Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

“Tingting Blong Yufala i Mas Klia Gud”

“Tingting Blong Yufala i Mas Klia Gud”

“Tingting Blong Yufala i Mas Klia Gud”

“Man we i no gat hed, hem i save bilif long evri samting, be man we i gat hed, hem i stap lukluk gud long rod we bambae i folem.”​—OL PROVEB 14:15.

1, 2. (a) ?Stori blong Lot long Sodom i tijim yumi long wanem samting? (b) ?Tok ya ‘tingting i mas klia gud’ i minim wanem?

 TAEM Ebraham i givim janis long Lot blong jusum wanem graon we hem i wantem fastaem, Lot i laekem wan ples blong gudfala wota we “i olsem gudfala ples ya we Hae God i bin wokem fastaem, long Iden.” Ating Lot i ting se hemia nao nambawan ples blong hem mo famle blong hem, ale hem i ‘jusumaot olgeta graon long levelples ya daon, klosap long Jodan Reva,’ mo i putum haos blong hem klosap long taon ya Sodom. Be nating se ples ya i naes, hem i no wan gudfala ples, from we “ol man Sodom ya oli man nogud, oltaem oli stap mekem sin agens long Hae God.” (Jenesis 13:​7-13) Biaen, Lot mo famle blong hem i lusum plante samting, mo hem wetem tufala gel blong hem oli mas ronwe i go stap long wan hol blong ston. (Jenesis 19:​17, 23-26, 30) Fastaem, Lot i ting se ples we hem i jusum i nambawan, be biaen hem i faenemaot samting we i defren olgeta.

2 Stori blong Lot i tijim ol man blong God tede. Taem yumi tekem wan desisen, yumi mas luksave wanem trabol i save kamaot, mo taem wan samting i luk gud, yumi mas lukaot se i no wan trap. Taswe, i stret nomo we Tok blong God i talem se: “Tingting blong yufala i mas klia gud.” (1 Pita 1:13) Wan man we i stadi long ol tok blong Baebol, nem blong hem R.C.H. Lenski, i talem se taem tingting blong yumi i klia gud, yumi gat “kwaet tingting, yumi tingting gud mo skelemgud ol samting, nao yumi mekem gudfala desisen.” Bambae yumi tokbaot sam samting long laef blong yumi we yumi mas skelem wetem tingting we i klia gud.

Janis Blong Wingud Long Bisnes

3. ?From wanem yumi mas lukaotgud taem narafala i givim janis long yumi blong wingud long wan bisnes?

3 Tingbaot sipos wan man we yu trastem hem, maet wan man blong wosipim Jeova, i givim janis long yu blong wingud long wan bisnes. Hem i sua se yu yu save mekem bisnes ya i rongud mo i talem se yu mas hareap, sipos no maet yu mestem janis blong yu. Nao ating yu stat blong tingting se bisnes ya i save mekem laef blong yu mo famle blong yu i moa gud, mo maet yu ting se bambae i givim moa taem long yu tu blong mekem ol samting long saed blong spirit. Be Ol Proveb 14:15 i givim woning ya se: “Man we i no gat hed, hem i save bilif long evri samting, be man we i gat hed, hem i stap lukluk gud long rod we bambae i folem.” Glad we yu gat taem yu statem wan niufala bisnes i save mekem se yu no luksave mo tingting gud long ol trap, ol denja, mo olsem wanem bisnes i save foldaon isi nomo long wol ya we i olbaot. (Jemes 4:​13, 14) !From samting ya, i impoten tumas we taem yumi gat janis blong statem wan bisnes olsem, tingting blong yumi i mas klia gud!

4. ?Olsem wanem yumi save ‘lukluk gud long rod we bambae yumi folem’ taem yumi skelemgud wan janis blong mekem bisnes?

4 Man we i waes i tingting gud fastaem bifo we hem i tekem desisen long saed blong wan bisnes we narafala i pulum hem blong mekem. (Ol Proveb 21:5) Plante taem hem i faenem sam denja we maet hem i no bin luksave fastaem. Tingbaot sipos wan man i askem wan lon long yu blong statem wan bisnes, nao hem i talem se bambae hem i givimbak bigfala intres long yu antap long mane we yu givim long hem. Taem hem i toktok olsem, ating yu harem se hemia wan janis blong winim mane. Be tingbaot trabol we i save kamaot. ?Olsem wanem sipos bisnes ya i no wingud? ?Man ya bambae i pembak mane ya yet? ?No bambae hem i pembak nomo sipos bisnes i rongud? Blong talem long narafala rod: ?Yu yu save lusum mane blong yu sipos bisnes ya i foldaon? Mo tu, i gud blong skelem se: “?From wanem man ya i stap askem mane long sam man be i no askem long bang? ?Ol bang oli ting se bisnes we hem i wantem statem i save foldaon?” I gud blong tekem taem blong tingbaot ol trabol we i save kamaot. Olsemia, bambae yu skelem evri samting wetem stret mo klia tingting.​—Ol Proveb 13:16; 22:3.

