Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Ol Bigfala Poen Long Buk Blong Aesea—Haf 2

Ol Bigfala Poen Long Buk Blong Aesea—Haf 2

Tok Blong Jeova i Wan Samting We i Laef

Ol Bigfala Poen Long Buk Blong Aesea—Haf 2

AESEA i stap gohed strong blong mekem wok we Jeova i givim long hem olsem wan profet. Ol toktok we Aesea i talemaot agens long ol ten laen blong Isrel i kamtru finis. Naoia hem i gat moa toktok blong talemaot long saed blong fiuja blong Jerusalem.

Bambae oli spolem taon ya Jerusalem mo bambae oli tekem ol man we i stap long hem i go kalabus. Be bambae Jerusalem i no lus blong olwe. Bambae taem i pas fastaem, biaen trufala wosip i stanap bakegen. Hemia nao stamba poen blong Aesea 36:1–66:24. * Plante profet tok long ol japta ya i stap kamtru fulwan long taem blong yumi. Sipos oli no kamtru yet, be bambae i no longtaem oli mas kamtru. From samting ya, ol japta ya bambae oli givhan long yumi sipos yumi tingting gud long olgeta. Haf ya blong buk blong Aesea i tokbaot ol nambawan profet tok long saed blong Mesaea tu.

“I GAT TAEM I STAP KAM”

(Aesea 36:1–39:8)

Long namba 14 yia blong rul blong King Hesekia (732 B.K.T.), ol soldia blong Asiria oli kam blong mekem faet agensem Juda. Jeova i promes se bambae hem i faet blong protektem Jerusalem. Trabol ya i finis taem wan enjel nomo, we Jeova i sanem, i kilim i ded 185,000 soldia blong Asiria.

Hesekia i kasem wan sik. Jeova i ansarem prea blong hem mo i mekem hem i kamgud bakegen. Jeova i ademap 15 moa yia long laef blong hem. King blong Babilon i sanem sam man blong hem blong talemaot se hem i glad we Hesekia i kam gud bakegen. Long taem ya Hesekia i no waes nating. Hem i soem olgeta sas samting blong hem long ol man ya. Aesea i talemaot tok blong Jeova long Hesekia, i talem se: “Hesekia. I gat taem i stap kam we bambae evri samting insaed long haos blong yu, wetem olgeta samting we ol bubu blong yu bifo oli putumgud i stap kam kasem tede, bambae ol man Babilonia oli kam karemaot evriwan i go long ples blong olgeta.” (Aesea 39:5, 6) Bitim 100 yia i pas nao profet tok ya i kamtru.

Ansa Blong Sam Kwestin Long Saed Blong Baebol:

38:8—?Wanem ya “ol step” we sado i muf arier long olgeta? Long ol yia 700 B.K.T., ol man Ijip mo Babilon oli bin yusum wan flat ston we oli stanemap wan samting olsem wan smol pos long hem, ale taem san i saen long ston ya, smol pos ya i mekem wan sado we i soemaot stret taem olsem wan klok. Maet ol step we vas ya i tokbaot i minim wan samting olsemia, we Ahas, papa blong Hesekia, i bin gat. No maet i gat ol step insaed long haos blong king. Taem san i saen long wan pos we i klosap long ol step ya, sado blong pos ya i stap klaem long ol step ya. Ale, oli save makem stret taem blong dei folem ples we sado i stap long ol step.

Ol Lesen Blong Yumi:

36:2, 3, 22. Nating se Sebna i lusum wok blong hem olsem man blong lukaot long haos blong King, hem i save gohed blong mekem wok blong king olsem wan sekretari blong man ya we i tekem ples blong hem. (Aesea 22:15, 19) Maet wan samting i mekem se yumi lusum wok blong yumi insaed long ogenaesesen blong Jeova. Nating se i olsem, yumi mas glad nomo blong gohed blong mekem eni wok we God i letem yumi blong mekem.

