Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

“Mi Mi Laekem Tumas Ol Tok We Yu Talem Bakegen Mo Bakegen”

“Mi Mi Laekem Tumas Ol Tok We Yu Talem Bakegen Mo Bakegen”

“Mi Mi Laekem Tumas Ol Tok We Yu Talem Bakegen Mo Bakegen”

“Olgeta tok ya we oli raetem long Baebol bifo, oli raetem blong tijim yumi.”​—ROM 15:4.

1. ?Jeova i yusum wanem rod blong talem bakegen mo bakegen ol tok blong hem? ?From wanem yumi nidim samting ya?

 JEOVA i stap talem bakegen mo bakegen ol tok blong hem, blong halpem ol man blong hem blong winim ol traem long taem ya we laef i strong. Evri taem we yumi ridim Baebol, yumi ridim bakegen ol tok ya. Yumi harem ol tok ya bakegen mo bakegen long ol Kristin miting, mo long ansa we ol narafala oli givim long miting. Plante samting we yumi ridim no harem, yumi save finis. Ating yumi bin stadi bifo long ol tok ya. Be yumi evriwan i save fogetem samting. Taswe yumi mas tingting bakegen long ol plan blong Jeova, ol loa blong hem, mo ol tijing we hem i givim. Yumi mas gat tangkiu from ol tok we God i talem bakegen mo bakegen long yumi. Oli mekem tingting blong yumi i strong from we oli halpem yumi blong tingbaot from wanem yumi bin jenisim laef blong yumi blong mekem i laenap wetem samting we God i wantem. Taswe, man blong raetem Sam 119 i singsing long Jeova se: “Mi mi laekem tumas ol tok we yu talem bakegen mo bakegen.”​—Ol Sam 119:​24NW.

2, 3. (a) ?From wanem Jeova i mekem se stori blong laef blong sam man bifo oli stapgud long Baebol kam kasem taem blong yumi? (b) ?Long stadi ya, bambae yumi tokbaot stori blong hu?

2 Nating se oli raetem Baebol plante handred yia finis, be ol tok blong hem i gat paoa yet. (Hibrus 4:12) Baebol i tokbaot laef blong plante man long taem bifo. I tru, plante kastom mo tingting blong bifo oli no sem mak long tede. Be plante trabol mo traem we yumi kasem tede oli sem mak long olgeta we ol man bifo oli bin kasem. Plante stori we oli stap long Baebol blong givhan long yumi, oli tajem filing blong yumi from we oli tokbaot ol man mo woman we oli lavem Jeova, mo we oli holemstrong long hem nating se oli kasem hadtaem. Sam stori oli makemgud sam fasin we God i no laekem nating. Jeova i mekem se oli raetemdaon stori blong laef blong sam gudfala man mo sam man nogud, blong makem sam samting long tingting blong yumi. Olsem aposol Pol i raetem se: “Olgeta tok ya we oli raetem long Baebol bifo, oli raetem blong tijim yumi. Nao tingting blong yumi i save stap strong, from we tok ya blong Baebol i stap mekem yumi harem gud, i stap mekem tingting blong yumi i longfala.​—Rom 15:4.

3 Bambae yumi tokbaot tri stori blong Baebol: (1) stori blong Deved mo Sol, (2) Ananaeas mo Safaera, (3) Josef mo woman blong Potifa. Wanwan long trifala stori ya oli tijim yumi long wan impoten samting.

Yumi No Mas Agensem Rod We God i Yusum

4, 5. (a) ?Wanem i hapen wetem King Sol mo Deved? (b) ?Deved i mekem wanem taem Sol i agensem hem?

4 King Sol i no stap tru long Jeova, ale hem i no moa stret blong rul long ol man blong God. Taswe God i tanem baksaed long Sol mo i sanem profet Samuel i go long Deved, blong makemaot hem se hem nao bambae i kam nekis king blong Isrel. Deved i wan gudfala soldia, mo ol man oli leftemap hem from. Nao Sol i jalus mo i agensem Deved. Plante taem Sol i traem blong kilim Deved i ded. Be Deved i stap sef from we Jeova i givhan long hem.​—1 Samuel 18:​6-12, 25; 19:​10, 11.

