Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Ol Bigfala Poen Long Buk Blong Ol Proveb

Ol Bigfala Poen Long Buk Blong Ol Proveb

Tok Blong Jeova i Wan Samting We i Laef

Ol Bigfala Poen Long Buk Blong Ol Proveb

KING SOLOMON blong Isrel bifo i save “talem tri taosen waestok.” (1 King 4:32) ?I gat rod blong yumi save kasem ol waestok ya? Yes i gat. Long buk blong Ol Proveb, i gat plante waestok blong Solomon. Wok blong raetem buk blong Ol Proveb i finis raonabaot long yia 717 B.K.T. Solomon i no raetem tufala laswan japta blong buk ya. Tufala we i raetem ol japta ya, i gat Aguru we i pikinini blong Jake mo Lemuel we i king. Be samfala oli ting se Lemuel i narafala nem blong Solomon.

Ol waestok ya long buk blong Ol Proveb oli save givhan long yumi long tu rod. Oli save “mekem yumi waes, blong yumi save folem ol gudfala advaes.” (Ol Proveb 1:2) Ol waestok ya oli save givhan long yumi blong kasem waes, we i wan fasin blong lukluk klia ol samting, mo blong yusum save blong stretem ol problem. Mo tu, ol waestok ya oli save stretem yumi mo soemaot olsem wanem blong folem ol gudfala advaes long fasin blong yumi. Taem yumi tingting dip long ol waestok ya mo yumi obei long olgeta, samting ya i save gat paoa long hat blong yumi nao i mekem yumi hapi, mo i lidim yumi blong yumi save win long laef blong yumi.—Hibrus 4:12.

‘KASEM WAESTOK MO TINGBAOT OL SAMTING WE YU LANEM FINIS’

(Ol Proveb 1:1–9:18)

Solomon i talem se: ‘Waestok i stap singaot olbaot long ol big rod.’ (Ol Proveb 1:20) ?From wanem yumi mas lesin long ol waestok ya we i klia nomo? Japta 2 blong Ol Proveb i talemaot plante blesing we man i save kasem taem hem i traehad blong kasem waestok. Japta 3 i tokbaot olsem wanem blong frengud wetem God. Biaen, Solomon i talem se: “Fasin waes i fasin namba wan. Traehad blong kasem waes. Wetem olgeta fasin we yu kasem, traehad blong kasem dip save. Holemtaet fasin stretem; no lego long hem.”—Ol Proveb 4:7, 13, NW.

?Wanem i save halpem yumi blong yumi no foldaon long ol rabis fasin blong wol ya? Japta 5 blong Ol Proveb i ansa se: Yusum tingting, mo luksave ol fasin blong wol we oli save pulum yumi. Tingbaot tu ol nogud frut we i save kamaot from ol rabis fasin long saed blong seks. Nekis japta i givim woning agensem ol wok mo ol fasin we oli save spolem fasin fren blong yumi wetem Jeova. Japta 7 i tokbaot ol trik we wan man no woman blong mekem rabis fasin i yusum blong pulum narafala blong mekem nogud. Japta 8 i yusum ol tok we i pulumgud tingting blong yumi, blong soemaot from wanem waestok i nambawan mo i wan samting we yumi laekem. Japta 9 i wan gudfala lastok blong ol japta 1 kasem japta 9. Hem i talem nambawan pijatok blong wekemap tingting blong yumi blong lukaot waestok.

Ansa Blong Sam Kwestin Long Saed Blong Baebol:

1:7; 9:10—?Olsem wanem man we i tinghevi long Jeova mo fraet long Hem i stat blong “kasem save” mo “kam waes”? Jeova i wokem olgeta samting mo hem i Stamba blong olgeta tok long Baebol. Taswe man we i no tinghevi long Jeova mo i no fraet long Hem, hem i no save kasem save. (Rom 1:20; 2 Timoti 3:16, 17) Jeova nomo i Stamba blong olgeta trufala save. Sipos man i wantem kasem trufala save, fastaem hem i mas tinghevi long Jeova mo fraet long Hem. Man we i wantem kam waes, hem tu i mas tinghevi long Jeova mo fraet long Hem. I no save gat waes sipos i no gat trufala save fastaem. Antap long samting ya, wan man we i no tinghevi long Jeova mo i no fraet long Hem, bambae i no yusum save we hem i gat blong ona long God.

5:3—?From wanem sam Baebol oli kolem woman blong rod ya se “wan strenja”? Ol Proveb 2:16, 17 (NW mo King James Version [KJ ]) i tokbaot “wan strenja” olsem wan woman we i “fogetem kontrak we God i mekem wetem ol man blong hem.” Baebol i talem se man no woman we i mekem wosip long ol giaman god, mo i no wantem folem Loa blong Moses, hem i olsem wan strenja, we hem i wantem mekem ol narafala fasin olsem fasin blong woman blong rod.—Jeremaea 2:25, NW mo KJ; 3:13, NW mo KJ.