37:1, 14, 15; 38:1, 2. Taem yumi stap harem nogud bigwan, i waes blong prea long Jeova mo putum ful tras blong yumi i stap long hem.

37:15-20; 38:2, 3. Long taem ya we Asiria i wantem spolem Jerusalem, Hesekia i stap wari se sipos oli spolem Jerusalem bambae samting ya i sakem doti long nem blong Jeova. Taem Hesekia i faenemaot se bambae hem i ded from sik blong hem, hem i no jes wari long laef blong hem nomo. Samting we i mekem hem i wari moa, hemia se sipos hem i ded we i no gat pikinini, wanem bambae i hapen long laen blong ol king we i kamaot long Deved. Hem i stap tingbaot tu se hu bambae i lidim ol man Jiu long faet agensem Asiria. Olsem Hesekia, yumi tingbaot se i moa impoten blong leftemap tabu nem blong Jeova, mo i moa impoten we stamba tingting blong hem i kamtru bitim we yumi tingbaot blong sevem laef blong yumi wan.

38:9-20. Singsing ya blong Hesekia i tijim yumi se i no gat narafala samting we i moa impoten long laef blong yumi bitim we yumi presem Jeova.

“OLI MAS STANEMAP TAON YA JERUSALEM BAKEGEN”

(Aesea 40:1–59:21)

Afta we Aesea i talemaot profet tok ya se ol man Babilon bambae oli spolem Jerusalem mo oli tekem ol man Isrel oli go kalabus, hem i talemaot wan narafala profet tok se bambae Jerusalem i kam niuwan bakegen. (Aesea 40:1, 2) Aesea 44:28 i talem se, “oli mas stanemap taon ya Jerusalem bakegen.” Bambae oli putum ol aedol blong ol god blong Babilon “long baksaed blong dongki” blong karem olgeta i go, olsem we oli samting nating nomo. (Aesea 16:1) Bambae Babilon i lus. Ol profet tok ya oli kamtru 200 yia biaen.

Jeova bambae i mekem man blong hem i kam “wan laet long ol man blong ol narafala kantri.” (Aesea 49:6) “Skae” blong Babilon, hemia ol rula blong hem, bambae i “lus olsem smok,” mo ol man we oli stap aninit long rul blong hem bambae oli “lus olsem ol flae we oli lus long koltaem.” Be, olgeta we ‘i stap wok slef [“dota blong Saeon we oli tekem olsem slef,” NW ], bambae oli tekemaot ol jen we i stap fasem nek blong olgeta.’ (Aesea 51:6; 52:2) Jeova i toktok long olgeta we oli kam long hem mo oli lesin long hem, i se: “Bambae mi mi mekem wan promes wetem yufala, we bambae i save stap olwe, mo bambae mi givim ol gudgudfala samting long yufala, olsem we mi mekem long King Deved bifo.” (Aesea 55:3) Taem yumi laef folem ol stret rul blong God, samting ya bambae i lidim yumi blong faenem ‘glad ya we i stap kamtru long ol man we oli stap obei long Jeova.’ (Aesea 58:14) Defren olgeta, ol sin blong ol man Jiu ‘oli mekem olgeta i stap longwe long God.’—Aesea 59:2.

Ansa Blong Sam Kwestin Long Saed Blong Baebol:

40:27, 28—?From wanem Isrel i stap talem se: “[Jeova] i no save ol trabol blong yumi,” mo se “hem i no kea we ol narafala man oli stap mekem i no stret long yumi?” Maet sam long ol man Jiu oli harem olsem se Jeova i no save luk ol trabol blong olgeta mo hem i no rili save olsem wanem oli stap trabol. Aesea i mekem olgeta i tingbaot bakegen se Jeova, we i Wokem wol ya, hem i naf blong gat paoa antap long Babilon, hem i neva save kam taed, neva hem i save harem se i slak.