5. (a) ?Taem Jeremaea i pem wan graon, hem i mekem wanem we i waes? (b) ?From wanem i gud blong raetem wan pepa folem loa taem yumi mekem bisnes wetem narafala?

5 Long taem bifo, profet Jeremaea i pem wan graon long kasen brata blong hem we i wan man blong wosipim Jeova. Long taem ya, Jeremaea i saenem wan pepa we i gat ol toktok blong graon i stap long hem, mo i tekem ol man i kam blong oli witnes long hem. (Jeremaea 32:​9-12) Tede, man we i waes i meksua se hem i raetem wan pepa folem loa long saed blong bisnes we hem i mekem wetem narafala, nating se man ya i wan famle blong hem no wan Kristin brata no sista. * Sipos tufala i saenem wan pepa we ol tok blong hem i klia long saed blong bisnes ya, bambae i no save gat rao i kamaot from wan samting we tufala i no kasem save gud long hem, ale tufala i save gohed blong joengud. Be sipos yumi no raetem wan pepa olsem, ol problem long saed blong bisnes oli save kamaot bitwin long ol man blong Jeova. Sore tumas, trabol olsem i save mekem se yumi harem nogud tumas, yumi kros, mo maet yumi kam slak long saed blong spirit tu.

6. ?From wanem yumi mas blokem fasin ya blong wantem plante tumas samting?

6 Yumi mas blokem wan narafala fasin tu, hemia fasin blong wantem plante tumas samting. (Luk 12:15) Taem narafala i mekem promes se bambae yumi winim bigfala mane, samting ya i save mekem se yumi fogetem ol trabol we yumi save kasem long wan bisnes we i no wokgud. Sam Kristin we oli mekem bigfala wok insaed long ogenaesesen blong Jeova, olgeta tu oli bin foldaon long trap ya. Tok blong God i givim woning ya se: “I nogud yufala i laekem mane tumas. Sipos yufala i gat wanem samting, be yufala i mas harem gud long hem.” (Hibrus 13:5) Taswe, taem wan Kristin i stap tingbaot wan janis blong mekem bisnes, hem i mas askem se: ‘?Mi mi rili nidim bisnes ya?’ Sipos laef blong yumi i no fasfas tumas mo yumi putum tingting blong yumi fastaem long wosip blong Jeova, samting ya i save blokem plante “fasin nogud” we oli save kamaot taem yumi wantem plante tumas samting.​—1 Timoti 6:​6-10.

Traem Blong Ol Kristin We Oli No Mared

7. (a) ?Wanem traem blong plante Kristin we oli no mared? (b) ?Olsem wanem blong stap tru long God taem yumi jusum wan man no woman blong mared wetem?

7 Plante man blong Jeova oli wantem tumas blong mared, be oli no save faenem wan man no woman we i stret long olgeta. Long sam kantri, ol man oli toktok blong traem fosem ol yangfala blong mared kwik from we oli ting se i wan bigfala sem blong man no woman i stap olsem we i no mared. Be maet long kongregesen blong yu, i no gat wan man no woman we yu save mared wetem. (Ol Proveb 13:12) Nating se i olsem, ol Kristin oli save se blong stap tru long Jeova oli mas obei long tok blong Baebol blong mared long “man blong Masta” nomo. (1 Korin 7:39) Tingting blong ol Kristin we oli no mared i mas klia gud, blong oli save stanap strong agensem ol tok we ol man oli talem blong traem fosem olgeta blong mared, mo blong stanap strong agensem ol narafala traem tu.

8. ?Wanem traem we wan gel Sulam i fesem? ?Olsem wanem ol Kristin woman tede oli fesem semfala traem ya?

