Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

?Yu Yu Luksave Ol Saen We Oli Soemaot Se Jisas i Stap Finis?

?Yu Yu Luksave Ol Saen We Oli Soemaot Se Jisas i Stap Finis?

?Yu Yu Luksave Ol Saen We Oli Soemaot Se Jisas i Stap Finis?

I NO gat wan man we i wantem sik mo i no gat wan man we i wantem kasem kil long wan disasta. Blong blokem ol trabol olsem, wan man we i waes, i tinghevi long ol saen we oli soemaot se i gat denja mo hem i tekem aksin kwiktaem. Jisas Kraes i tokbaot wan saen we yumi nidim blong luksave. Saen ya we Jisas i tokbaot bambae i gat bigfala paoa long olgeta man long wol. Hemia i minim yu mo famle blong yu tu.

Jisas i tokbaot Kingdom blong God we bambae i finisim olgeta rabis man mo i mekem wol ya i kam paradaes. Ol disaepol blong hem oli wantem save moa long saed ya mo wetaem Kingdom ya bambae i kam. Oli askem long hem se: “?Wanem saen bambae i soemaot we yu yu stap finis mo we rabis fasin blong wol ya i kasem en blong hem?”​—Matiu 24:​3NW.

Jisas i save se afta long ded blong hem mo taem hem i laef bakegen long ded, plante yia i mas pas bifo we hem i save sidaon long jea blong hem long heven blong rul olsem Mesaea King antap long olgeta man. From we ol man bambae oli no save luk taem we hem i sidaon long jea blong king, Jisas i tokbaot sam saen blong bambae ol man we oli biaen long hem oli luksave se hem i “stap finis” mo “rabis fasin blong wol ya i kasem en blong hem.” Saen ya i gat plante haf blong hem we ol haf ya tugeta oli soemaot taem we Jisas i stap finis olsem King.

Long Gospel blong Matiu, Mak mo Luk, trifala wanwan i raetem klia ansa blong Jisas. (Matiu, japta 24 mo 25; Mak, japta 13; Luk, japta 21) Ol narafala man we oli raetem Baebol oli talem moa samting long saed blong ol saen ya. (2 Timoti 3:​1-5; 2 Pita 3:​3, 4; Revelesen 6:​1-8; 11:18) Long haf ya bambae yumi no save raetemdaon evri smosmol samting long saed blong saen ya be bambae yumi tokbaot faef stamba samting we oli mekemap saen we Jisas i bin tokbaot. Bambae yu luk se ol samting ya oli rili gat mining mo oli impoten long yumi wanwan tede.​—Lukluk bokis long pej 6.

“Wan Taem We i Jenisim Bigwan, Laef Naoia Long Laef Bifo”

Ol man bambae oli mekem faet long ol narafala man. Mo ol kantri bambae oli mekem faet long ol narafala kantri.” (Matiu 24:7) Niuspepa ya Der Spiegel blong Jemani i talem se, bifo long 1914, ol man oli “bilif long wan nambawan fiuja we long taem ya bambae oli fri moa, laef blong olgeta i gohed gud mo oli haremgud long plante samting.” Be samting ya i no kamtru olsem we oli wantem. Niuspepa ya GEO i talem se: “Bigfala faet we i stat long Ogis 1914 go kasem Novemba 1918 i wan bigfala samting. Wantaem nomo faet ya i jenisim histri blong ol man, i seraotem olfala taem long niufala taem.” Moa long 60 milian soldia blong faef bigfala kantri long wol oli joen long rabis faet ya. Klosap 6,000 soldia oli ded evri dei. Stat long taem ya, ol man blong raetem histri mo ol man blong politik oli talemaot se “ol yia 1914 kasem 1918 oli jenisim bigwan, laef naoia long laef bifo.”

Wol Wo Wan i mekem ol bigfala jenis long fasin blong laef blong ol man mo i statem ol las dei blong rabis fasin blong wol ya. Stat long taem ya i go kasem en blong ol yia 1900, i gat plante moa faet, ol wo mo teroris. Ol samting oli no jenis nating long ol yia 2000 we yumi stap long hem naoia. Be, i gat sam narafala haf blong saen ya we yumi save luk tede, i no ol faet nomo.