43:18-21—?From wanem God i talem long olgeta we oli bin slef long Babilon mo naoia oli stap kambak long Jerusalem, se oli ‘no mas tingbaot ol samting we i kamtru bifo finis’? Hemia i no minim se oli mas fogetem ol taem bifo we Jeova i bin sevem olgeta. Defren olgeta, Jeova i wantem we oli presem hem from wan “niufala samting” we bambae olgeta wanwan oli save lukluk mo pastru long hem. Hemia i kamtru taem Jeova i lidim olgeta i gobak long Jerusalem. Hem i lukaot long olgeta blong oli stap sef mo tu maet hem i lidim olgeta i krosem draeples stret. “Bigfala kampani” blong ol man we oli pastru long “bigfala trabol,” bambae olgeta tu oli gat ol niufala risen blong presem Jeova from ol samting we wanwan long olgeta i luk mo pastru long hem.—Revelesen 7:9, 14NW.

49:6 (NW )—?Olsem wanem Mesaea i “wan laet blong olgeta neson,” nating se taem hem i stap long wol hem i prij long olgeta nomo we i kamaot long laen blong Isrel? Samting we i hapen afta long ded blong Jisas i soemaot we tok ya i tru. Baebol i joenem tok ya blong Aesea 49:6 wetem ol disaepol blong Jisas. (Ol Wok 13:46, 47) Tede, ol Tabu Kristin, mo bigfala kampani blong ol man we oli joen wetem olgeta blong mekem wosip, oli olsem “wan laet blong olgeta neson.” Oli stap givim save long ol man “long olgeta ples long wol.”—Matiu 24:14; 28:19, 20.

53:10 (NW )—?Olsem wanem Jeova i glad blong kilim i ded pikinini blong hem? Jeova i wan God we i gat sore mo hem i kasem save long filing blong narafala. Taswe yumi save se hem i harem nogud tumas blong luk Pikinini blong hem i safa. Be Jeova i glad we Jisas i wantem obei long hem mo i glad long ol samting we bambae i kamaot from we Jisas i safa mo i ded.—Ol Proveb 27:11; Aesea 63:9.

53:11 (NW )—?Wanem save ya we Mesaea bambae i yusum blong “mekem plante man i kam ol stret man”? Hemia save we Jisas i kasem taem hem i kam long wol ya olsem wan man mo i safa nogud go kasem ded. (Hibrus 4:15) Hem i givim laef blong hem olsem wan ransom sakrefaes mo hemia i halpem ol tabu Kristin wetem bigfala kampani blong ol man blong oli save stanap long fes blong God olsem ol stret man.—Rom 5:19; Jemes 2:23, 25.

56:6—?Hu ya “ol man blong ol narafala kantri,” mo olsem wanem oli “holem ol tok blong promes blong [Jeova]”? “Ol man blong ol narafala kantri” hemia ol “narafala sipsip” blong Jisas. (Jon 10:16) Oli holem ol tok blong promes ya, hemia niufala kontrak, taem oli obei long ol loa blong kontrak ya, sapotem fulwan ol plan we i kamaot long hem, kakae ol semfala kakae long saed blong spirit olsem ol tabu Kristin, mo joen wetem ol tabu Kristin long wok ya blong talemaot Kingdom mo pulum ol man oli kam disaepol.

Ol Lesen Blong Yumi:

40:10-14, 26, 28. Jeova i strong mo i kaen, hem i gat olgeta paoa mo olgeta waes. Jeova i naf blong kasem save long evri samting, be yumi no naf blong kasem tingting blong hem.

40:17, 23; 41:29; 44:9; 59:4. Ol kontrak we ol man i mekem long saed blong politik, mo ol aedol tu, oli olsem “samting nating nomo” long lukluk blong Jeova. I blong nating nomo we man i putum tras blong hem long olgeta.

