Setan, mo Adam i mekem stronghed agensem Jeova. (Jenesis 3:​1-6) Pikinini blong tufala, Ebel, i folem wan rod we i defren long tufala, mo Jeova i glad long Ebel. (Jenesis 4:​3, 4) Sore tumas, i no gat plante narafala pikinini blong Adam we oli olsem Ebel. Be sam handred yia biaen, Inok i bon, mo hem i gat fasin olsem Ebel. ?Wanem samting i mekem we Inok i defren long plante narafala pikinini blong Adam? Aposol Pol i ansa long kwestin ya taem hem i raetem se: “From we Inok i stap bilif long God, taswe God i karem hem i go blong mekem hem i no save luk ded. I no gat wan man i faenem hem from we God i karem hem finis. Be taem God i no karem hem yet, hem i soemaot long hem, se hem i mekem God i harem gud.” (Hibrus 11:​5, NW ) Inok i wan long ol witnes ya bifo long Kraes, we “kampani blong olgeta i bigfala tumas,” mo we oli ol nambawan eksampol long saed blong bilif. (Hibrus 12:​1, NTB) Bilif nao i mekem we Inok i naf blong holemtaet ol gudfala fasin gogo bitim 300 yia i pas​—!hemia wan laef we i tri taem moa longfala i bitim laef blong yumi!

13. ?Wanem kaen bilif we Inok i gat?

13 Pol i tokbaot bilif blong Inok mo ol narafala witnes; i se: “Fasin ya we yumi bilif strong long God, hem i soemaot long yumi we olgeta samting ya we yumi stap putum tingting blong yumi i strong long hem, olgeta oli tru. Mo hem i soemaot long yumi we olgeta samting ya we yumi no save luk, be oli stap.” (Hibrus 11:1) Yes, bilif i min se yumi sua fulwan, from we yumi gat pruf i stap, se samting ya we yumi putum tingting blong yumi i strong long hem, bambae i kamtru. From we yumi sua fulwan ale bambae yumi mekem we evri samting long laef blong yumi i laenap wetem samting ya we yumi stap wet long hem. Kaen bilif ya nao we i givhan long Inok blong wokbaot wetem God, nating se ol man raonabaot long hem oli no mekem olsem.

14. ?Maet bilif blong Inok i stanap long wanem save?

14 Trufala bilif i stanap long stret save. ?Wanem save we Inok i gat? (Rom 10:​14, 17; 1 Timoti 2:4) I sua se Inok i save stori blong wanem i bin hapen long Iden. Mo maet hem i harem stori tu se laef i olsem wanem long garen ya blong Iden​—maet garen ya i stap yet long taem blong hem, be i gat enjel i blokem man blong go long hem. (Jenesis 3:​23, 24) Mo hem i gat save long stamba tingting blong God se ol pikinini blong Adam oli mas fulumap wol ya mo mekem we faswan paradaes ya i kavremap fulwol. (Jenesis 1:28) Antap long hemia, ating Inok i glad tumas long promes ya we Jeova i mekem se bambae i gat wan Pikinini i bon we bambae i smasem hed blong Setan mo karemaot ol trabol ya we oli kamaot from trik blong Setan. (Jenesis 3:15) Tru ya, profet tok blong Inok, we i stap long buk blong Jud, i tokbaot taem ya we ol pikinini blong Setan bambae oli lus. From we Inok i gat bilif, yumi save se hem i wosipim Jeova wetem strong bilif se Jeova “i stap mekem i gud long olgeta we oli stap traem faenem hem.” (Hibrus 11:6) Taswe, maet Inok i no gat plante save olsem we yumi gat naoia, be wanem save we hem i gat i naf blong mekem bilif blong hem i strong. Ale, wetem bilif ya nao, hem i holemstrong long God long trabol taem.

Folem Fasin Blong Inok

15, 16. ?Olsem wanem yumi save folem fasin blong Inok?

15 Yumi tu, yumi wantem mekem Jeova i glad, nating se yumi laef long trabol taem. Taswe i gud yumi folem fasin blong Inok. Yumi mas kasem mo holemgud stret save long saed blong Jeova mo stamba tingting blong hem. Be yumi nidim samting moa. Yumi mas letem stret save ya i lidim yumi long stret rod. (Ol Sam 119:101; 2 Pita 1:19) Yumi mas letem tingting blong God i lidim yumi, mo traem mekem hem i glad oltaem long ol tingting mo fasin blong yumi.