8 Long Sing blong Solomon, wan gel Sulam we i kam long bus mo i no flas, i pulum ae blong king. King i traem blong winim gel ya wetem mane mo haenem blong hem mo wetem plante swit tok. Be gel ya i lavem wan narafala yangfala man. (Sing Blong Solomon 1:​9-11; 3:​7-10; 6:​8-10, 13) Sipos yu yu wan Kristin woman, maet wan man we i no Kristin i traem fren wetem yu. Ating hem i wan man long wok, maet wan bos, we i tok swit, i mekem i gud long yu, mo i lukaot evri rod blong kampani wetem yu. Sipos i olsem, yu mas lukaotgud. I tru, maet hem i no gat rabis tingting, be plante man olsem oli wantem mekem rabis fasin nomo. Yu mas gat sem fasin olsem gel Sulam ya, we hem i olsem “wan stonwol.” (Sing Blong Solomon 8:​4, 10) Yu mas soemaot klia se yu no wantem fren wetem ol man olsem. Taem yu faenem wan wok, talemaot klia long ol man we yu wok wetem olgeta se yu yu wan Witnes blong Jeova, mo yusum evri janis blong prij long olgeta. Fasin ya bambae i protektem yu.

9. ?Wanem trabol i save kamaot sipos yu fren wetem wan man no woman long Intenet? (Lukluk bokis long pej 23.)

9 Tede plante oli lukluk long sam Web saet long Intenet we oli blong halpem ol man mo woman blong faenem wan fren blong mared wetem. Samfala oli ting se hemia wan gudfala rod blong mitim ol niufala fren. Be taem yu fren wetem wan man no woman we yu no save hem nating, hemia i save givim bigfala trabol long yu. Long Intenet i had blong luksave sipos wan man i stap tok tru no i stap giaman. (Ol Sam 26:4) Samfala oli talem se oli man blong Jeova be oli stap giaman nomo. Mo tu, taem yu fren wetem wan man long Intenet, kwiktaem nomo yu save laekem hem, nao tingting blong yu bambae i no moa klia blong skelemgud evri samting mo luksave ol trabol we i save kamaot. (Ol Proveb 28:26) Nating se long Intenet no long wan narafala ples, be i no waes blong fren wetem wan man we yu no savegud hem.​—1 Korin 15:33.

10. ?Olsem wanem yumi save leftemap tingting blong ol Kristin we oli no mared?

10 Jeova “i kaen tumas” long ol man blong hem. (Jemes 5:11) Hem i save se ol Kristin we oli wantem mared oli fesem plante traem we i mekem olgeta oli harem nogud, mo hem i tinghae long olgeta we oli stap tru long hem. ?Olsem wanem yumi save leftemap tingting blong ol Kristin ya? Oltaem yumi mas talem gudfala toktok long olgeta from we oli stap obei long God mo from we oli rere blong lego samting we oli wantem. (Jajes 11:​39, 40) Mo tu, yumi save singaot olgeta oli kam joen wetem yumi mo sam narafala long haos blong yumi. ?Olsem wanem? ?Yu yu bin mekem olsemia long ol wik we i pas? Yumi save prea from olgeta tu. Yumi save askem Jeova blong halpem olgeta blong stanap strong long saed blong spirit mo blong faenem glad long wok blong hem. I gud we yumi rili intres long olgeta ya we oli stap tru long Jeova. Olsem nao, bambae yumi soemaot se yumi tinghae long olgeta olsem we Jeova i tinghae long olgeta.​—Ol Sam 37:28.

Ol Problem Blong Helt

11. ?Ol bigfala sik oli mekem wanem traem i kamaot?

11 !Taem yumi, no wan famle blong yumi, i sik bigwan, yumi harem nogud tumas! (Aesea 38:​1-3) I stret nomo we yumi traehad blong faenem wan rod blong winim sik ya, be i impoten tumas we yumi obei long ol rul blong Baebol tu. Ol Kristin oli mas obei long loa blong Baebol blong no tekem blad, mo oli no mas akseptem tritmen we i joen wetem wok blong kleva. (Ol Wok 15:​28, 29; Galesia 5:​19-21) Be sipos yumi no gat save long ol meresin mo ol rod we dokta i save yusum, i had blong skelemgud ol tritmen. Maet yumi fraet mo tingting blong yumi i fasfas. ?Sipos i olsem, wanem i save givhan long yumi blong gat tingting we i klia gud?

12. ?Olsem wanem wan Kristin i save mekem stret desisen taem hem i jusum tritmen from wan sik?