42:18, 19; 43:8. Sipos yumi satem ae blong yumi blong no lukluk Tok blong God mo yumi satem sora blong yumi blong no lesin long ol advaes we “slef ya we i stret mo waes” i givim, i olsem we yumi kam wan blaenman long saed blong spirit no wan man we sora blong hem i fas long saed blong spirit.—Matiu 24:45NW.

43:25 (NW ). Jeova i tekemaot ol sin blong yumi blong ol man oli save ona long nem blong hem. Fasin blong Jeova blong leftemap nem blong hem blong i tabu, i moa impoten i bitim hop ya we yumi gat blong kam fri long sin mo ded, mo kasem laef.

44:8 (NW ). Jeova i naf blong givhan long yumi from we hem i gat bigfala paoa mo i no gat samting i save muvum hem, olsem wan bigbigfala ston. !Yumi no mas fraet blong givim witnes long saed blong hae rul blong God!—2 Samuel 22:31, 32.

44:18-20. Wosip long ol aedol i wan saen we i soemaot se kruked fasin i stap long hat blong wan man. Yumi no mas letem eni narafala samting i tekem ples blong Jeova long hat blong yumi.

46:10, 11. Jeova i talem se ‘ol plan blong hem bambae oli no save foldaon,’ minim se hem i naf blong mekem stamba tingting blong hem i kamtru. Samting ya i givim strong pruf se Jeova i trufala God.

48:17, 18; 57:19-21. Sipos yumi lukluk long Jeova blong hem i sevem yumi, sipos yumi kam klosap moa long hem, mo yumi obei long ol loa blong hem, bambae yumi save gat pis oltaem olsem wan reva we i stap ron oltaem, mo ol gudfala wok blong yumi bambae oli plante olsem ol wef blong solwota. Olgeta we oli no lesin long Tok blong God oli olsem “solwota we i no save stap kwaet.” Oli no gat pis nating.

52:5, 6. Ol man Babilon oli gat wan tingting we i no stret. Oli ting se trufala God i no gat paoa. Oli no luksave se Jeova i letem ol man Isrel i kam slef from we hem i no glad long olgeta. Taem narafala man i kasem trabol, i no waes sipos yumi hareap tumas blong talem from wanem trabol ya i kamaot.

52:7-9 (NW ); 55:12, 13. Yumi gat 3 stamba risen we yumi save glad blong joen long wok ya blong talemaot Kingdom mo pulum ol man oli kam disaepol. Olgeta we oli hanggri long saed blong spirit oli glad tumas taem yumi wokbaot blong go luk olgeta. ‘Ae blong yumi i lukluk i go stret long ae blong Jeova,’ i min se yumi gat wan gudfala fasin fren wetem Jeova. Yumi haremgud tu from we yumi gat plante samting long saed blong spirit.

52:11, 12. Blong kasem mak ya we yumi save karem “ol samting blong yusum long haos blong Hae God”—i minim ol samting we hem i givim blong halpem yumi blong mekem wok blong hem—i mas klin long saed blong spirit mo long ol fasin blong yumi.

58:1-14. Yumi stap westem taem nomo sipos yumi mekem ol wok we i pulum man blong ting se yumi stap holemstrong long God mo gat stret fasin, be rili yumi gat tu fes. Ol trufala man blong wosip oli soemaot we oli lavem ol brata blong olgeta mo oli gat fasin ya blong holemstrong long God taem oli mekem ol wok we i kamaot long hat blong olgeta.—Jon 13:35; 2 Pita 3:11.

59:15b-19. Jeova i stap lukluk ol samting we ol man oli stap mekem mo hem i tekem aksin long stret taem blong hem.