7:1, 2—?Wanem ‘ol samting we mi stap talem’ mo “ol tok blong mi”? Antap long ol tijing blong Baebol, i gat ol rul insaed long famle we ol papa mo mama oli putum blong mekem i gud long wanwan memba blong famle blong olgeta. Ol yangfala oli mas folem ol rul ya wetem ol tijing blong Baebol we oli kasem long papa mo mama blong olgeta.

8:30—?Hu ya “man we i mekem ol plan” [“nambawan man blong wok,” NW ]? Waestok i talem se hem nao i nambawan man blong wok. Hemia wan pijatok blong eksplenem waestok. Be antap long hemia, vas ya i stap tokbaot Jisas Kraes, faswan pikinini blong God, bifo we hem i kam long wol. Longtaem bifo we Jisas i bon olsem wan man long wol ya, God i wokem hem olsem “fas wok we hem i mekem.” (Ol Proveb 8:22) Taem Papa blong Jisas i stap mekem olgeta samting long heven mo wol, Jisas i wok wetem hem. Taswe, Jisas i olsem “nambawan man blong wok” blong God.—Kolosi 1:15-17.

9:17—?Wanem ya ‘wota we man i stilim,’ mo from wanem hem i “swit moa”? Baebol i talem se taem man i slip wetem woman blong hem mo tufala i haremgud tugeta, i olsem we hem i dring gudfala wota blong wan wel. Taswe, wota we man i stilim, hem i minim fasin nogud long saed blong seks we man i mekem long fasin haed. (Ol Proveb 5:15-17) Tingting ya se man i save haedem rabis fasin blong hem, i save mekem hem i ting se wota ya i swit moa.

Ol Lesen Blong Yumi:

1:10-14. Yumi mas lukaotgud se ol man nogud oli no switim yumi wetem ol promes blong kam rijman, blong pulum yumi blong folem wan rod we i no stret.

3:3. Yumi mas tinghae long lav, kaen fasin, mo fasin blong stap tru, mo yumi mas soemaot ol fasin ya oltaem, olsem wan sas nekles we yumi hangem long nek blong yumi. Yumi nidim tu blong raetem olgeta long tingting blong yumi, i olsem we oli kam wan haf blong yumi.

4:18. Ol save blong Baebol oli stap kam klia sloslo. Blong yumi save stap oltaem long laet blong trutok, yumi mas holem tingting daon.

5:8. Yumi mas stap longwe long olgeta samting we oli save pulum yumi blong mekem rabis fasin long saed blong seks, maet miusik, pleplei, intenet, mo ol buk.

5:21. ?Wan man we i laekem Jeova bambae i spolem fasin fren blong hem wetem Jeova, jes blong i save haremgud smoltaem long rabis fasin? !Nogat! Taem yumi tingbaot se Jeova i luk evri samting we yumi mekem, mo bambae hem i jajem yumi from, samting ya i save gat moa paoa bitim ol narafala samting, blong pulum yumi blong holem ol fasin we oli klin.

6:1-5. !Ol vas ya oli givim ol nambawan advaes long yumi se yumi no mas “promes blong pemaot ol kaon” blong narafala, no mekem wan promes long saed blong mane we i no waes nating! Sipos yumi luksave se yumi bin mekem wan promes we i no waes, yumi mas “hareap blong go luk man ya” we yumi bin mekem promes long hem, mo maet yumi mas mekem samting ya bakegen mo bakegen, blong traem bes blong yumi blong stretem bisnes ya.

6:16-19. Ol seven stamba samting we ol vas ya oli tokbaot, hemia klosap olgeta fasin we oli no stret. Yumi mas lanem blong no laekem nating ol fasin ya.

6:20-24. Taem papa mama i tijimgud pikinini long ol tok blong Baebol, samting ya i save givhan bigwan long pikinini blong i no foldaon long ol nogud fasin long saed blong seks. Ol papa mama oli no mas slak blong tijim ol pikinini blong olgeta folem Baebol.

7:4. Yumi mas wokem fasin ya blong laekem tumas waestok mo fasin blong luksave mining blong ol had samting.

OL WANWAN WAESTOK WE OLI SAVE LIDIM YUMI

(Ol Proveb 10:1–29:27)

Long saed blong ol narafala waestok blong Solomon, wanwan long olgeta oli sot, oli klia, mo oli gat bigfala mining. Oli givim nambawan tijing long yumi long saed blong fasin, toktok, mo tingting blong yumi. Blong givim tijing ya, oli tokbaot olsem wanem wan samting i defren long wan narafala samting mo olsem wanem wan samting i sem mak long wan narafala samting.