12 “Man we i gat hed, hem i stap lukluk gud long rod we bambae i folem.” Hem i mekem samting ya taem hem i lukaot save long Baebol mo long ol Kristin buk. (Ol Proveb 14:15) Long plante ples blong wol we i no gat fulap dokta mo hospital, ol man oli yusum kastom meresin mo lif meresin. Maet i no gat narafala rod. Sipos yu stap tingbaot blong folem tritmen olsem, yu save faenem moa save long saed ya long Wajtaoa (Franis/Inglis), Eprel, 15, 1987, pej 26-29. Haf ya i makemgud ol denja, mo i soemaot ol samting we yu mas faenemaot fastaem, olsem: ?Man ya we i mekem kastom meresin, hem i wan kleva? ?Tritmen i stanap long tingting ya se sik mo ded i kamaot from we yu mekem ol god (no ol spirit blong dedman) oli kros, no from sam enemi blong yu we oli yusum majik no posen long yu? ?Taem dokta i wokem meresin ya, hem i mekem sakrefaes, singsing, singaot ol spirit, no mekem sam narafala kastom we oli joen wetem ol devel? ?Yu yu mas mekem sam samting olsem taem yu dring meresin ya? (Dutronome 18:​10-12) Ol save olsem bambae i givhan long yu blong folem advaes ya we i kamaot long God se: “Jekem olgeta samting fastaem. Holemstrong long fasin we i stret.” * (1 Tesalonaeka 5:​21, NW ) Advaes ya bambae i givhan long yumi blong gat klia tingting long saed blong tritmen we yumi jusum.

13, 14. (a) ?Olsem wanem yumi save soem se yumi no bitim mak long saed blong helt blong yumi? (b) ?From wanem yumi mas gat stret tingting taem yumi storian wetem narafala long saed blong helt mo meresin?

13 Long evri samting long laef, yumi mas gat stret tingting mo yumi no mas bitim mak. Hemia i tru tu long saed blong helt blong yumi. (Filipae 4:5) Taem yumi lukaotgud long helt blong yumi, yumi soemaot tangkiu from sas presen ya blong laef. Taem wan sik i kasem yumi, i stret nomo we yumi traem faenem wan rod blong kamgud bakegen. Be yumi mas rimemba se helt blong yumi bambae i jes kamgud fulwan long taem we God i luk se i stret blong “tekemaot sik blong ol man blong ol kantri long wol.” (Revelesen 22:​1, 2) Yumi mas lukaot se yumi no spenem tumas taem long helt blong yumi nao yumi fogetem ol samting we oli moa impoten, hemia ol nid blong yumi long saed blong spirit.​—Matiu 5:3; Filipae 1:10.

14 Taem yumi stap storian wetem ol narafala long saed blong helt mo meresin, long taem ya tu, yumi no mas bitim mak. Long ol Kristin miting mo asembli we yumi joen long olgeta blong kam strong moa long saed blong spirit, yumi no mas storian wetem ol narafala long saed blong helt mo meresin nomo. Mo tu, ol desisen long saed blong tritmen mo meresin oli mas stanap long ol rul blong Baebol, tingting blong yumi we i save jajem yumi, mo fasin fren blong yumi wetem Jeova. Taswe, sipos yumi fosem narafala Kristin blong folem tingting blong yumi mo blong no lesin long tingting blong hem we i jajem hem, yumi no stap soemaot lav. Maet wan Kristin i wantem askem help blong narafala long kongregesen we i bigman long saed blong spirit. Hemia i oraet, be yumi mas rimemba se evri Kristin i “gat basket blong hem blong karem,” hemia i min se yumi wanwan i mas mekem prapa desisen blong yumi. “Yumi evriwan i mas talemaot olgeta fasin blong yumi long fes blong God.”​—Galesia 6:​5, NTB; Rom 14:​12, 22, 23.

Taem Yumi Gat Trabol Mo Wari

15. ?Olsem wanem trabol mo wari i save traem yumi bigwan?

15 Nating se wan man i strong long wosip blong Jeova, be trabol mo wari i save mekem we hem i talem sam toktok we i no stret no i mekem samting we i no waes. (Prija 7:​7, NW ) Bigfala traem we i kasem Job i mekem se hem i lusum stret tingting blong smoltaem, mo hem i mas stretem tingting blong hem bakegen. (Job 35:​2, 3; 40:​6-8) “I no gat wan narafala man long wol we tingting blong hem i stap daon olsem [Moses],” be wan taem hem tu i kam kros mo i talem ol tok we i no stret. (Namba 12:3; 20:​7-12; Ol Sam 106:​32, 33) Deved i soemaot longfala tingting long King Sol, mo i no kilim hem i ded. Be taem Nabal i tok nogud long Deved mo i swea long ol man blong hem, Deved tu i kam kros tumas mo i lusum klia tingting. Klosap hem i mekem wan mastik we i spolem laef blong plante man. Laki nomo, Abigel i blokem hem nao tingting blong Deved i kam klia bakegen.​—1 Samuel 24:​2-7; 25:​9-13, 32, 33.