5 Deved i mas ronwe. Plante yia, hem i stap haed olbaot long ol hil mo ol hol blong ston. Hem i gat janis blong kilim Sol i ded. Ol fren blong hem oli wantem se hem i mekem olsem. Oli talem long Deved se Jeova i stap putum enemi blong hem long han blong hem. Be Deved i no wantem. ?From wanem? From we hem i stap tru long Jeova, mo i gat respek long Sol olsem king we God i putumap blong rul long ol man blong hem. Yes, Jeova nao i putum Sol blong i stap king blong Isrel. Taswe Jeova nomo bambae i tekemaot Sol long taem we Hem i wantem. Long tingting blong Deved, hem i no gat raet blong traem jenisim samting ya. Ale Deved i mekem evri samting we hem i naf blong mekem, blong traem pulum Sol blong laekem hem. Be hem i no winim. Nao hem i talem se: “[Jeova] nomo bambae i kilim king ya i ded. Maet bambae hem i kam olfala nomo, nao i ded, no i ded long taem blong faet, be ded blong hem bambae i wok blong Hae God nomo. [“!Mi no save tingbaot blong mekem samting ya we Jeova i no laekem, mi no save agensem man ya we Hem i putumap!,” NW ].”​—1 Samuel 24:​3-15; 26:​7-20.

6. ?From wanem i gud blong tingting long stori blong Deved mo Sol?

6 Stori ya i tijim yumi long wan bigfala samting. Ating samtaem yu yu stap tingbaot sam problem we oli stap insaed long Kristin kongregesen. Maet wan man no woman long kongregesen i stap mekem samting we i no stret. Maet hem i no brekem loa blong God, be fasin blong hem i mekem tingting blong yu i trabol. ?Ale, yu yu mas mekem wanem? From we yu yu wari long Kristin brata ya no sista ya mo from we yu wantem stap tru long Jeova, maet yu toktok wetem hem long kaen fasin blong traem stretem bisnes ya. ?Be olsem wanem sipos problem ya i stap gohed nomo? Afta we yu mekem evri samting we yu yu naf blong mekem, maet yu luk se i moagud blong livim nomo long han blong Jeova. Hemia nao samting we Deved i mekem.

7. ?Taem narafala i mekem i no stret long yumi no i agensem yumi from skul blong yumi, olsem wanem yumi save mekem olsem Deved?

7 Maet samfala oli mekem i no stret long yu, no maet samfala oli agensem yu from skul blong yu. Maet yu no save mekem wan samting. I no isi nating blong stanap strong taem yu kasem trabol olsem. Be yu save folem fasin we Deved i mekem taem Sol i agensem hem. Long ol Sam we Deved i raetem, yumi ridim ol naesfala prea we oli kamaot long hat blong hem. Hem i askem long God blong i lukaotgud long hem, nao Sol bambae i no save kasem hem. Long ol prea ya Deved i soemaot tu se hem i stap tru long Jeova, mo se hem i wantem leftemap nem blong Jeova. (Ol Sam 18:​1-6, 25-27, 30-32, 48-50; 57:​1-11) Plante yia Sol i gohed blong mekem i no stret long Deved. Be nating, Deved i stap tru long Jeova nomo. Yumi tu, nating se yumi harem nogud from we narafala i mekem i no stret long yumi, no i mekem wan narafala samting we i no stret, be yumi mas gohed nomo blong stap tru long Jeova mo ogenaesesen blong hem. Yumi save holem strong tingting se Jeova i save olgeta samting ya we i stap hapen.​—Ol Sam 86:2.

8. ?Ol Witnes blong Jeova long Mosambik oli mekem wanem, taem trabol i kasem olgeta we i traem fasin blong olgeta blong stap tru long Jeova?

