Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

“Oli Witnes Blong Hem Long Fes Blong Olgeta Man”

“Oli Witnes Blong Hem Long Fes Blong Olgeta Man”

“Oli Witnes Blong Hem Long Fes Blong Olgeta Man”

“Bambae yufala i mas go talemaot mi long . . . olgeta ples long wol.”​—OL WOK 1:8.

1. ?Wetaem ol disaepol oli harem profet tok we yumi ridim long Matiu 24:​14, mo oli stap wea long taem ya?

 PLANTE long yumi i save baehat ol tok blong Jisas long Matiu 24:14. !Profet tok ya i nambawan tumas! !Tingbaot taem we ol disaepol oli harem tok ya fastaem! Hemia long yia 33 K.T. Oli bin folem Jisas 3 yia finis, mo naoia oli kamtru wetem hem long Jerusalem. Oli bin luk ol merikel we Jisas i mekem, oli harem ol tijing blong hem tu. Oli glad tumas long olgeta sas trutok ya we Jisas i tijim long olgeta, be oli luksave tu se i no gat plante man we oli glad long Jisas olsem olgeta. I gat sam man we oli agensem Jisas bigwan. Mo ol man ya oli gat haenem mo paoa.

2. ?Wanem trabol mo traem we bambae i kasem ol disaepol?

2 Antap long Hil blong ol Oliftri, fo disaepol oli sidaon wetem Jisas, oli stap lesin long hem. Hem i stap talem long olgeta wanem ol trabol mo traem we bambae oli kasem long taem we i kam. Be bifo long storian ya, Jisas i bin talem long olgeta se bambae ol man oli kilim hem i ded. (Matiu 16:21) Nao, long storian ya, Jisas i talem long fofala ya se bambae ol man oli kilim olgeta mo mekem i nogud tumas long olgeta. Hem i se: “Bambae sam man oli holem yufala, oli mekem i nogud long yufala, gogo oli kilim yufala i ded. Bambae olgeta man oli no laekem yufala nating, oli agens long yufala, from we yufala i holem nem blong mi.” Be i no hemia nomo. Plante giaman profet tu bambae oli girap oli lidim fulap man i gorong. Samfala disaepol bambae oli foldaon nao bambae oli letem ol brata blong olgeta i go long ol han blong ol enemi mo bambae oli no moa laeklaekem olgeta. Sam narafala disaepol, we Jisas i talem se bambae i mekemap “bighaf” blong olgeta, bambae oli letem lav we oli gat long God mo long Baebol i kam kolkol.​—Matiu 24:​9-12.

3. ?From wanem ol tok blong Jisas long Matiu 24:14 oli mekem yumi sapraes?

3 Taem Jisas i tokbaot ol trabol ya finis, hem i talem profet tok ya we ating i mekem ol disaepol oli sapraes. Hem i se: “Gud nius ya blong Kingdom, bambae ol man oli talemaot long olgeta ples long wol, blong oli witnes long hem long fes blong olgeta man, nao biaen bambae en i save kam.” (Matiu 24:​14, NW ) Yes, wok ya we Jisas i statem long Isrel​—wok blong givim ‘witnes long saed blong trutok’—​bambae i gohed mo i gru go kasem olgeta ples long wol. (Jon 18:​37, NW ) !Profet tok ya i mekem man i sapraes bigwan! I wan bigfala wok ya blong karem gud nius i go long “olgeta ples long wol,” be ating bambae i wan merikel sipos wok ya i gohed semtaem we ol “man oli no laekem” yumi nating. Bigfala wok ya bambae i leftemap hae rul blong Jeova mo paoa blong hem, mo bambae i leftemap hem from lav, sore, mo longfala tingting blong hem tu. Antap long hemia, wok ya bambae i givim janis long ol man blong Jeova blong oli soemaot bilif blong olgeta mo fasin blong olgeta blong fasgud long God.

4. ?Hu olgeta we oli kasem wok ya blong prij, mo wanem toktok blong Jisas we i leftemap tingting blong olgeta?

