Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

‘No Givimbak Fasin Nogud’ We Man i Mekem Long Yu

‘No Givimbak Fasin Nogud’ We Man i Mekem Long Yu

‘No Givimbak Fasin Nogud’ We Man i Mekem Long Yu

“Sipos wan man i mekem i nogud long yufala, bambae yufala i no givimbak fasin ya long hem. Oltaem yufala i mas traem blong mekem ol fasin we olgeta man oli luk se i stret nomo.”—ROM 12:17.

1. ?Wanem fasin ya we yumi luk plante taem?

 TAEM wan pikinini i pusum wan narafala pikinini, kwiktaem nomo narafala pikinini ya bambae i pusumbak hem. Plante taem yumi luk fasin ya long ol pikinini. Be sore tumas, plante bigman tu oli mekem fasin ya. Taem wan man i mekem oli harem nogud, oli wantem givimbak. I tru se maet oli no pusum man ya, olsem pikinini i mekem, be bambae oli yusum ol naranarafala rod we maet i haed lelebet, blong givimbak. Samtaem oli save tokbaot man ya long ol narafala blong spolem gudnem blong hem, no oli lukaot rod blong blokem man ya blong i no save win long bisnes no narafala samting. Nomata wanem rod we oli yusum, risen blong hem i sem mak. Risen ya hemia blong givimbak samting nogud ya we narafala i mekem long olgeta.

2. (a) ?From wanem ol trufala Kristin oli blokem fasin blong wantem givimbak? (b) ?Wanem ol kwestin mo japta long Baebol we bambae yumi tokbaot?

2 Fasin blong wantem givimbak i strong we i strong, be ol trufala Kristin oli faet agensem fasin ya. Yes, oli traem folem advaes ya blong aposol Pol se: “Sipos wan man i mekem i nogud long yufala, bambae yufala i no givimbak fasin ya long hem.” (Rom 12:17) ?Wanem i save pusum yumi blong yumi mekem laef blong yumi i laenap wetem rul ya blong God? ?Hu olgeta we yumi mas traehad moa blong no givimbak fasin nogud long olgeta? ?Wanem blesing we yumi save kasem sipos yumi no traem givimbak? Blong ansa long ol kwestin ya bambae yumi ridim ol narafala toktok blong Pol long Rom japta 12, mo bambae yumi luk olsem wanem ol tok ya oli soem se man we i no givimbak hem i mekem i stret, i soem lav, mo i gat tingting daon. Bambae yumi tokbaot wanwan long trifala poen ya.

‘From Samting Ya, Mi Askem Strong Long Yufala’

3, 4. (a) ?Stat long Rom japta 12, Pol i tokbaot wanem, mo wanem mining blong tok ya blong hem se “from samting ya”? (b) ?Kaengud fasin we God i soemaot long gladhat blong hem i mas mekem wanem long ol Kristin long Rom?

3 Stat long japta 12, Pol i tokbaot fo samting we oli pat blong laef blong wan Kristin. Hem i tokbaot fasin fren blong yumi wetem Jeova, wetem ol Kristin brata mo sista, wetem ol man we oli no bilif olsem yumi, mo wetem ol gavman. Pol i soemaot se i gat wan impoten risen from wanem yumi mas sakemaot ol rong tingting, olsem tingting ya blong wantem givimbak. Hem i se: “From samting ya, gladhat blong God i pulum mi blong askem strong long yufala, ol brata.” (Rom 12:1, NW) Tok ya “from samting ya” i minim se “folem ol samting ya we yumi tokbaot finis.” I olsem we Pol i stap talem se, ‘Folem wanem we mi eksplenem finis long yufala, mi askem strong long yufala blong mekem ol samting ya we naoia bambae mi tokbaot long yufala.’ ?Wanem ol samting ya we Pol i eksplenem finis long ol Kristin long Rom?