8 Ol trufala Kristin long Mosambik oli givim gudfala eksampol long fasin blong stap tru long Jeova taem ol narafala oli agensem yumi. Long 1984, wan grup blong ol rebol i kam plante taem long vilej blong ol Kristin ya. Ol rebol ya oli stilim olting blong olgeta, oli putum faea long ol haos blong olgeta, mo oli kilim plante Witnes i ded. I luk olsem se ol trufala Kristin ya oli no save mekem wan samting blong blokem ol rebol ya. Ol rebol oli traem fosem ol man blong vilej ya blong joen wetem olgeta blong faet. Sipos samfala oli no wantem faet, be oli mas mekem sam narafala samting blong sapotem olgeta. Samting ya i agensem bilif blong ol Witnes blong Jeova we oli folem Kristin fasin ya blong no joen nating long faet. Ale ol rebol ya oli kam kros tumas. Long trabol taem ya, 30 Witnes i ded long ples ya. Be nating we ol Witnes oli save se oli fesem ded, oli no save mekem samting we God i no laekem, oli mas stap tru long hem. * Olsem Deved, oli stanap strong taem ol narafala oli mekem i no stret long olgeta, mo biaen oli win.

Wan Woning Long Yumi

9, 10. (a) ?Olsem wanem ol stori long Baebol oli save givhan long yumi? (b) ?From wanem samting we Ananaeas mo Safaera i mekem i nogud?

9 Sam stori long Baebol oli givim woning long yumi long saed blong nogud fasin we yumi mas stap longwe long hem. Yes, plante stori long Baebol oli tokbaot ol man we oli mekem bigfala sin mo oli kasem nogud frut from. Sam long olgeta oli man blong God tu. (1 Korin 10:11) Wan stori olsem, hemia long saed blong man ya Ananaeas mo woman blong hem Safaera. Tufala i stap long Kristin kongregesen long Jerusalem long faswan handred yia.

10 Afta long lafet blong Pentekos long yia 33 K.T., * sam niufala Kristin oli tekem janis blong stap smoltaem long Jerusalem blong joen wetem ol aposol. Be olgeta ya oli nidim smol kakae mo mane blong oli save stap long ples ya. Ale samfala long kongregesen oli salem graon blong olgeta, nao oli yusum mane ya blong givhan long ol Kristin ya. (Ol Wok 2:​41-45) Ananaeas mo Safaera, tufala tu i salem wan graon. Biaen, tufala i karem mane blong hem i go long ol aposol. Tufala i talem se hemia olgeta mane we tufala i kasem from graon ya. Be tufala i giaman. Tufala i karem haf mane nomo. I tru, sipos tufala i no wantem givim evri mane we tufala i kasem from graon ya, hemia i bisnes blong tufala. Tufala i save givim hamas we tufala i wantem givim. Be samting we i nogud, se wan rong tingting i pusum tufala, mo se tufala i giaman. Tufala i wantem we ol aposol mo kongregesen i tinghae long tufala, ale tufala i mekem olsem we tufala i givim evri mane we tufala i winim. Tabu spirit i pulum aposol Pita blong luksave giaman fasin mo fasin tu fes blong tufala, mo blong mekem i kam long klia ples. Nao wantaem nomo, Jeova i kilim tufala i ded.​—Ol Wok 5:​1-10.

11, 12. (a) ?Wanem tok blong Baebol we i givim woning long yumi se yumi no mas giaman? (b) ?Wanem gudfala frut i kamaot taem yumi no giaman?

11 ?I bin gat wan taem we klosap yu giaman from we yu wantem se narafala i tinghae long yu? Sipos yes, i gud yu tingbaot strong woning we stori blong Ananaeas mo Safaera i givim long yumi. Yumi save giaman long ol narafala man, be yumi no save giaman long Jeova. (Hibrus 4:13) Bakegen mo bakegen, Baebol i talem se yumi mas tok tru long yumi. Taem bambae God i klinim wol ya mo i finisim ol nogud fasin, bambae hem i spolem ol man blong giaman. (Ol Proveb 14:2; Revelesen 21:8; 22:15) Risen blong samting ya i klia nomo. Stamba blong ol giaman toktok mo giaman fasin, hemia Setan nomo.​—Jon 8:44.