HEM I KAM OLSEM “WAN SPESEL HAT BLONG KING, WE I FLAS WE I FLAS”

(Aesea 60:1–66:24)

Aesea 60:1 i tokbaot taem we trufala wosip i stanap bakegen long taem bifo mo long taem blong yumi tede tu. Hem i talem se: “Ol man Jerusalem. !Yufala i girap! !Naoia i taem blong taon ya blong yufala i saen olsem san! !Mi mi Hae God, mo bigfala laet we i soemaot we mi mi stap, bambae i saen i kam long hem!” Bambae Jeova ‘i leftemap Saeon blong ol man oli save luk hem, olsem we hem i wan spesel hat blong king, we i flas we i flas.’—Aesea 62:3.

Aesea i prea long Jeova from ol man blong kantri blong hem we oli stap slef long Babilon. Hemia olgeta we bambae oli tanem tingting blong olgeta. (Aesea 63:15–64:12) Fastaem profet Aesea i skelem ol trufala man blong wok blong Jeova wetem olgeta we oli giaman nomo. Afta hem i talemaot olsem wanem Jeova bambae i blesem olgeta we oli mekem wok blong Hem.—Aesea 65:1–66:24.

Ansa Blong Sam Kwestin Long Saed Blong Baebol:

61:8, 9—?Wanem ya “strong promes [kontrak, NW ] we bambae i no save finis,” mo hu ya ol “pikinini”? Hemia niufala kontrak we Jeova i mekem wetem ol tabu Kristin. Ol “pikinini” i minim ol “narafala sipsip”—hemia plante milian man we oli lesin long mesej blong ol tabu Kristin ya.—Jon 10:16.

63:5 (NW )—?Olsem wanem kros blong God i sapotem hem? God i naf blong kontrolem kros blong hem—hemia wan kros we i kamaot from stret fasin blong hem. Kros blong hem i save sapotem hem mo pusum hem blong tekem aksen blong mekem ol stret jajmen blong hem i kamtru.

Ol Lesen Blong Yumi:

64:6. Yumi ol sinman, yumi no naf blong sevem yumi. Ol gudfala wok we yumi mekem blong God i fogivim yumi, oli no naf blong karemaot sin blong yumi, oli olsem ol doti klos nomo.—Rom 3:23, 24.

65:13, 14. Jeova i stap blesem ol man we oli stap tru long hem, hem i givim fulap kakae long saed blong spirit long olgeta.

66:3-5. Jeova i no laekem nating fasin ya blong gat tu fes.

“Yufala i Harem Gud”

Traem tingbaot ol profet tok ya we oli tokbaot taem blong mekem ol samting i niu bakegen. !Oli mas mekem ol man Jiu we oli stap kalabus long Babilon oli haremgud tumas! Jeova i talem se: “Yufala i glad tumas long ol niufala samting ya we bambae mi mi mekem, mo bambae yufala i harem gud, gogo i no save finis. Taem mi mi wokem niufala taon ya Jerusalem bakegen, bambae hem i ples blong glad, we oltaem ol man blong hem bambae oli hapi tumas.”—Aesea 65:18.

Tede tu, yumi stap laef long wan taem we tudak i kavremap wol mo ol neson oli stap long bigfala blak klaod. (Aesea 60:2) Yumi stap long wan ‘taem we laef long wol ya i kam strong tumas.’ (2 Timoti 3:1) From samting ya, tok blong Jeova long buk blong Aesea we i tokbaot plan blong hem blong sevem ol man, i leftemap tingting blong yumi bigwan.—Hibrus 4:12.

[Futnot]

^ par. 4 Blong kasem moa save long Aesea 1:1–35:10, lukluk “Tok Blong Jeova i Wan Samting We i Laef—Ol Bigfala Poen Blong Buk Blong Aesea—Haf 1” long Wajtaoa blong Disemba 1, 2006.

[Tok blong pija long pej 14]

?Yu yu save bigfala risen from wanem Hesekia i prea long Jeova blong i sevem hem long ol man Asiria?

[Tok blong pija long pej 17]

“!I gud tumas blong luk man blong karem tok, we i wokbaot, i kamkros long ol bigbigfala hil, blong kam talemaot gud nius!”