4 Long japta 1 kasem japta 11 long leta we Pol i raetem i go long ol man Rom, hem i tokbaot nambawan janis ya we God i givim long ol man Jiu mo ol man blong narafala neson tu blong oli rul wetem Kraes long Kingdom blong God long heven. Hemia wan nambawan janis we bighaf blong neson blong Isrel i sakemaot. (Rom 11:13-36) Nambawan janis ya i kamtru nomo from “gladhat blong God.” ?Ol trufala Kristin oli mas mekem wanem from kaengud fasin ya we God i soemaot long olgeta? Oli mas gat bigbigfala tangkiu long God, mo samting ya i mas pusum olgeta blong mekem wanem we Pol i talem se: “Yufala i givim bodi blong yufala i go long God olsem wan presen. Presen ya i olsem wan sakrefaes we i laef, i tabu, mo God i glad blong tekem. Hem i wan tabu wok we yufala i mekem wetem tingting blong yufala.” (Rom 12:1, NW) ?Olsem wanem ol Kristin ya oli save givim olgeta olsem wan “sakrefaes” i go long God?

5. (a) ?Olsem wanem wan man i givim hem wan olsem wan “sakrefaes” i go long God? (b) ?Wanem rul i mas wok long laef blong wan Kristin?

5 Pol i gohed i se: “Yufala i no mas letem fasin blong yufala i kam olsem fasin blong ol man long wol. Yufala i mas letem God i jenisim tingting blong yufala, blong mekem tingting blong yufala i niuwan olgeta. Nao bambae yufala i save jusumaot ol fasin we God i wantem, wanem i gud, mo wanem hem i glad long hem, mo wanem i stret gud blong mekem.” (Rom 12:2) Ol Kristin long Rom oli no mas letem spirit blong wol i gat paoa long tingting blong olgeta. Oli mas jenisim tingting blong olgeta blong mekem i laenap wetem tingting blong Kraes. (1 Korin 2:16; Filipae 2:5) Olgeta trufala Kristin oli mas mekem rul ya i wok long laef blong olgeta evri dei. Hemia samting we yumi tede tu i mas mekem.

6. ?Folem ol tok blong Pol long Rom 12:1, 2, wanem i blokem yumi blong no wantem givimbak samting nogud we man i mekem long yumi?

6 ?Tingting we Pol i soemaot long Rom 12:1, 2 i save halpem yumi olsem wanem? Yumi mas gat bigfala tangkiu long God olsem ol Kristin ya long Rom, we tabu spirit i makemaot olgeta. Evri dei long laef blong yumi, God i stap mekem plante samting we i gud long yumi mo hem i gohed oltaem nomo blong soemaot fasin ya long gladhat blong hem. From samting ya, hat blong yumi we i fulap long tangkiu i mas pusum yumi blong yusum ful paoa blong yumi, olgeta samting we yumi gat, mo gudhan we yumi gat, blong mekem wok blong God. Filing ya we i kamaot long hat, bambae i pusum yumi blong wantem tumas blong sakemaot tingting blong wol mo karem tingting blong Kraes. Taem yumi gat tingting blong Kraes, samting ya i gat paoa long fasin we yumi mekem long olgeta man—ol Kristin brata sista mo ol man we oli no bilif olsem yumi. (Galesia 5:25) Olsem nao, sipos yumi tingting olsem Kraes, bambae yumi no save tingbaot nating blong givimbak nogud fasin we man i mekem long yumi.—1 Pita 2:21-23.

“Yufala i Mas Lavem Ol Man, We Yufala i No Giaman”

7. ?Wanem kaen lav ya we Rom japta 12 i tokbaot?

7 Yumi no givimbak fasin nogud we man i mekem long yumi, from we yumi wantem folem stret fasin. Be i no hemia nomo. Yumi no givimbak from we yumi letem lav i bos long yumi. I gud blong tingbaot olsem wanem Pol i tokbaot fasin blong lav we i mas gat paoa long yumi. Long buk blong Rom, taem Pol i tokbaot lav we God mo Kraes tufala i gat, hem i yusum tok ya “lav” (a·gaʹpe long lanwis Grik) plante taem lelebet. (Rom 5:5, 8; 8:35, 39) Be long japta 12 blong buk ya, Pol i yusum tok ya a·gaʹpe long fasin we i defren. Hem i yusum tok ya taem hem i tokbaot lav we yumi mas soem long ol man raonabaot long yumi. Pol i talem se i gat ol defdefren kaen presen we tabu spirit i givim, mo wanwan Kristin man i kasem presen we i defren long narawan. Ale, Pol i tokbaot wan fasin we evri Kristin man i mas wokem. Hem i talem se: “Yufala i mas lavem ol man, we yufala i no giaman.” (Rom 12:4-9) Fasin blong soem lav long narafala hem i olsem mak we i soemaot se hu nao ol trufala Kristin. (Mak 12:28-31) Pol i pulum yumi blong meksua se lav we yumi soem, i mas tru.

