Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Soemaot Bilif Blong Yu Long Evri Samting We Yu Mekem

Soemaot Bilif Blong Yu Long Evri Samting We Yu Mekem

Soemaot Bilif Blong Yu Long Evri Samting We Yu Mekem

“Sipos bilif blong man i stanap hem wan, we i no gat ol gudfala wok i go wetem, bilif blong hem i ded nomo.”​—JEMES 2:17.

1. ?From wanem ol faswan Kristin oli traehad blong joenem bilif wetem ol gudfala wok?

 OL FASWAN Kristin oli bin soemaot bilif blong olgeta long evri samting we oli mekem. Disaepol Jemes i talem long ol Kristin se: “I nogud yufala i stap giaman nomo long yufala, we yufala i stap lesin long tok ya blong God, be yufala i no mekem. Yufala i mas mekem ol samting we tok ya i talem.” Mo hem i gohed se: “Bodi we i no gat win blong hem, hem i ded. Mo long sem fasin, man we i bilif be i no mekem gudfala wok, bilif blong hem tu i ded.” (Jemes 1:22; 2:26) Samwe long 35 yia afta we Jemes i raetem tok ya, plante Kristin oli stap mekem ol wok yet we i soemaot bilif blong olgeta. Be samfala nogat. Jisas i talem ol gudfala tok long kongregesen blong Smana, be hem i talem tok we i defren olgeta long kongregesen blong Sadis. Hem i se: “Mi mi save finis fasin blong yufala long Sadis. Mi save we ol man oli stap talem se yufala i laef, be yufala i ded.”​—Revelesen 2:​8-11; 3:1.

2. ?Wanem ol kwestin long saed blong bilif, we ol Kristin oli mas tingting gud long olgeta?

2 From samting ya, Jisas i leftemap tingting blong ol Kristin long Sadis, mo ol Kristin long taem blong yumi we oli ridim tok blong hem, blong oli soemaot se oli laekem trutok olsem oli bin laekem fastaem, taem oli jes kam Kristin, mo blong oli wekap mo frengud wetem God bakegen. (Revelesen 3:​2, 3) Yumi wanwan i mas tingting gud long ol kwestin ya: ‘?Olsem wanem long ol wok blong mi? ?Ol wok ya oli soemaot klia se bilif blong mi i laef? ?Mi mi stap mekem bes blong mi blong soemaot bilif long evri samting we mi mekem? ?Mi stap soemaot bilif blong mi tu long ol samting we i no joen wetem wok blong prij mo ol miting blong kongregesen?’ (Luk 16:10) Yumi save tokbaot plante samting long laef blong yumi. Be bambae yumi tokbaot wan samting nomo, hemia ol lafet we ol Kristin oli mekem, wetem ol lafet blong mared tu.

Ol Smol Lafet

3. ?Wanem tingting blong Baebol long saed blong ol lafet?

3 Ating yumi evriwan i laekem taem narafala i singaot yumi blong joen wanples wetem wan grup blong ol hapi Kristin. Jeova “i stap harem gud oltaem,” mo hem i wantem we ol man blong hem tu oli stap harem gud. (1 Timoti 1:11) Hem i pulum Solomon blong raetemdaon trutok ya long Baebol se: “Man i mas stap mekem ol fasin ya we oli save mekem hem i harem gud. I gud hem i kakae, mo i dring, mo i gohed long ol fasin we oli save mekem hem i glad long laef ya. Hemia nomo hem i save mekem long laef ya we God i givim long hem long wol ya, we oltaem hem i stap hadwok tumas long hem.” (Prija 3:​1, 4, 13; 8:15) Maet yumi harem gud olsem, taem famle blong yumi i joen wanples blong kakae, no taem wan smol grup blong ol man blong God oli joen wanples.​—Job 1:​4, 5, 18; 10:​38-42; 14:​12-14.

4. ?Wan Kristin we i wantem mekem wan lafet, hem i mas tingbaot wanem?

4 Sipos yu yu stap tingbaot blong mekem wan lafet, yu mas mekem wan gudfala plan fastaem. I sem mak sipos yu gat tingting blong singaot sam Kristin brata sista blong oli kam kakae mo storian nomo long haos blong yu. (Rom 12:13) Yu mas lukaot se yu “mekem olgeta samting long fasin we i stret gud,” folem “waes we i kam long heven.” (1 Korin 14:40; Jemes 3:17) Aposol Pol i raetem se: “Long olgeta samting we yufala i kakae, mo we yufala i dring, mo long olgeta fasin blong yufala, oltaem yufala i mas leftemap nem blong God. Yufala i no mas mekem we . . . [ol narafala] oli save trabol long fasin blong yufala.” (1 Korin 10:​31, 32) ?Wanem sam samting we yumi mas lukaotgud long olgeta? Sipos yu tingbaot ol samting ya fastaem, yu save mekem se ol fasin we yu mo ol narafala oli mekem long lafet ya, bambae oli soemaot bilif.​—Rom 12:2.