4 Jisas i soemaot klia long ol disaepol blong hem se hemia wan bigfala wok ya we hem i putum long han blong olgeta. Bifo we Jisas i go long heven, hem i kamtru long olgeta mo i talem se: “Taem [tabu spirit] i kam kasem yufala, bambae yufala i gat paoa. Nao bambae yufala i mas go talemaot mi long Jerusalem, mo long olgeta ples long Judia mo Sameria, gogo yufala i finisim olgeta ples long wol.” (Ol Wok 1:8) I gat sam moa man we bambae oli joen wetem ol disaepol ya blong mekem wok ya. Be nating se i olsem, bambae oli no plante. !Taswe ating oli harem gud tumas blong save se tabu spirit blong God bambae i givim paoa long olgeta blong oli save mekemgud wok ya we God i putum long han blong olgeta!

5. ?Wanem samting we ol disaepol oli no save long saed blong wok blong prij?

5 Ol disaepol oli save se oli mas talemaot gud nius mo ‘pulum ol man oli kam man blong Kraes.’ (Matiu 28:​19, 20) Be oli no save se wok blong prij bambae i kavremap wol gogo kasem wanem ples, mo oli no save wetaem en bambae i kam. Yumi tu yumi no save samting ya. Hemia ol samting we Jeova nomo i save. (Matiu 24:36) Taem wok blong prij i go kasem mak we Jeova i wantem, ale bambae hem i finisim rabis fasin blong wol ya. Long taem ya nao ol Kristin bambae oli luksave se wok blong prij i finis stret olsem we Jeova i bin mekem plan from. Ol disaepol ya bifo oli no save tingbaot se wok blong prij bambae i kam bigwan olsem wanem long taem blong en.

Wok Blong Prij Long Faswan Handred Yia

6. ?Wanem i hapen long lafet blong Pentekos long yia 33 K.T. mo smoltaem afta?

6 Long faswan handred yia, wok blong talemaot Kingdom mo pulum man i kam disaepol i karem nambawan frut. Long taem blong lafet blong Pentekos long yia 33 K.T., raonabaot 120 disaepol oli stap long wan rum antap long wan haos long Jerusalem. Tabu spirit blong God i kamdaon long olgeta, mo aposol Pita i givim wan tok blong talemaot mining blong merikel ya. Ale, samwe long 3,000 man oli bilif mo oli baptaes. Long taem ya, wok ya i jes stat nomo. Ol lida blong skul oli traem stopem wok blong prij, be “evri dei, [Jeova] i stap sevem ol man, i stap joenem olgeta long grup ya blong ol aposol.” I no longtaem, namba blong olgeta “klosap i kasem faef taosen man.” Afta long hemia, “oltaem, Hae God i stap joenem plante man mo woman moa we oli stap bilif long Jisas long grup blong olgeta.”​—Ol Wok 2:​1-4, 8, 14, 41, 47; 4:4; 5:14.

7. ?From wanem taem ya we Konilias i kam Kristin i wan impoten taem?

7 Long yia 36 K.T., wan narafala nambawan samting i kamaot long saed blong wok blong prij. Hem i long yia ya nao we faswan hiten man i baptaes i kam wan Kristin. Man ya hemia Konilias. Jeova i lidim aposol Pita i go long man ya. Samting ya i soemaot se taem Jisas i givim oda blong oli pulum ol man long olgeta ples long wol oli kam disaepol, hem i no minim se oli mas pulum ol man Jiu nomo we oli stap olbaot long ol defren kantri blong wol. (Ol Wok 10:​44, 45) ?Ol aposol mo ol olfala long Judia oli mekem wanem taem oli luk niufala rod ya we i open? Taem oli luksave se gud nius i mas go kasem ol man blong ol narafala kantri tu, i no long ol man Jiu nomo, oli presem God. (Ol Wok 11:​1, 18) Wok blong prij i stap gohed blong pulum plante man Jiu i kam Kristin. Sam yia biaen, ating samwe long 58 K.T., plante hiten man oli bilif, mo i gat “plante taosen man we oli laen blong Isrel” tu we oli bilif.​—Ol Wok 21:20.

8. ?Gud nius i mekem wanem long man we i lesin?