8. ?Olsem wanem blong soem lav we i no giaman?

8 Antap long hemia, Pol i talem olsem wanem blong soemaot lav ya we i tru, i no gat tu fes long hem, hem i se: “Oltaem yufala i mas agens long ol rabis fasin, be yufala i mas holemstrong ol gudfala fasin.” (Rom 12:9) Tufala tok ya “agens” mo “holemstrong” oli tu strong tok. “Agens” i save karem mining ya tu se “yu no laekem we yu no laekem nating.” Yumi mas no laekem nating ol frut we rabis fasin i karem i kam long laef blong man, be tu, yumi mas no laekem nating rabis fasin ya hem wan. (Ol Sam 97:10) Tok ya “holemstrong” i kamaot long wan Grik tok we oli yusum blong tokbaot fasin we man i “putum glu” long wan samting. Wan Kristin we i gat trufala lav i olsem we “glu” i fasemtaet hem long fasin we i gud, mekem se taem hem i tekem wan aksen, be aksen ya i gud.

9. ?Wanem advaes we Pol i talem bakegen mo bakegen?

9 I gat sam man we yumi mas traehad moa blong soemaot lav ya long olgeta, mo Pol i tokbaot samting ya bakegen mo bakegen taem hem i se: “Askem long God, blong hem i blesem ol man we oli stap spolem yufala, oli stap mekem i nogud tumas long yufala. Yufala i no mas singaot trabol i kam long olgeta, yufala i mas askem long God blong i blesem olgeta.” “Sipos wan man i mekem i nogud long yufala, bambae yufala i no givimbak fasin ya long hem.” “Sipos wan man i spolem yufala, bambae yufala i no givimbak fasin ya long hem bakegen.” “Bambae yufala i no letem ol rabis fasin i winim yufala. Yufala i mas holemstrong ol stret fasin blong yufala, blong winim ol rabis fasin.” (Rom 12:14, 17-19, 21) Ol tok ya blong Pol oli klia nomo long saed blong fasin we yumi mas mekem long ol man we oli no bilif olsem yumi, mo maet oli stap agensem yumi.

“Blesem Ol Man We Oli Stap Spolem Yufala”

10. ?Olsem wanem blong blesem ol man we oli stap spolem yumi?

10 ?Olsem wanem blong folem advaes ya blong Pol se: “Yufala i mas askem long God, blong hem i blesem ol man we oli stap spolem yufala”? (Rom 12:14) Jisas i talem long ol man blong hem se: “Yufala i mas lavem ol enemi blong yufala, mo yufala i mas prea from olgeta we oli stap mekem i nogud tumas long yufala.” (Matiu 5:44; Luk 6:27, 28) Wan rod blong blesem ol man we oli stap spolem yumi hemia taem yumi prea from olgeta. I gud yumi askem strong long Jeova God se sipos sam long ol man ya oli agensem yumi from we oli no gat save, ale, Hem i mas openem ae blong olgeta blong oli luksave trutok. (2 Korin 4:4) Tru ya, ating i narakaen blong askem God blong i blesem man we i stap kilim yumi. Be sipos tingting blong yumi i sem mak long tingting blong Kraes, bambae yumi faenem i isi moa blong lavem ol enemi blong yumi. (Luk 23:34) ?Wanem gudfala frut i save kamaot taem yumi soem lav ya?

11. (a) ?Eksampol blong Steven i tijim yumi long wanem? (b) ?Samting we i hapen long laef blong Pol i soemaot se ol man we oli stap spolem yumi maet oli save mekem wanem?