?Lafet Ya Bambae i Olsem Wanem?

5. ?From wanem man we i mekem lafet i mas tingting gud fastaem, long saed blong bia, waen, mo miusik, long lafet ya?

5 Plante Kristin oli tingbaot sipos i gud blong gat bia, waen, no ol narafala strong dring, long lafet blong olgeta. I no nidim strong dring blong mekem wan gudfala lafet. Tingbaot taem ya we Jisas i givim kakae long plante man. Hem i mekem bred mo fis nomo i kam plante. Yumi save se hem i naf blong mekem merikel blong givim waen long olgeta tu, be Baebol i no talem se hem i mekem olsem. (Matiu 14:​14-21) Sipos yu tekem desisen se bambae i gat bia mo waen long lafet blong yu, yu mas meksua se i gat smol nomo, i no plante. Mo tu, i mas gat ol narafala dring we oli gud, blong givim long ol man we oli no wantem bia mo waen. (1 Timoti 3:​2, 3, 8; 5:23; 1 Pita 4:3) Yu neva mas fosem ol man blong tekem strong dring we i save kakae olgeta ‘olsem posen snek.’ (Ol Proveb 23:​29-32) ?Olsem wanem long miusik mo ol singsing long lafet blong yu? Sipos yu wantem miusik, yu mas jusumgud. Yu mas tingbaot bit blong miusik ya mo ol tok we i stap long ol singsing. (Kolosi 3:8; Jemes 1:21) Plante Kristin oli faenem se olgeta man oli haremgud long ol Kingdom Melodies, no taem evriwan oli joen blong singim ol singsing blong Kingdom. (Efesas 5:​19, 20) Mo tu, oltaem yu mas stap jekem se miusik i no strong tumas. I nogud we ol man long lafet ya oli no save storian gud, mo we ol man long ol haos raonabaot oli harem nogud from we i gat tumas noes.​—Matiu 7:12.

6. ?Olsem wanem wan man i save soemaot se bilif blong hem i laef, long saed blong storian mo ol narafala samting long lafet blong hem?

6 Taem ol Kristin oli joen wanples, oli save storian long plante gudfala samting, ridimaot sam save, mo talemaot samting we i bin kamaot long laef blong olgeta. Sipos storian i stat go nogud, man we i mekem lafet ya i mas pulum storian i kambak long stret rod wetem kaen fasin. Hem i mas lukaotgud se wan man nomo i no stap toktok oltaem nao ol narafala oli no gat janis blong storian. Sipos hem i luk se wan man i mekem olsemia, long waes fasin hem i mas pulum sam narafala blong joen long storian. Maet hem i askem kwestin long sam yangfala, no jenisim storian i go long samting we evriwan oli save talemaot tingting blong olgeta long hem. Ol yangfala mo ol olfala tugeta bambae oli glad long lafet olsem. Sipos yu yu lidim bisnes ya long waes mo kaen fasin, bambae olgeta evriwan oli luk se ‘yu yu wan kwaet man’ mo yu gat stret tingting. (Filipae 4:5) Bambae oli luksave se bilif blong yu i laef, mo i gat paoa long evri samting we yu mekem.

Ol Mared Mo Ol Lafet Blong Mared

7. ?From wanem i stret blong tokbaot fasin blong plan gud from ol mared mo ol lafet blong mared?

7 Taem tu Kristin i mared, hemia wan spesel taem blong glad. Ol man blong God long taem bifo, wetem Jisas mo ol disaepol blong hem tu, oli glad blong joen long ol hapi taem olsem, mo long kakae we i joen wetem ol taem ya. (Jenesis 29:​21, 22; Jon 2:​1, 2) Be long taem blong yumi, ol samting we i kamaot finis long ol lafet blong mared, i soemaot klia se i no isi long ol Kristin blong mekem wan lafet we i soemaot stret tingting mo i no bitim mak. Ol mared oli haf blong laef blong yumi ol man, taswe i mas gat rod blong ol Kristin oli soemaot bilif we i laef, long ol lafet blong mared.