8 I tru yumi sapraes long namba blong man we oli kam Kristin long faswan handred yia. !Be tingbaot, hemia i no jes wan namba nomo, hemia ol man mo woman! Ol tok blong Baebol we ol man ya oli harem i gat paoa long olgeta. (Hibrus 4:12) Ol tok ya i mekem laef blong ol man ya i jenis bigwan. Wanwan long ol man ya we oli kam Kristin oli sakemaot ol fasin blong laef we i doti, oli putum niufala laef, mo oli kam fren blong God bakegen. (Efesas 4:​22, 23) Sem samting ya i stap hapen tede. Mo olgeta man evriwan we oli stap lesin long gud nius oli gat nambawan janis ya blong laef olwe.​—Jon 3:16.

Ol Man Blong Wok Wetem God

9. ?Ol faswan Kristin oli luksave se oli gat wanem blesing mo wok?

9 Ol faswan Kristin oli savegud se wanem we oli mekem i no kamaot long paoa blong olgeta nomo. Oli luksave se “paoa blong Tabu Spirit” nao i stap sapotem olgeta long wok blong prij. (Rom 15:​13, 19) Jeova nao i mekem wok i karem frut. Semtaem, ol Kristin we oli mekem wok ya oli save se hemia wan blesing mo wan wok ya blong “joen wetem God blong mekem wok blong hem.” (1 Korin 3:​6-9) Taswe oli folem advaes blong Jisas, oli traehad bigwan long wok ya we God i putum long han blong olgeta.​—Luk 13:24.

10. ?Wanem sam samting we ol faswan Kristin oli mekem blong prij long olgeta neson?

10 Pol i ‘aposol blong olgeta we oli no laen blong Isrel.’ Hem i wokbaot plante taosen kilometa long leg nomo mo long sip mo i stanemap plante kongregesen long provins blong Rom we i stap long Esia mo long Gris. (Rom 11:13) Hem i go kasem Rom mo maet long Spen tu. Long semtaem, aposol Pita we i holem wok blong “talemaot gud nius long ol laen blong Isrel,” i stap wokbaot i go long ol narafala ples i go kasem Babilon, we long taem ya hem i ples we plante man Jiu i stap long hem. (Galesia 2:​7-9; 1 Pita 5:13) I gat plante narafala Kristin we oli wok strong long wok blong Masta, olsem tufala woman ya Trifaena mo Trifosa. Mo narafala woman ya Perisis tu, we oli tokbaot hem se hem i “wok had tumas long wok ya blong Masta blong yumi.”​—Rom 16:12.

11. ?Olsem wanem Jeova i blesem traehad blong ol disaepol?

11 Jeova i blesem bigwan traehad blong olgeta ya mo ol narafala Kristin we oli wok strong long taem ya. I no bitim 30 yia afta we Jisas i bin givim oda ya se oli mas go prij long ol man blong olgeta ples, Pol i raetem se “gud nius ya, . . . ol man oli talemaot finis long olgeta man long wol.” (Kolosi 1:23) ?Olsem wanem? ?En i kam long taem ya? En blong fasin blong laef blong ol man Jiu, yes, i kam. Hemia long yia 70 K.T. taem ol ami blong Rom oli spolem Jerusalem mo tempol blong God. Jeova i talem se bifo we hem i spolem fulwan rabis wol blong Setan, wok blong prij bambae i mas kam bigwan moa.

Wok Blong Prij Tede

12. ?Ol Baebol Studen oli gat wanem tingting long saed blong oda ya blong Jisas blong prij?

12 Long lashaf blong ol yia 1800, afta we apostasi * i stap gohed plante yia finis, trufala wosip i stanap bakegen. Ol Baebol Studen, hemia nem blong ol Witnes blong Jeova bifo, oli kasem save se oli mas folem oda ya blong Jisas blong go long olgeta ples long wol blong pulum ol man oli kam disaepol. (Matiu 28:​19, 20) Ale taem yia 1914 i kam, i gat samwe long 5,100 man we oli stap talemaot gud nius long 68 kantri. Be ol Baebol Studen long taem ya oli no kasem save yet fulwan mining blong Matiu 24:14. Long lashaf blong ol yia 1800, plante Baebol Sosaeti oli bin transletem mo printim Baebol long plante lanwis mo oli serem long plante kantri finis. Taswe blong plante yia ol Baebol Studen oli tingting se from we Baebol i stap long plante lanwis mo kantri finis, hemia i min se gud nius i kasem olgeta ples long wol finis.