Kakae i Sot, Ol Strong Sik Mo Graon i Seksek

“Ol man bambae oli gat hadtaem blong kasem kakae.” (Matiu 24:7) Long taem blong faswan bigfala faet long wol, ol ples long Yurop oli sot long kakae mo stat long taem ya i kam kasem tede ol man oli gat hadtaem blong kasem kakae. Alan Bullock we i wan man blong raetem histri i tokbaot Rasia mo Yukren long 1933 se, “wan bigfala hip blong man we oli sot long kakae oli stap wokbaot olbaot long taon . . . Ol ded bodi oli fulap long saed blong ol rod.” Long 1943, Theodore Harold White we i stap raetem ol stori long niuspepa, i tokbaot fasin hanggri we i stap long provins ya Henan long Jaena. Hem i raetem se: “Taem i gat fasin hanggri, man i save luk klosap evri samting olsem wan kakae, ale taem hem i graenem mo i solemdaon, samting ya i save givim paoa long bodi blong hem. Be i nidim we man i rili fraet long ded, blong hem i save tingbaot blong kakae sam samting we oli nogud tumas.” Sore tumas blong luk se, long ol yia we oli jes pas, fasin hanggri long Afrika i kam antap moa i bitim ol taem bifo. Graon blong yumi i stap givim inaf kakae blong evri man, be ogenaesesen ya UN Food mo Agriculture i kaontem se 840 milian man raon long wol oli no gat inaf kakae.

‘Olbaot long wol, bambae i gat ol strong sik oli kam spolem ol man.’ (Luk 21:11) Niuspepa ya Süddeutsche Zeitung i talem se: “Maet Flu blong Spen i kilim i ded samwe 20 no 50 milian man i ded long 1918, hemia i bitim namba blong ol man we oli bin ded long faswan bigfala faet blong wol.” Stat long taem ya, plante moa man oli kasem ol sik olsem malaria, smolpoks, tibi, polio mo kolera. Mo ol man long wol oli stap sapraes blong luk se sik ya AIDS i stap gohed yet blong kilim plante man i ded. Nating sipos save blong man long saed blong meresin i kam antap be ol sik oli stap nomo. Kam kasem tede, samting ya we i narakaen, i mekem yumi luksave se yumi laef long wan taem we i no olsem ol narafala taem.

“Graon i seksek.” (Matiu 24:7) Long ol 100 yia we oli pas finis, plante handred taosen man oli ded from graon i seksek. Wan ripot i talem se, stat long 1914 i kam, graon i seksek klosap 18 taem long wan yia, mo ol seksek ya oli naf blong brekem sam haos mo oli save mekem se graon i open tu. Mo klosap wan taem evri yia i gat seksek we i strong naf blong kilim man i ded mo blong spolemgud ol haos. Nating se save blong man long saed blong teknoloji i kam antap be namba blong ol man we oli stap ded i bigwan yet from we long plante bigbigfala taon, namba blong ol man i stap kam antap kwiktaem, mekem se ol man ya oli stap stret long ol ples we graon i seksek moa.

!Nius We i Givim Glad!

Plante haf blong saen blong ol las dei i mekem man i harem nogud. Be Jisas i talem tu wan nius we i givim glad.

“Nao bambae ol man oli stap talemaot gud nius ya, se God i King blong olgeta man. Bambae oli talemaot long olgeta ples long wol, blong oli witnes blong hem long fes blong olgeta man.” (Matiu 24:14) Wok ya blong talemaot gud nius blong Kingdom, we Jisas hem wan i statem, bambae i kasem olgeta ples long taem blong ol las dei. Yes samting ya i rili tru. Ol Witnes blong Jeova oli talemaot mesej blong Baebol mo oli tijim ol man we oli wantem harem mesej ya blong oli mekem ol samting we oli lanem i wok long laef blong olgeta evri dei. Tede, sikis milian Witnes oli stap prij long 235 kantri mo long bitim 400 lanwis.

Makem se Jisas i no talem se olgeta wok bambae oli stop wantaem nomo from wol i fulap long trabol. Hem i no talem tu se ful wol bambae i kasem wan haf blong saen ya nomo, nogat. Be hem i talem se bambae i gat plante samting wantaem we oli joen blong mekemap wan saen we evri man long wol oli save luk.

?Bitim we yu tingbaot nomo ol wanwan trabol ya we oli stap kamaot long wol, yu yu luksave wanem saen we olgeta trabol ya oli mekemap mo we saen ya nao i rili impoten? Wanem we i stap hapen long wol tede i impoten long yu mo famle blong yu. Maet yumi askem se, ‘?Be from wanem smol man nomo oli luksave saen ya?’

Fasin We Man i Tingbaot Hem Wan Nomo

“!No swim long ples ya!,” “!Lukaot long lektrik!,” “Ron Slo.” Hemia sam long ol saen blong givim woning we yumi luk be plante taem yumi no tinghevi long olgeta. ?From wanem? From we yumi laekem moa blong mekem samting we yumi nomo i wantem. Maet yumi harem se yumi wantem ron spid long trak bitim mak blong spid we loa i talem no maet yumi wantem swim tumas long ol ples we oli putum tabu long hem. Be i no waes nating blong no tinghevi long ol saen.