8, 9. ?Olsem wanem plante mared oli soemaot tok blong 1 Jon 2:​16, 17?

8 Plante man we oli no save ol rul blong God mo oli no kea long ol rul ya, oli ting se mared i wan taem blong bitim mak long saed blong kakae, dring, mo ol narafala samting. No maet oli ting se ol man oli no save tingting nogud long olgeta sipos oli bitim mak long taem blong wan mared. Long Yurop, wan woman we i jes mared, i raetem stori blong mared blong hem long niuspepa. Hem i talem se mared ya i olsem “mared blong kwin,” i se: ‘Mitufala i ron long wan kat we fo hos i pulum, mo biaen long mitufala, i gat 12 smol kat we hos i pulum. Biaen bakegen, i gat wan kat we ban i sidaon long hem, i stap plei. Long lafet, i gat ol nambawan kakae mo miusik. Hem i gud we i gud, i stret olsem mi mi wantem. Mi mi kwin long dei ya.’

9 I tru se ol kastom oli defdefren long ol wanwan kantri. Be ol tok blong woman ya i soemaot tingting we aposol Jon i talem, taem hem i raetem se: “Ol fasin ya we i stap long wol oli olsem. Oltaem man i wantem tumas ol rabis samting we tingting blong hem i wantem, mo i wantem tumas ol samting we ae blong hem i luk, mo i flas tumas long ol samting we hem i gat. Be ol fasin ya, oli no kamaot long Papa blong yumi, oli stap kamaot long wol ya nomo.” ?Yu ting se man mo woman we tufala i bigman long ol Kristin fasin bambae tufala i wantem wan “mared blong kwin” wetem wan bigfala lafet, jes blong harem “i gud we i gud” blong wan dei? Nogat. Bambae mared blong tufala i soemaot defren fasin, hemia se: “Man we i stap mekem ol samting we God i wantem, hem bambae i no save lus samtaem.”​—1 Jon 2:​16, 17.

10. (a) ?Blong mekem wan mared we i stret, from wanem tufala we bambae i mared tufala i mas plan gud? (b) ?Tufala i mas mekem desisen olsem wanem long saed blong ol man we bambae tufala i singaot olgeta?

10 Ol Kristin man mo woman oli mas gat stret tingting. Baebol i save givhan long olgeta long saed ya. I tru se dei blong mared i impoten. Be ol Kristin oli save se dei ya hem i stat nomo blong laef blong tufala tugeta, wan laef we i save gohed gogo i no save finis. Tufala i no nid blong mekem wan bigfala lafet blong mared. Sipos tufala i wantem mekem lafet, tufala i mas tingbaot se bambae tufala i nidim hamas mane blong mekem lafet olsem, mo bambae lafet ya i olsem wanem. (Luk 14:28) Baebol i talem se hasban bambae i hed blong woman blong hem. (1 Korin 11:3; Efesas 5:​22, 23) Taswe, i wok blong man nao blong lukaotgud long lafet blong mared blong hem. Hem i lavem woman we bambae hem i mared long hem, taswe hem i mas tokbaot ol samting wetem hem. Tufala i save tokbaot hu olgeta we bambae tufala i singaot olgeta oli kam long lafet blong mared, mo hamas man we tufala i naf blong pem kakae blong olgeta. Maet tufala i no save singaot olgeta fren mo famle blong tufala from we i gat plante tumas, maet tufala i no naf blong pem kakae blong wan bigfala lafet olsem. Taswe, tufala i mas tekem desisen long samting we tufala i naf blong mekem, tufala i no mas traem mekem flas. Sipos tufala i no save singaot olgeta Kristin fren blong tufala, ol fren ya oli mas kasem save from wanem tufala i no save singaot olgeta, mo oli no mas kam kros from.​—Prija 7:9.

“Bos Long Lafet”

11. ?Wanem wok blong “bos long lafet” blong mared?

11 ?Sipos wan man mo woman i wantem mekem lafet blong mared, olsem wanem tufala i save meksua se lafet ya i soem ona? Plante yia finis, ol Witnes blong Jeova oli luksave se i waes blong mekem olsem lafet blong mared we Jisas i go long hem long Kena. I gat wan man we i “bos long lafet ya.” Yumi save se man ya i wan Kristin brata. (Jon 2:​9, 10) Long sem fasin, tede, man we i mared bambae i jusum wan Kristin brata we i bigman long ol Kristin fasin, blong i mekem impoten wok ya. Brata we i bos long lafet ya bambae i faenemaot tingting blong man ya we bambae i mared, long samting we hem i wantem mo i laekem. Nao bambae hem i folem tingting ya taem hem i rerem ol samting blong lafet ya mo taem lafet i stap gohed.