13, 14. ?Wanem save i kam klia moa nao long wan Wajtaoa blong 1928?

13 Sloslo, Jeova i givhan long ol man blong hem blong oli kasem klia save long stamba tingting blong hem mo wanem we hem i wantem olgeta blong mekem. (Ol Proveb 4:18) Wajtaoa blong Disemba 1, 1928 i talem se: “?I stret blong talem se wok blong transletem mo seremaot Baebol i finisim wok ya blong talemaot gud nius blong Kingdom? !Nogat! Nating se Baebol i kasem plante man finis, i nidim yet we smol grup blong ol witnes blong God i printim ol buk blong talemaot long ol man se wanem nao [stamba tingting] blong God, mo blong visitim ol man we oli stap ridim ol Baebol ya. Sipos no, ol man bambae oli stap nating nomo we oli no save se gavman blong Mesaea i stanap finis long taem blong yumi.”

14 Wan narafala haf blong Wajtaoa ya i talem se: “Long 1920, . . . ol Baebol Studen oli kliarem mining blong profet tok blong Masta we i stap long Matiu 24:14. Long yia ya oli luksave se ‘gospel’ ya we ol disaepol oli mas prijim raon long wol olsem wan witnes long fes blong ol Hiten man, hemia ol neson, i no blong talemaot se kingdom bambae i kam, be i blong talemaot se Mesaea King i stap rul finis.”

15. ?Olsem wanem wok blong prij i gru stat long 1920 i kam?

15 ‘Smol grup ya blong ol witnes’ long ol yia 1920 i no stap smol. Taem ol yia oli pas, oli kasem save long mining blong “bigfala kampani” blong “ol narafala sipsip,” mo oli stat hivimap olgeta. (Revelesen 7:​9, NW; Jon 10:16) Tede, i gat samting olsem 6,613,829 man blong talemaot gud nius long 235 kantri blong wol. !I gud tumas blong luk we profet tok ya i kamtru olsem! I no gat wan narafala taem bifo we “gud nius ya blong Kingdom” i kasem plante ples long wol olsem tede. I gat plante moa man we oli stap mekem wok blong Jeova long wol tede i bitim ol narafala taem bifo.

16. ?Olsem wanem long wok blong yumi long sevis yia we i jes pas? (Lukluk lis blong ol kantri long pej 27-30)

16 Olgeta Witnes tugeta oli bin bisi long sevis yia 2005. Oli spenem bitim wan bilian aoa blong talemaot gud nius long 235 kantri. Oli visitim plante milian man mo oli mekem Baebol stadi wetem plante milian man tu. Wok ya i gohed from we ol Witnes blong Jeova oli givim taem blong olgeta mo oli spenem prapa mane blong olgeta nomo blong talemaot Tok blong God long ol man. (Matiu 10:8) Jeova i gohed yet blong yusum tabu spirit blong hem blong givim paoa long ol man blong hem blong oli mekem wok blong hem.​—Sekaraea 4:6.

Wokhad Blong Givim Witnes

17. ?Ol man blong Jeova oli mekem wanem folem tok blong Jisas se oli mas talemaot gud nius?

17 Nating se klosap 2,000 yia i pas finis afta we Jisas i bin talem long ol disaepol blong hem se oli mas go talemaot gud nius, be ol man blong God oli gohed yet blong mekem wok ya olsem wan faea we i laet. Yumi save se taem yumi stanap strong blong mekem gudfala wok ya, yumi stap soemaot lav, sore, mo longfala tingting long ol man olsem Jeova i soem. Yumi gat filing olsem Jeova, yumi no wantem we wan man i lus be yumi wantem we oli tanem tingting blong olgeta mo oli kambak long Jeova. (2 Korin 5:​18-20; 2 Pita 3:9) Ol Witnes blong Jeova oli letem tabu spirit blong Jeova i wok long olgeta mo i pusum olgeta blong oli gohed blong talemaot gud nius gogo kasem olgeta ples long wol. (Rom 12:11) From samting ya, plante man long evri ples oli stap lesin long trutok mo oli letem Jeova i lidim laef blong olgeta. Bambae yumi storebaot sam eksampol long saed ya.

