Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

?Yu Yu Trenem Gud Tingting Blong Yu Blong i Save Jajem Yu?

?Yu Yu Trenem Gud Tingting Blong Yu Blong i Save Jajem Yu?

?Yu Yu Trenem Gud Tingting Blong Yu Blong i Save Jajem Yu?

?SAM samtaem yu bin gat tingting ya se: “Long hat blong mi, mi save se i no stret blong mekem olsem,” no “Mi no save mekem wanem we yu askem long mi blong mekem. Wan samting insaed long mi i talem se i no stret”? Hemia “voes” blong tingting blong yu, we i mekem yu yu haremsave taem yu mekem i gud mo taem yu mekem i nogud, hem i save jajem yu tu, no i save faenem eskius. Yes, yumi bon wetem tingting we i save jajem yumi.

Nating sipos man i jusum blong stap longwe long God, be hem i naf yet blong haremsave wanem fasin i gud mo wanem fasin i nogud. Hem i save mekem olsem from we God i wokem man long pija blong hem, taswe man i save soemaot smol ol fasin blong God olsem waes mo stret fasin. (Jenesis 1:​26, 27) Tabu spirit i pulum aposol Pol blong raet long saed ya se: “Olgeta ya oli no save Loa ya, be taem we oli gohed long tingting blong olgeta nomo, nao oli stap mekem ol samting olsem we Loa ya i talem, i olsem we olgeta oli gat Loa ya finis. Oli no save Loa ya, be oli stap folem tingting blong olgeta nomo we i olsem wan loa. Fasin blong olgeta i stap soemaot we God i putum ol samting we Loa blong Moses i talem, oli stap finis long tingting blong olgeta. . . . Samtaem oli harem long tingting blong olgeta se oli mekem i stret, mo samtaem oli harem se oli mekem i no stret.” *​—Rom 2:​14-16.

Fasin ya we yumi kasem long Adam, i wok olsem wan “loa” no wan rul we i lidim laef blong olgeta man blong ol defdefren kala mo kantri. Fasin ya i mekem se yumi naf blong jekemap yumi wan mo jajem yumi wan. (Rom 9:1) Adam mo Iv tufala i soemaot fasin ya taem tufala i brekem loa blong God​—tufala i go haed. (Jenesis 3:​7, 8) Wan narafala eksampol blong soem olsem wanem tingting we i jajem yumi i save wok, hemia King Deved. Hem i luksave se hem i mekem sin taem hem i mekem sensas blong kaontem olgeta man Isrel wetem olgeta man Juda. Baebol i talem se: “Tingting blong [Deved] i stat kam nogud.”​—2 Samuel 24:​1-10.

Taem yumi tingtingbak mo jajem yumi wan from sam nogud fasin we yumi mekem finis, samting ya i save pulum yumi blong tanem tingting blong yumi olsem we God i wantem. Deved i raetem se: “Taem mi no talemaot ol sin blong mi long yu, mi mi slak we mi slak, from we evri dei nomo, mi stap krae kasem tudak. Ale, mi talem se, ‘Bambae mi talemaot sin blong mi long Hae God.’ Nao mi talemaot ol sin blong mi long yu, mi no moa haedem ol samting nogud we mi mi mekem. Nao yu yu fogivim mi, yu tekemaot ol sin blong mi.” (Ol Sam 32:​3, 5) Taswe, taem tingting i jajem man from sin we hem i mekem, i save pulum hem i kambak long God, mo i save givhan long hem blong luksave se hem i nidim we God i fogivim hem mo i nidim blong folem ol rod blong Hem.​—Ol Sam 51:​1-4, 9, 13-15.

Tingting we i jajem yumi i save givim woning long yumi tu, mo i save lidim yumi taem yumi mas jusum rod no tekem desisen long laef. Ating tingting olsem ya nao we i givhan long Josef blong haremsave se i rong blong slip wetem narafala woman we i no woman blong hem, i wan rabis fasin, mo i wan sin agens long God. Wan loa agens long fasin ya blong slip wetem narafala woman i kamaot biaen nomo, taem God i givim Tenkomanmen long ol man Isrel. (Jenesis 39:​1-9; Eksodas 20:14) Yes, taem yumi trenemgud tingting blong i lidim yumi, bitim we i blong jajem yumi nomo, hem i save givhan long yumi moa. ?Olsem wanem? ?Tingting we i save jajem yu i wokgud olsemia?