12 Taem yumi no giaman, yumi kasem plante gudfala frut long laef blong yumi. Wan long olgeta se, tingting blong yumi i klin long fes blong God. Narawan se, ol narafala oli trastem yumi. Plante Kristin oli faenem wan wok no oli holem wok blong olgeta, from we bos blong olgeta i luk se oli no save giaman. Be frut we i gud moa, se man we i no giaman hem i frengud wetem Hae God.​—Ol Sam 15:​1, 2.

Yumi No Mekem Rabis Fasin Long Saed Blong Seks

13. ?Wanem i hapen long Josef? ?Josef i mekem wanem?

13 Josef i pikinini blong Jekob. Taem Josef i gat 17 yia, ol brata blong hem oli salem hem i kam wan slef. Ale, hem i go wok long haos blong Potifa, we hem i wan haeman blong Ijip. Woman blong Potifa i luk we yangfala Josef ya i naes. Nao woman ya i wantem slip wetem hem. Evri dei hem i stap talem long Josef “blong i kam slip wetem hem.” Josef i stap long wan kantri we i farawe long famle blong hem, mo hem i no save plante man long kantri ya. Sipos hem i slip wetem woman ya, bambae ol narafala oli no save. Be Josef i no wantem. Wan dei woman blong Potifa i holem Josef, i traem pulum hem blong slip wetem hem. Be Josef i girap, i resis i go afsaed.​—Jenesis 37:​2, 18-28; 39:​1-12.

14, 15. (a) ?From wanem stori blong Josef i stret long yumi tede? (b) ?From wanem wan Kristin woman i gat bigfala tangkiu from ol woning we Jeova i givim?

14 Josef i gruap long wan famle we i obeigud long God. Hem i save se i rong blong slip wetem wan woman we i no woman blong hem. Taswe, hem i talem se: ‘Sipos mi mi kam slip wetem yu, bambae mi mekem sin long fes blong God. Hemia i nogud tumas ya.’ Hem i save tingting blong God long saed ya. Hem i tingbaot we long garen blong Iden, God i givim wan woman nomo long Adam. (Jenesis 2:24) I gud we ol man blong God tede oli tingbaot samting we Josef i mekem. Long sam ples, ol man oli ting se i oraet nomo blong slip olbaot, mo sipos wan yangfala i tanem baksaed long rabis fasin long saed blong seks, ol narafala yangfala oli jikim hem. Plante mared man mo woman tede oli stap slip olbaot. From samting ya, stori blong Josef i wan woning long yumi. Tingting blong God i no jenis. Hem i agensem sin ya blong slip olbaot mo blong stilim man no woman blong narafala. (Hibrus 13:4) Plante we oli foldaon long rabis fasin ya, oli kasem nogud frut finis. Hemia nao wan risen bakegen from wanem yumi no mas mekem rabis fasin long saed blong seks. Sam nogud frut we oli kasem: Oli harem se oli doti mo oli nogud, tingting blong olgeta i stikim olgeta, oli jalus, oli gat bel, oli kasem wan nogud sik long saed blong seks. Olsem Baebol i talem, man we i mekem rabis fasin, hem i “spolem bodi blong hem.”​—1 Korin 5:​9-12; 6:18; Ol Proveb 6:​23-29, 32.