Eksampol, samtaem ol bigfala ren we oli foldaon long ol bigfala hil blong Ostria, Franis, Itali mo Swiselan oli kilim i ded ol turis we oli go long ol ples ya mo we oli no tinghevi long ol saen we i givim woning long olgeta blong ski long ol stret ples blong ski. Wan niuspepa Süddeutsche Zeitung i talem se, plante turis we oli no tinghevi long ol woning ya, oli gat tingting ya se, man i no save haremgud sipos ples we hem i pleplei long hem i isi tumas. Sore tumas, man i save kasem bigfala trabol sipos hem i no tinghevi long ol woning.

?Ol man oli gat wanem risen blong no tinghevi long saen we Jisas i tokbaot? Maet tingting blong olgeta i blaen from we oli wantem mane tumas, oli no wantem luksave from we oli no kea, oli no save wanem desisen blong tekem, oli folem wan fasin blong laef we oli lan long hem longtaem finis nao oli no save jenisim samting ya, no oli fraet tumas blong lusum haenem we oli gat. ?Yu ting se maet sam long ol samting ya oli stap mekem we yu yu no moa tinghevi long saen we i soemaot se Jisas i stap finis? I waes blong tinghevi long ol saen mo tekem aksin tu.

Laef Long Wan Paradaes Wol

Plante man oli luksave saen we i soemaot se Jisas i stap finis. Long Jemani, wan yangfala man we i mared finis, nem blong hem Kristian, i raetem se: “Ol taem we yumi stap long hem naoia oli nogud. I klia se yumi laef long ‘ol las dei.’ ” Kristian mo waef blong hem, tufala i spenem taem blong tufala blong storian wetem ol man long saed blong Kingdom blong Mesaea. Long Jemani yet, i gat wan narafala man we nem blong hem Frank. Hem mo waef blong hem tufala i leftemap tingting blong ol man wetem ol gudfala nius blong Baebol. Frank i talem se: “From we laef blong wol ya i fulap long trabol, plante man tede oli wari long saed blong fiuja. Mitufala i traem blong leftemap tingting blong olgeta wetem ol profet tok blong Baebol long saed blong wan wol we bambae i kam paradaes.” Kristian mo Frank oli givhan blong mekem wan haf blong saen we Jisas i tokbaot i kamtru hemia blong talemaot gud nius blong Kingdom.​—Matiu 24:14.

Taem ol las dei ya oli kasem en blong olgeta, Jisas bambae i finisim olgeta rabis fasin blong wol ya mo ol man we oli joen long ol fasin ya. Kingdom blong Mesaea bambae i rulum wol mo i mekem wol i kam paradaes. Ol man bambae oli no moa sik mo ded. Ol dedman bambae oli laef bakegen long wol. Hemia ol nambawan samting we olgeta man we oli tinghevi long saen blong ol las dei, bambae oli save kasem. Yes, i waes blong lanem moa long saed blong ol saen mo wanem we yumi mas mekem blong yumi save laef taem rabis wol ya i finis. I sua we hemia i wan samting we i impoten tumas long evri man.​—Jon 17:3.

[Tok blong makem poen pija long pej 4]

Jisas i talem se bambae i gat plante samting wantaem we oli joen blong mekemap wan saen we evri man long wol oli save luk

[Tok blong makem poen pija long pej 6]

?Yu yu luk saen ya we i impoten long evri man long wol?

[Bokis/Foto blong pija long pej 6]

LUKSAVE OL SAMTING WE OLI MAKEMAOT OL LAS DEI

l faet we neva man i luk bifo.​—Matiu 24:7; Revelesen 6:4

Hadtaem blong kasem kakae.​—Matiu 24:7; Revelesen 6:​5, 6, 8

Ol strong sik.​—Luk 21:11; Revelesen 6:8

Fasin blong brekem loa i kam antap bigwan.​—Matiu 24:12

Graon i seksek.​—Matiu 24:7

Laef blong wol ya i kam strong tumas.​—2 Timoti 3:1

Ol man oli wantem mane tumas.​—2 Timoti 3:2

Pikinini i no moa ona long papa mo mama.​—2 Timoti 3:2

Man i no gat sore.​—2 Timoti 3:3

Man i laekem moa ol pleplei i winim we i laekem God.​—2 Timoti 3:4

Man i wael olgeta.​—2Timoti 3:3

Man i no wantem ol fasin we oli gud.​—2 Timoti 3:3

Man i no wantem save long denja.​—Matiu 24:39

Man i sakemaot ol pruf we oli soemaot ol las dei.​—2 Pita 3:​3, 4

Wok blong talemaot gud nius blong Kingdom i kasem olgeta ples long wol.​—Matiu 24:14

[Foto Credit Lines blong pija long pej 5]

WWI soldiers: From the book The World War​—A Pictorial History, 1919; poor family: AP Photo/Aijaz Rahi; TB patient: Photo: WHO/Thierry Falise