Trenemgud Tingting Blong i Mekem Ol Desisen We Oli Stret

Nating se yumi bon wetem tingting ya we i save jajem yumi, be presen ya i no moa wokgud. Nating se fastaem God i mekem man i stretgud olgeta, be “olgeta evriwan oli mekem nogud finis, mo oli stap afsaed olgeta long ol gudgudfala fasin blong God.” (Rom 3:23) From we yumi gat sin mo yumi no stretgud olgeta, maet tingting ya we i jajem yumi i save go rong mo maet i no moa wokgud olsem we Jeova i wantem. (Rom 7:​18-23) Mo tu, sam samting we i stap raonabaot long yumi i save afektem tingting we i save jajem yumi. Maet ol samting olsem ol kastom, ol famle, ol bilif, mo ples we yumi stap long hem, i save gat paoa long tingting blong yumi. I tru, nogud fasin long laef blong ol man we i stap kam antap bigwan, hemia i no wan gudfala rul we tingting blong yumi i save folem blong jajem yumi.

Taswe, wan Kristin i nidim tu ol klia mo stret rul blong halpem hem,we oli stap long Tok blong God, Baebol. Ol rul ya oli save lidim tingting blong yumi blong tingbaotgud ol samting mo stretem ol nogud fasin. (2 Timoti 3:16) Taem ol rul blong God oli lidim tingting we i save jajem yumi, tingting ya i save blokem yumi blong no mekem wan samting we i no stret, mo i save mekem we yumi naf blong “jusumaot wanem fasin i gud mo wanem fasin i nogud.” (Hibrus 5:14) Sipos yumi no gat ol rul blong God, tingting blong yumi i no save givim woning taem yumi wantem folem wan rod we i no stret. Baebol i talem se: “I gat rod i stap we man i ting se i stret gud, be hem i rod blong ded nomo.”​—Ol Proveb 16:25; 17:20.

Long saed blong sam samting long laef, Tok blong God i putum ol klia rul mo tok blong yumi folem, mo yumi haremgud taem yumi folem olgeta. Be i gat plante samting we i no gat stret advaes blong hem long Baebol. Maet ol samting olsem, wok we bambae yumi jusum, ol advaes long saed blong helt, ol pleplei, klos mo hea, mo sam narafala samting bakegen. Long ol samting olsem ya, i no isi blong save wanem blong mekem, mo i no isi blong tekem wan desisen we i stret. From risen ya, yumi mas gat semfala tingting olsem Deved we i prea se: “[Jeova]. plis yu tijim mi long ol fasin blong yu, yu mekem mi mi savegud ol rod blong yu. Yu tijim mi, blong mi save folem trutok blong yu long olgeta laef blong mi, from we yu nomo yu God blong mi we yu stap sevem mi.” (Ol Sam 25:​4, 5) Taem yumi savegud ol tingting mo rod blong God, bambae yumi naf blong skelemgud laef blong yumi mo mekem desisen wetem tingting we i klin gud long fes blong God.

Taswe, taem yumi gat wan kwestin no yumi mas mekem wan desisen, fastaem yumi mas tingbaot ol rul blong Baebol we oli stret long bisnes ya. Maet sam long ol rul ya se: soem respek long hasban we i hed blong famle (Kolosi 3:​18, 20); mekem i stret nomo long olgeta samting (Hibrus 13:18); no laekem nating ol rabis fasin (Ol Sam 97:10); folem ol fasin we oli save mekem pis (Rom 14:19); ona long gavman (Matiu 22:21; Rom 13:​1-7); mekem wosip i go long God nomo (Matiu 4:10); no joen long ol fasin blong wol ya (Jon 17:14); stap longwe long ol rabis fren (1 Korin 15:33); klos mo hea we i stret (1 Timoti 2:​9, 10); mo no mekem narafala i foldaon (Filipae 1:​10, NW ). Taem yumi faenem stret rul long Baebol, samting ya i save mekem se tingting we i jajem yumi i kam strong moa, mo i save givhan long yumi blong mekem desisen we i stret.

Lesin Long Tingting We i Jajem Yu

Sipos yumi wantem se tingting we i jajem yumi i givhan long yumi, yumi mas lesin long hem. Tingting ya we yumi trenem folem Baebol i save givhan long yumi nomo, taem yumi kwik blong folem ol woning we hem i givim long yumi. Tingting we yumi trenem gud, i olsem ol laet insaed long trak. Sipos wan laet i laet, samting ya i givim woning long yumi se oel blong trak klosap i finis. ?Wanem i save hapen sipos yumi no kwik blong stretem bisnes ya mo yumi gohed nomo blong draevem trak? Ating bambae yumi spolem enjin blong trak ya. Long sem fasin, tingting we i jajem yumi, no voes blong tingting blong yumi, i save givim woning long yumi long sam samting we i no stret blong mekem. Taem yumi skelem ol rul blong Baebol wetem ol aksen blong yumi, tingting we i jajem yumi i givim woning long yumi, olsem we laet i laet long trak blong soem se oel blong trak klosap i finis. Taem yumi lesin long woning ya, yumi save blokem nogud frut we i kamaot taem yumi mekem wan aksen we i no stret, mo antap long samting ya, i mekem se tingting we i jajem yumi i stap wokgud oltaem.