15 Jenny, * wan Witnes blong Jeova we i no mared, i gat bigfala tangkiu from ol tok we Jeova i stap talem bakegen mo bakegen. Long wok, wan man i mekem sam samting blong soemaot se hem i laekem Jenny. Man ya i naes. Be Jenny i no mekem wan samting blong soem se hem i glad long man ya. Nao man ya i go moa. Jenny i talem se: “I hadwok long mi blong stap klin. Mi haremgud taem man ya i mekem ol gudfala samting long mi.” Be Jenny i save se man ya i wan man blong slip olbaot, mo hem i luksave se man ya i wantem nomo blong winim hem olsem i stap winim ol narafala woman. Taem tingting blong Jenny i no moa strong, hem i prea wetem fulhat blong hem blong askem Jeova blong halpem hem blong stap tru long Hem. Jenny i lukaot save long Baebol mo ol narafala buk we oli tokbaot Baebol, nao hem i talem se ol samting ya we hem i lanem oli olsem ol woning we oli wekemap tingting blong hem mo mekem hem i strong bakegen. Wan long ol woning ya, hemia stori blong Josef mo woman blong Potifa. Jenny i talem se: “Sipos mi gohed blong tingbaot bigfala lav we mi mi gat long Jeova, mi no fraet se bambae mi foldaon long rabis fasin ya mo mekem sin agens long hem.”

!Lesin Long Ol Tok We God i Talem Bakegen Mo Bakegen!

16. ?From wanem i gud blong tingting dip long laef blong ol man long Baebol?

16 Yumi save gat moa tangkiu from ol tok we Jeova i talem bakegen mo bakegen, sipos yumi traehad blong kasem save from wanem hem i mekem ol man oli raetemdaon ol stori long Baebol, mo from wanem hem i mekem se oli stapgud kasem tede. ?Ol stori ya oli tijim yumi long wanem samting? ?Wanem ol gudfala fasin blong ol man long Baebol we yumi mas folem? ?Wanem ol slak fasin blong olgeta we yumi mas blokem? Baebol i tokbaot plante handred man mo woman. Sipos yumi lavem ol tijing we God i givim long yumi, i gud yumi wokem fasin ya blong wantem tumas blong kasem ol waes we i save sevem laef blong yumi. Hemia i minim ol lesen tu we yumi save lanem long ol stori blong Baebol we Jeova i lukaotgud long olgeta kam kasem tede. Plante taem Wajtaoa i karem stori blong ol man ya we i save tijim yumi long wan samting. I gud yu tektaem blong tingting long olgeta.

17. ?Wanem tingting blong yu long saed blong ol tok we Jeova i talem bakegen mo bakegen? ?From wanem?

17 !Yumi talem tangkiu tumas long Jeova! !Hem i lavem ol man blong hem we oli stap traehad blong mekem samting we hem i wantem, mo hem i wari long olgeta! Ol man long Baebol oli no stretgud olgeta, mo yumi tu yumi no stretgud olgeta. Be ol stori long Baebol oli save givhan bigwan long yumi. Sipos yumi lesin long ol tok we Jeova i stap talem bakegen mo bakegen, yumi save blokem plante bigfala mastik. Mo yumi save folem gudfala eksampol blong olgeta we oli bin wokbaot long rod blong stret fasin. Sipos yumi mekem olsem, bambae yumi save singsing olsem man we i raetem Sam 119, se: “Ol man we oli stap obei long ol tok we hem i talem bakegen mo bakegen, oli save haremgud. Wetem fulhat blong olgeta, oli stap lukaot Jeova. Mi stap obei long ol tok we yu talem bakegen mo bakegen, mo mi laekem olgeta tumas.”​—Ol Sam 119:​2, 167NW.

[Ol Futnot]

^ Lukluk stori long 1996 Yearbook of Jehovah’s Witnesses, pej 160-162.

^ K.T. i minim Kristin Taem.

^ Hemia i no stret nem blong hem.

?Bambae Yu Yu Ansa Olsem Wanem?

• ?Tingting we Deved i gat long Sol i tijim yumi long wanem samting?

• ?Stori blong Ananaeas mo Safaera i tijim yumi long wanem samting?

• ?From wanem stori blong Josef i stret long yumi tede?

[Kwestin]

[Tok blong pija long pej 16]

?From wanem Deved i no wantem kilim Sol i ded?

[Tok blong pija long pej 17]

?Yumi lanem wanem long stori blong Ananaeas mo Safaera?

[Tok blong pija long pej 18]

?Wanem i mekem se Josef i no slip wetem woman blong Potifa?