16. ?Wanem i save blokem yumi blong yumi no hareap tumas mo mekem wan krangke samting?

16 Tede tu yumi fesem plante trabol mo wari we oli save mekem se yumi lusum klia tingting. Sipos yumi skelemgud ol tingting we narafala i talem, olsem Deved i mekem, samting ya i save halpem yumi blong no hareap tumas blong mekem samting we maet i krangke nomo. (Ol Proveb 19:2) Tok blong God i givim moa advaes tu, i se: “I gud yufala i fraet, yufala i seksek, nao yufala i no moa mekem sin. Taem yufala i stap long bed blong yufala, i gud yufala i stap kwaet, yufala i tingting gud long ol samting ya.” (Ol Sam 4:4) I moagud blong wet gogo tingting blong yumi i kam kwaet bifo we yumi tekem aksin no mekem wan desisen. (Ol Proveb 14:​17, 29) Yumi save prea long Jeova wetem fulhat blong yumi, “nao pis we hem i givim, we i bigfala moa, i bitim save blong yumi, bambae hem i putum long tingting blong [yumi], blong lukaot gud long [yumi] ya we i joen long Jisas Kraes.” (Filipae 4:​6, 7) Pis ya we God i givim bambae i mekem yumi strong mo bambae i givhan long yumi blong gat tingting we i klia gud.

17. ?From wanem yumi mas dipen long Jeova blong yumi save gat tingting we i klia gud?

17 Nating se yumi traehad blong lukaotgud oltaem mo mekem waes fasin, be yumi evriwan i save mestem. (Jemes 3:2) Maet yumi rere blong mekem wan samting, be yumi no luksave nating se samting ya i save spolem yumi mo mekem yumi foldaon. (Ol Sam 19:​12, 13) Antap long hemia, yumi ol man, yumi no naf mo yumi no gat raet blong lidim yumi wan. Yumi mas lukaot help blong Jeova. (Jeremaea 10:23) Yumi glad tumas long promes we hem i mekem se: “Mi bambae mi tijim yu long rod we i stret blong yu yu folem. Bambae mi stap givim gudfala tingting long yu, mo mi stap lukaot gud long yu.” (Ol Sam 32:8) Yes, wetem help blong Jeova, yumi save holem tingting we i klia gud.

[Ol Futnot]

^ Blong kasem moa save olsem wanem blong raetem wan pepa olsem, ridim Wajtaoa, Ogis 1, 1997, pej 30-31; Novemba 15, 1986, pej 16-17; mo Wekap! (Inglis) Februari 8, 1983, pej 13-15, we ol Witnes blong Jeova oli wokem.

^ Advaes ya i stret tu long olgeta we oli stap tingting blong no tekem meresin we hospital i givim, be blong folem wan narafala tritmen we samfala oli ting se i no stret long ol Kristin.

?Bambae Yu Yu Ansa Olsem Wanem?

?Olsem wanem yumi save gat tingting we i klia gud

• taem narafala i givim janis long yumi blong wingud long bisnes?

• taem yumi lukaot wan man no woman blong mared wetem?

• taem yumi fesem ol problem blong helt?

• taem yumi gat trabol mo wari?

[Kwestin]

[Bokis blong pija long pej 23]

?Yu Save Trastem?

Long sam Web saet we ol man mo woman oli lukluk blong faenem wan we oli save mared wetem, i gat tok ya i stap:

“Mifala i traehad, be mifala i no save promes se ol nem long Web saet ya oli trufala nem blong ol man ya.”

“Mifala i no save promes se olgeta save ya i tru, i fulwan, mo se bambae i givhan long yu.”

“Ol tingting, advaes, tok, kwestin, mo narafala save long Web saet ya oli blong ol man we oli raetem nomo . . . i moagud yu no trastem fulwan.”

[Tok blong pija long pej 24]

?Olsem wanem Kristin woman i save folem fasin blong gel Sulam ya?