Japta 10 kasem japta 24 i soemaot olsem wanem fasin blong onagud mo fraet long Jeova i impoten tumas. “Ol man blong King Hesekia blong Juda” oli raetemdaon ol waestok we i stap long japta 25 kasem japta 29. (Ol Proveb 25:1) Ol waestok ya oli tijim yumi blong trastem Jeova mo oli tijim yumi long sam narafala impoten fasin tu.

Ansa Blong Sam Kwestin Long Saed Blong Baebol:

10:6—?Olsem wanem ‘tok blong man nogud i haedem fasin blong faet blong hem’? Maet hemia taem wan man nogud i wantem mekem i nogud long narafala, ale hem i tok swit blong haedem rabis fasin we i stap long tingting blong hem. Sipos no, maet vas ya i minim olsem: Hem i mekem i nogud long narafala nao narafala i mekem i nogud long hem bakegen. Long taem olsem, i sua se bambae hem i mas satem maot blong hem.

10:10—“Man we i savegud samting nogud we narafala man i mekem, be i no wantem tok stret long hem [“hem i satem ae blong hem long ol man,” NW ], hem i stap statem trabol nomo.” ?Olsem wanem tok ya i tru? “Ol man nogud we oli no save mekem wan gud samting,” oli no jes “giaman olbaot” nomo, be oli yusum sam saen olsem “satem ae blong olgeta long ol man,” blong traem haedem rabis tingting blong olgeta. (Ol Proveb 6:12, 13) Ol kaen fasin blong giaman olsem oli save mekem tingting blong narafala i trabol tumas.

10:29 (NW )—?Wanem ya “rod blong Jeova”? Long vas ya, rod blong Jeova i no minim rod blong laef we yumi mas wokbaot long hem, be i minim ol fasin we God i stap mekem long ol man. Fasin blong God, hemia se i lukaotgud long ol stret man, mo i spolem ol rabis man.

11:31 (NW )—?From wanem ol man nogud oli kasem moa pei long ol stret man? Pei long vas ya i minim panis we stret man mo man nogud i kasem. Taem stret man i mekem mastik, pei blong hem hemia se God bambae i stretem hem. Man nogud i minim nomo blong mekem sin mo hem i no wantem jenisim fasin blong hem. Olsem nao, hem bambae i kasem panis we i strong moa.

12:23—?Olsem wanem wan man i ‘no tok flas long save long hem’ no i [“haedem save blong hem,” NW ]? Sipos man i no tok flas long save blong hem no i haedem save blong hem, hemia i no min se hem i neva soemaot se hem i gat save. Tok ya i min se man ya i yusum waes fasin blong soemaot save blong hem, hem i no tok flas mo i no traem pulum ol man blong lesin long hem nomo.

14:17 (NW)—?I minim wanem se “ol man oli no laekem nating man we i tingting gud”? Hibru tok ya we oli tanem i kam “tingting gud” i save minim man we i gat fasin luksave, sipos no, i save minim man blong wokem trik. I tru se ol man oli no laekem nating wan man blong trikim narafala. Be oli no laekem man we i gat fasin luksave tu, from we hem i tingting gud mo i jusum blong stap olsem we i “no man blong wol ya.”—Jon 15:19.

18:19—?Olsem wanem ‘brata blong yu we yu rao long hem i olsem doa blong haos we oli lokem’? Wan man olsem maet hem i no wantem nating blong fogivim narafala. Hem i strong olsem wan doa blong haos we oli lokem blong man i no save kam insaed. Rao bitwin hem mo hemia we i mekem i nogud long hem i save kam olsem ‘lok blong doa blong haos’ we oli no save openem.

Ol Lesen Blong Yumi:

10:11-14. Blong ol toktok blong yumi oli leftemap tingting blong narafala, tingting blong yumi i mas fulap long stret save, lav i mas stap long hat blong yumi, mo ol tok blong yumi oli mas waes.

10:19; 12:18; 13:3; 15:28; 17:28. Yumi mas tingting gud fastaem bifo yumi toktok, mo yumi no mas toktok tumas.

11:1; 16:11; 20:10, 23. Jeova i wantem se yumi no giaman taem yumi stap mekem bisnes wetem narafala man.

11:4. I krangke nomo sipos Kristin man i lego fasin blong stadi Baebol hem wan, kam long ol miting, prea, mo wok blong prij, blong hem i save ronem mane mo ol sas samting.

13:4. I no naf we yumi “wantem” nomo wan wok insaed long kongregesen, no yumi “wantem” nomo blong kasem laef long niufala wol. Yumi mas wokhad tu mo traehad bigwan blong kasem ol mak ya blong kam naf blong kasem ol samting ya.