12. ?Man we bambae i mared i mas tingbaot wanem long saed blong dring?

12 Olsem haf 5 i talem, sam man mo woman oli tekem desisen se bambae i no gat bia, waen, mo ol narafala strong dring, long mared blong olgeta. Oli no wantem se samfala oli drong nao oli spolem lafet blong mared mo glad we ol man oli kasem from. (Rom 13:13; 1 Korin 5:11) Be sipos oli tekem desisen se bambae i gat bia mo waen, man we i mared i mas meksua se i no gat plante tumas. Long mared we Jisas i go long hem long Kena, i gat waen, mo Jisas i mekem sam moa waen we i nambawan. Be tingbaot tok blong bos long lafet ya, hem i se: “Oltaem ol man oli stap givimaot bes waen fastaem, mo biaen, taem we ol man oli dring plante waen lelebet [“oli drong,” NW ], oli save givimaot narawan we i no beswan. Be yu yu stap holem beswan, kam kasem naoia.” (Jon 2:10) Yumi save se Jisas i no pulum ol man blong oli drong, from we hem i tok agensem fasin blong drong. (Luk 12:​45, 46) Be taem bos blong lafet ya i sapraes long waen ya we i nambawan, hem i talem klia se hem i bin luk sam man we oli drong long ol lafet blong mared. (Ol Wok 2:15; 1 Tesalonaeka 5:7) Taswe, man we i mared mo Kristin brata we i bos long lafet, tufala i mas meksua se olgeta man mo woman long lafet oli folem ol klia tok blong Baebol, se: “Bambae yufala i no dring waen, gogo yufala i lusum hed. Samting ya bambae i spolem yufala nomo.”​—Efesas 5:18; Ol Proveb 20:1; Hosea 4:11.

13. ?Long saed blong miusik long lafet blong mared, tufala we i mared i mas tingbaot wanem, mo from wanem?

13 Long lafet blong mared mo ol narafala lafet, sipos i gat miusik, oli no mas laodem miusik ya tumas. Oli mas mekem i stret blong ol man oli save storian gud. Wan Kristin elda i talem se: “Long sam lafet, taem ol aoa oli pas, ol man oli storian plante mo danis i stat. Nao sloslo, miusik i kam antap gogo i bigwan tumas. Fastaem miusik i daon moa long storian blong ol man, be biaen i kam antap gogo ol man oli no moa save storian. I no mas olsem. Wan lafet blong mared i givim janis long yumi blong harem gud long kampani blong ol Kristin brata mo sista. !I nogud we oli laodem miusik tumas mo spolem janis ya!” Hemia tu i wok blong man we i mared mo man we i bos long lafet ya. Tufala i no mas letem ol memba blong ban oli jusum miusik mo laodem olsem oli wantem, nating se i wan ban we oli pem no nogat. Pol i raetem se: “Evri samting we yufala i mekem, mo evri tok we yufala i talem, be yufala i mas mekem, long nem blong Jisas, Masta blong yumi.” (Kolosi 3:17) ?Taem ol man oli gohom, bambae oli rimemba wanem long saed blong ol miusik long lafet ya? ?Miusik ya i soemaot se tufala we i mared i stap mekem evri samting long nem blong Jisas? I gud sipos evriwan oli save talem yes.

14. ?I gud we ol Kristin oli rimemba wanem gudfala fasin long saed blong ol mared we oli go long olgeta?

14 Tru ya, bambae ol man mo woman oli rimemba olwe wan gudfala mared. Adam mo Edyta we tufala i mared 30 yia finis, tufala i tokbaot wan mared we tufala i bin go long hem. Tufala i talem se: “Mitufala i haremsave ol gudfala Kristin fasin mo tingting we oli stap long mared ya. I gat ol singsing blong presem Jeova, mo i gat sam narafala gudfala pleplei tu. Danis mo miusik i no bigfala samting long mared ya. Mitufala i harem gud blong stap long mared ya, i leftemap tingting blong mitufala, mo evri samting i folem ol rul blong Baebol.” I klia nomo se man mo woman we i mared, tufala i save soemaot bilif blong tufala long ol gudfala wok blong tufala.

Ol Presen Blong Mared

15. ?Wanem advaes blong Baebol we i stret long fasin blong givim presen blong mared?