16 Baebol i no talem sipos i gat narafala man long taem blong Inok we i mekem wosip long Jeova, be i klia se oli no plante no maet i gat Inok hem wan nomo. Tede tu, yumi we yumi stap mekem wosip long Jeova, yumi no plante, be samting ya i no mekem tingting blong yumi i foldaon. Bambae Jeova i halpem yumi nomata hu man we i agensem yumi. (Rom 8:31) Inok i no fraet nating blong givim woning se God bambae i spolem ol man nogud. Yumi tu, yumi no fraet blong talemaot ‘gud nius blong Kingdom’ nating se ol man oli jikim yumi, oli agensem yumi, mo oli kilim yumi. (Matiu 24:​14, NW ) Inok i no laef plante yia olsem ol narafala man long taem blong hem. Nating se laef blong hem i sot, be hem i no putum tingting blong hem i stap strong long ol samting blong wol long taem blong hem. Tingting blong hem i stap strong long wan samting we i moagud. (Hibrus 11:​10, 35) Yumi tu, yumi putum tingting blong yumi i stap nomo long ol promes blong Jeova we bambae oli mas kamtru. Taswe, yumi no putum ful paoa blong yumi i go long ol bisnes blong wol ya. (1 Korin 7:31) Be yumi yusum ful paoa blong yumi, mo olting blong yumi, long wok blong Jeova fastaem.

17. ?Wanem save we yumi gat we Inok i no gat? ?From samting ya i gud yumi mekem wanem?

17 Inok i bilif se Pikinini ya we God i promes blong sanem, bambae i kamtru yet, long stret taem we Jeova nomo i jusum. Tede i mekem 2,000 yia finis we Pikinini ya​—hemia Jisas Kraes​—i kam long wol, i givim laef blong hem olsem ransom, mo i openem rod blong yumi, mo plante narafala gudfala witnes blong bifo, olsem Inok, blong oli kasem laef we i no save finis. Naoia, Pikinini ya i King long Kingdom blong God, mo hem i sakemaot Setan long heven finis i kamdaon long wol ya. Ol trabol raonabaot long yumi oli soemaot se hem i sakemaot Setan finis. (Revelesen 12:12) Yes, yumi gat moa save naoia i bitim Inok. Taswe, i gud se bilif blong yumi i strong olsem bilif blong Inok. Sipos yumi trastem evri promes blong God se bambae oli kamtru, ale samting ya i mas gat paoa long evri samting we yumi mekem. I gud yumi mekem olsem Inok we i wokbaot wetem God, nating se yumi laef long trabol taem ya.

[Ol Futnot]

^ B.K.T. i minim Bifo Kristin Taem.

^ Lukluk pej 220, haf 6 long Buk 1 blong Insight on the Scriptures, we ol Witnes blong Jeova oli wokem.

^ Bifo we Enos i bon, Jeova i stap toktok wetem Adam. Ebel i mekem wan sakrefaes i go long Jeova mo Jeova i glad long sakrefaes ya. God i toktok tu long Ken bifo we fasin jalus mo kros i pulum hem blong kilim brata blong hem i ded. Taswe, tok ya “ol man oli statem fasin ya blong singaot long nem blong Jeova”; ating i minim se hem i wan niufala fasin blong ol man long taem ya, we hem i no stret mo i no laenap wetem wosip blong Jeova.

?Bambae Yu Yu Ansa Olsem Wanem?

• ?Wokbaot wetem God i minim wanem?

• ?From wanem beswan rod nao hemia blong wokbaot wetem God?

• ?Wanem i halpem Inok blong wokbaot wetem God nating se hem i laef long trabol taem?

• ?Olsem wanem yumi save folem fasin blong Inok?

[Kwestin]

[Tok blong pija long pej 15]

From we Inok i gat bilif, ‘hem i wokbaot wetem God’

[Tok blong pija long pej 17]

Yumi bilif strong se ol promes blong Jeova bambae oli kamtru

[Foto Credit Line blong pija long pej 13]

Woman, far right: FAO photo/B. Imevbore; collapsing building: San Hong R-C Picture Company