13:24; 29:15, 21. Ol papa mo mama we oli lavem pikinini blong olgeta, oli no givim evri samting we hem i wantem, mo oli no ting nating long ol rong samting we pikinini i mekem. Defren olgeta, papa no mama i tekem aksen blong stretem pikinini blong hem. Samting ya bambae i karemaot rabis fasin blong hem bifo we rabis fasin ya i spolem hem.

14:10. Plante taem yumi no naf blong talemaot ol dip filing blong yumi, mo plante taem ol man oli no kasem save long ol filing ya. Taswe, samting we narafala i talem, i no save leftemap tingting blong yumi fulwan. Yumi mas dipen long Jeova nomo, blong yumi save gotru long sam hadtaem we oli strong tumas.

15:7 (NW ). Yumi no mas talemaot evri samting we yumi save wantaem nomo, sem mak olsem we wan fama i no mas planem evri sid long wan ples nomo. Wan man we i waes i talemaot save blong hem sloslo long taem we i nidim blong mekem olsem.

15:15; 18:14. Taem yumi tingbaot gudfala samting oltaem, bambae yumi faenem glad nating sipos yumi stap fesem sam trabol long laef blong yumi.

17:24. Yumi no mas mekem olsem “man we i no gat hed.” Ae mo tingting blong hem i stap long plante rod, i no stap long ol samting we oli impoten nomo. Defren olgeta, yumi mas putum tingting blong yumi long ol fasin we i waes, blong yumi save mekem olsem man we i gat hed.

23:6-8. Yumi mas lukaotgud long man we i singaotem yumi blong kakae wetem hem, be hem i gat fasin tu fes.

27:21. Ol tok we narafala i talem blong leftemap yumi oli save soemaot se yumi wanem kaen man. Sipos tok ya i pulum yumi blong luksave se Jeova i stap givim plante samting long yumi we yumi no naf blong pembak long hem, mo i pulum yumi blong gohed blong mekem wok blong God, ale yumi gat tingting daon. Sipos ol tok ya i mekem yumi ting se yumi moagud long ol narafala, ale yumi no gat tingting daon.

27:23-27. Ol vas ya oli yusum pijatok blong man blong lukaot long sipsip mo buluk, blong soem se i impoten blong faenem glad long ol smosmol blesing we yumi kasem from hadwok blong yumi. Ol waestok ya oli makem long yumi se yumi mas dipen long God oltaem. *

28:5. Sipos yumi lukaot Jeova mo ‘stap ona long hem’ tru long prea mo Baebol stadi, bambae yumi “savegud ol fasin” we yumi nidim, blong yumi save mekem wok we Jeova i glad long hem.

“OL WAESTOK” WE I GAT BIGFALA MINING

(Ol Proveb 30:1–31:31)

Buk blong Ol Proveb i finis wetem tu “waestok” we tufala i gat bigfala mining. (Ol Proveb 30:1; 31:1) Aguru i yusum ol pijatok blong wekemap tingting blong yumi se man we i wantem moa samting oltaem bambae i no save kasem mak we hem i gat naf samting. Mo tu, hem i tokbaot olsem wanem i had blong kasem save long fasin blong man blong switim gel. * Hem i givim woning tu long saed blong ol tok we man i talem blong leftemap hem wan mo ol tok kros.

Ol waestok we mama blong Lemuel i talem long hem, i givim ol gudfala advaes long saed blong waen mo ol narafala strong dring, mo tu, olsem wanem blong jajem man long stret fasin. Hem i tokbaot fasin blong gudfala waef, mo i finisim ol tok ya olsem: “I stret blong oli stap tinghevi long hem from ol gudgudfala samting we hem i stap mekem, mo blong oli stap ona gud long hem.”—Ol Proveb 31:31.

Lukaot waestok, akseptem fasin stretem, wokem fasin blong onagud mo fraet long God, trastem Jeova. !Hemia sam long ol gudfala lesen we ol waestok ya we oli kamaot long God oli tijim yumi long hem! Yumi no mas mestem blong mekem ol advaes ya oli wok long laef blong yumi, nao biaen, bambae yumi kasem semfala glad ya we ‘man we i stap ona long God’ i kasem.—Ol Sam 112:1.

[Ol Futnot]

^ Lukluk Wajtaoa (Franis/Inglis) blong Ogis 1, 1991, pej 31.

^ Lukluk Wajtaoa (Franis/Inglis) blong Julae 1, 1992, pej 31.

[Tok blong pija long pej 12]

Jeova i Stamba blong olgeta save we i tru

[Tok blong pija long pej 14]

?Wanem mining blong tok ya se ‘saksakem save i go olbaot’