15 Long plante kantri, ol fren mo famle oli givim presen long tufala we i mared. ?Sipos yu wantem folem fasin ya, yu mas tingbaot wanem? I gud blong tingting long tok blong aposol Jon long saed blong man we i “flas tumas long ol samting we hem i gat.” Hem i joenem fasin flas ya wetem ‘wol ya we i stap lus.’ Ol Kristin oli no gat fasin ya. Defren olgeta, ol samting we oli mekem oli soemaot fasin blong bilif. (1 Jon 2:​16, 17) ?Afta we yu ridim tok ya we God i givim long Jon, yu ting se i stret blong talemaot nem blong ol man we oli givim presen blong mared? Long taem bifo, ol Kristin long Masedonia mo Gris oli mekem kleksen blong givhan long ol Kristin long Jerusalem. Be i no gat wan tok long Baebol blong talem nem blong ol Kristin ya we oli sakem mane. (Rom 15:26) Plante Kristin we oli givim presen blong mared, oli no wantem se tufala i talemaot nem blong olgeta mo leftemap olgeta long fored blong ol narafala. Long saed ya, i gud blong ridim advaes blong Jisas long Matiu 6:​1-4.

16. ?Long saed blong ol presen blong mared, tufala i save mekem wanem blong tufala i no spolem filing blong narafala?

16 Sipos oli talemaot nem blong ol man we oli givim presen, ‘samfala oli save kros long sam narafala’ from we oli givim wan presen we i moa gud no i moa sas. Taswe, ol Kristin oli waes sipos oli no talemaot nem blong olgeta we oli givim presen. Long rod ya, oli no save mekem samfala oli sem tu sipos oli no naf blong pem wan presen. (Galesia 5:26; 6:10) I tru, i no rong we tufala i save nem blong ol man we oli givim presen long tufala. Ating i gat wan kad we i go wetem wanwan presen, ale tufala i save luksave hu nao i givim presen ya. Be i no nid blong tufala i talemaot long olgeta man. I tru, taem yumi pem, givim, no kasem wan presen blong mared, hemia i bisnes blong yumi nomo. Be yumi gat janis bakegen blong soemaot se bilif blong yumi i gat paoa long evri samting we yumi mekem.

17. ?Ol Kristin oli mas traehad blong kasem wanem mak long saed blong bilif mo ol wok?

17 Blong soemaot bilif blong yumi, i no naf we yumi gat wan klin laef nomo, mo yumi go long ol Kristin miting, mo joen long wok blong prij. Bilif blong yumi i mas laef mo i mas gat paoa long evri samting we yumi mekem. Yes, yumi soemaot bilif blong yumi long ol wok we yumi ‘mekem mo finisim,’ hemia ol wok we yumi tokbaot long stadi ya tu.​—Revelesen 3:2.

18. ?Olsem wanem ol Kristin oli save folem tok blong Jon 13:17 long ol mared mo ol narafala lafet?

18 Jisas i givim wan gudfala eksampol long ol aposol blong hem, taem hem i mekem wan wok we i no impoten nating, hemia blong wasem leg blong olgeta. Afta, hem i talem long olgeta se: “Naoia yufala i savegud ol samting ya. Oraet, sipos yufala i stap mekem olsem, bambae yufala i save harem gud.” (Jon 13:​4-17) Long ples blong yumi, maet i narakaen sipos yumi wasem leg blong wan man we i kam long haos blong yumi, mo ating i no nid blong mekem olsem tu. Be olsem yumi luk long stadi ya, i gat plante narafala haf blong laef blong yumi we yumi save soemaot bilif blong yumi, tru long lav we yumi soemaot mo fasin blong tingbaot narafala. Yumi save mekem olsem, taem yumi joen wanples blong haremgud tugeta, mo long ol Kristin lafet blong mared. Hemia i sem mak sipos i mared blong yumi, mared blong narafala, no wan narafala lafet blong ol hapi Kristin we oli wantem soemaot bilif blong olgeta long evri samting we oli mekem.

?Bambae Yu Yu Ansa Olsem Wanem?

?Olsem wanem yu save soemaot bilif blong yu:

• taem yu mekem plan blong sam Kristin oli kam joen wanples?

• taem yu mekem plan blong wan mared no lafet blong mared?

• taem yu givim no yu kasem wan presen blong mared?

[Kwestin]

[Tok blong pija long pej 14]

Nating sipos yumi singaot smol man nomo, be “waes we i kam long heven” i mas lidim yumi yet