18, 19. ?Wanem stori we yu save talem long saed blong samfala we oli lesin long gud nius?

18 Charles i wan fama long wes blong Kenya. Long 1998 hem i salem bitim 8,000 kilo blong tabak mo ol man oli givim praes long hem se hem i Beswan Fama blong Tabak. Raon long taem ya hem i stat stadi Baebol. Nao hem i lanem se wan man we i salem tabak i no folem oda blong Jisas se yumi mas lavem ol man raonabaot long yumi. (Matiu 22:39) Charles i tingting se hem i no ‘beswan fama blong tabak’ be hem i ‘beswan man blong kilim man i ded.’ Ale hem i karem posen mo i saksakem olbaot long ol tri blong tabak we hem i bin planem, i kilim evriwan i ded. Afta long hemia, hem i givim laef blong hem long Jeova mo i tekem baptaes. Tede hem i wan fultaem paenia mo wan man blong givhan long kongregesen.

19 I klia nomo se Jeova i stap yusum wok blong prij blong hivimap ol gudgudfala samting blong ol kantri, hemia ol gudfala man, oli kam. (Hagae 2:7) Wan man Potugal we nem blong hem Pedro i joen long wan skul blong tren blong kam pris taem hem i gat 13 yia. Hem i wantem kam wan misinari mo tijim Baebol long ol man. Be smoltaem nomo biaen, hem i lego skul ya from we hem i luk se oli no stap tokbaot Baebol plante. Sikis yia biaen hem i stap long yunivesiti blong Lisbon, i stap tekem kos blong psychology. Hem i stap long haos blong anti blong hem we i wan Witnes blong Jeova. Anti ya i talem long Pedro se i gud hem i stadi long Baebol. Be long taem ya, Pedro i no moa bilif strong se God i stap, mo hem i no save tekem desisen se bambae i stadi Baebol no nogat. Hem i toktok wetem tija blong hem long yunivesiti se wanem tingting blong hem long saed blong fasin ya we man i no save tekem wan desisen. Tija ya i talem long hem se man we i no naf blong tekem desisen bambae i spolem hem wan bakegen. Ale, Pedro i tekem desisen blong stadi Baebol. Naoia hem i baptaes finis blong kam wan Kristin brata blong yumi, mo hem tu i stap tijim ol narafala man long saed blong Baebol.

20. ?From wanem yumi save glad se wok blong prij i kasem plante ples finis?

20 Yumi no save se wok blong prij bambae i mas gohed yet go kasem wanem mak, mo yumi no save tu wanem dei mo aoa we en bambae i kam. Be yumi save se hem i klosap nao. Yumi glad tumas se wok blong prij we i kasem plante ples i wan smol haf nomo blong saen ya we i soemaot se klosap nao bambae Kingdom blong God i finisim ol gavman blong man. (Daniel 2:44) Evri yia, plante milian man oli stap kasem janis ya blong lesin long gud nius, mo samting ya i leftemap nem blong God blong yumi, Jeova. I gud, tingting blong yumi i strong blong holem bilif mo blong stap bisi wetem ol brata blong yumi raon long wol blong talemaot gud nius long olgeta man. Taem yumi mekem olsem, bambae yumi sevem yumi wetem olgeta man we oli lesin long yumi.​—1 Timoti 4:16.

[Futnot]

^ Fasin blong lego trufala bilif mo agensem hem.

?Yu Yu Rimemba?

• ?From wanem Matiu 24:14 i wan profet tok we i pulum tingting blong yumi?

• ?Wanem traehad we ol faswan Kristin oli mekem long wok blong prij, mo wanem frut i kamaot from?

• ?Olsem wanem ol faswan Baebol Studen oli kasem save se oli mas go prij long ol man long evri ples long wol?

• ?Taem yu lukluk bak long wok we ol man blong Jeova oli mekem long sevis yia we i pas, wanem samting i pulum intres blong yu?

[Kwestin]

[Chart blong pija long pej 27-30

RIPOT BLONG OL WITNES BLONG JEOVA LONG FULWOL LONG SEVIS YIA 2005

(Lukluk niuspepa)