?Wanem i save hapen sipos yumi jus blong no lesin long ol woning ya? Sloslo tingting we i jajem yumi i save kam olsem we i no moa wok nating. Sipos oltaem man i no moa lesin long woning, tingting we i jajem hem i save kam olsem we man i bonem mak long bodi blong hem. Skin we mak ya i stap long hem i no moa gat filing, i no moa save haremsave wan samting. (1 Timoti 4:2) Taem tingting i kam olsem, hem i no moa stikim yumi taem yumi mekem wan sin, mo i no save givim woning long yumi blong no mekem sin ya bakegen. Yumi no moa tingbaot ol rul blong Baebol long wanem samting we i stret mo wanem we i no stret, mekem se, tingting blong yumi i no moa wok. Tingting olsem i kam doti, mo man olsem ya i “no moa gat sem nating” mo i stap longwe long God. (Efesas 4:​17-19; Taetas 1:15) !Hemia i wan frut we i nogud olgeta!

‘Oltaem Tingting Blong Yufala i Mas Klin Gud’

Yumi mas traehad oltaem blong gat wan tingting we i klin gud. Aposol Pol i talem se: “Oltaem mi stap traehad tumas blong mekem we long fes blong God mo long fes blong man, bambae mi no mekem wan samting we i save stikim mi, se mi mekem i rong.” (Ol Wok 24:16) Oltaem Kristin aposol Pol i jekemap mo stretem ol fasin blong hem, blong hem i sua se long fes blong God hem i no mekem wan samting we i rong. Pol i save se, God nomo i save talem sipos samting we yumi mekem i gud no i nogud. (Rom 14:​10-12; 1 Korin 4:4) Pol i talem se: “Olgeta samting oli stap long klia ples nomo, stret long fes blong hem. Mo long fes blong hem nomo, yumi evriwan i mas talemaot ol fasin blong laef blong yumi.”​—Hibrus 4:13.

Pol i talem tu se, long fes blong man, hem i no save mekem wan samting we i rong. Hem i soemaot samting ya long ol advaes we hem i givim long ol Kristin blong Korin long saed blong ‘mit we ol man oli yusum blong mekem wosip long ol narafala god.’ Bigfala poen long ol advaes ya se, nating we maet i no agensem Tok blong God blong kakae mit ya, be i impoten blong tingbaot tingting blong ol narafala man long saed ya. Sipos yumi no mekem olsem, yumi save spolem ‘tingting blong brata blong yumi we Kraes i ded from.’ Mo tu, maet yumi spolem fasin fren blong yumi wetem God.​—1 Korin 8:​4, 11-13; 10:​23, 24.

Taswe, yu mas gohed blong trenem gud tingting blong yu blong i save jajem yu, mo gohed blong holem wan tingting we i klin gud. Letem God i lidim yu taem yu mekem ol desisen. (Jemes 1:5) Stadi long Tok blong God, mo letem ol rul blong Baebol oli trenem tingting mo hat blong yu. (Ol Proveb 2:​3-5) Taem i gat wan bigfala trabol, askem ol Kristin we oli bigman long saed blong spirit, blong yu save sua se yu gat stret save long ol rul blong Baebol long saed blong bisnes ya. (Ol Proveb 12:15; Rom 14:1; Galesia 6:5) Tingbaot olsem wanem desisen blong yu bambae i gat paoa long tingting we i save jajem yu, mo olsem wanem bambae i gat paoa long ol narafala, mo antap moa, olsem wanem bambae i gat paoa long fasin fren we yu yu gat wetem Jeova.​—1Timoti 1:​5, 18, 19.

Tingting we i save jajem yumi i wan nambawan presen we Jeova God, Papa blong yumi long heven, i givim wetem lav. Taem yumi yusum tingting ya long fasin we i laenap wetem tingting blong Man ya we i givim presen ya long yumi, bambae yumi kam moa klosap long God ya we i Wokem yumi. Taem yumi traehad blong gat ‘tingting we i klin gud’ long olgeta samting we yumi mekem, yumi soemaot klia moa se God i wokem yumi olsem pija blong hem.​—1 Pita 3:16; Kolosi 3:10.

[Futnot]

^ Wan diksonari (The Analytical Greek Lexicon Revised we Harold K. Moulton i raetem) i se, Grik tok we oli tanem i kam tingting we i jajem yu long vas ya, i minim “wan filing insaed long yu we i save jajem yu.” Mo buk ya, Greek-English Lexicon we J.H. Thayer i raetem i se: “Blong haremsave wanem fasin i gud mo i nogud.”

[Tok blong pija long pej 13]

?Yu yu trenemgud tingting blong yu blong i lidim yu, i no blong jajem yu nomo?

[Tok blong pija long pej 14]

Blong trenemgud tingting blong i save jajem yumi, yumi mas lanem mo folem ol rul blong Baebol

[Tok blong pija long pej 15]

Yu mas lesin long tingting we i jajem yu