11 Steven i wan man we i prea from olgeta we oli stap spolem hem, mo prea blong hem i karem frut. Smoltaem afta long lafet blong Pentekos long yia 33, ol man we oli agensem Kristin kongregesen oli holem Steven, oli tekem hem i go afsaed long Jerusalem, mo oli stonem hem i ded. Bifo we hem i ded, hem i singaot i se: “Masta [Jeova]. Taem yu jajem olgeta, plis yu no makem sin ya blong olgeta.” (Ol Wok 7:58–8:1) Wan long ol man ya we Steven i prea from olgeta long dei ya, hemia Sol. Sol i stap wajem ol man ya mo i agri tu long desisen we oli tekem blong kilim Steven i ded. Biaen, Jisas we i laef bakegen finis long ded, i kamtru long Sol. Ale, Sol ya we bifo hem i stap mekem trabol long ol Kristin, i kam wan man blong Kraes mo i kam aposol Pol we hem nao i raetem leta i go long ol man Rom. (Ol Wok 26:12-18) Folem prea ya blong Steven, Jeova i fogivim Pol from ol sin ya we hem i mekem taem i stap mekem trabol long ol Kristin. (1 Timoti 1:12-16) !Taswe Pol i givim advaes ya long ol Kristin se: “Blesem ol man we oli stap spolem yufala”! From samting we i bin hapen long hem, hem i save se sam man we oli stap mekem trabol long ol man blong God, oli save jenis mo oli save kam man blong God. Tede tu, i gat sam man we oli bin kilim ol man blong Jeova, be biaen oli kam long trutok from fasin blong ol man blong Jeova we oli holem pis.

‘Faenem Rod Blong Gat Pis Wetem Olgeta Man’

12. ?Olsem wanem ol tok blong Rom 12:17 oli laenap wetem vas 9 blong semfala japta ya?

12 Nekis advaes we Pol i givim long saed blong fasin we yumi mas mekem long ol Kristin brata sista mo ol man raonabaot, hemia: “Sipos wan man i mekem i nogud long yufala, bambae yufala i no givimbak fasin ya long hem.” Tok ya i laenap gud wetem wanem we hem i bin talem bifo, se: “Yufala i mas agens long ol rabis fasin.” Tru ya, sipos wan man i talem se hem i agens long rabis fasin, se hem i no laekem nating rabis fasin, ale, hem i no save yusum rabis fasin blong givimbak long man we i spolem hem. Sipos hem i givimbak, i min se lav blong hem i “giaman.” Afta long hemia, Pol i talem se: “Oltaem yufala i mas traem blong mekem ol fasin we olgeta man oli luk se i stret.” (Rom 12:9, 17) ?Olsem wanem yumi save mekem ol tok ya oli wok long laef blong yumi?

13. ?Wanem fasin we yumi mas mekem blong “olgeta man oli luk”?

13 Ol man oli bin mekem bigfala trabol long ol aposol, ale long leta we Pol i raetem i go long ol Kristin long Korin, hem i talem se: “I olsem we mifala i stap stanap long fes blong olgeta enjel, mo long fes blong olgeta man blong wol tu, blong oli save luk ol trabol blong mifala. . . . Taem ol man oli tok nogud long mifala, be mifala i no givimbak olsem, mifala i stap blesem olgeta. Taem ol man oli ronem mifala blong spolem mifala, be mifala i stap stanap strong. Taem ol man oli spolem nem blong mifala long ol rabis tok, be mifala i stap toktok gud nomo long olgeta.” (1 Korin 4:9-13) Tede tu, ol man blong wol ya oli stap wajem fasin blong ol trufala Kristin. Taem oli luk ol gudfala samting we yumi mekem nating se ol man oli spolem yumi, maet samting ya i save pulum olgeta blong oli rere moa blong lesin long gud nius we yumi stap talemaot.—1 Pita 2:12.

14. ?Blong gat pis wetem olgeta man, yumi mas go kasem wanem mak?

14 ?Blong faenem rod blong gat pis wetem olgeta man, yumi mas go kasem wanem mak? Yumi mas traem evri samting we yumi naf blong mekem, blong holem pis. Pol i talem long ol Kristin brata blong hem se: “Sipos i gat rod, traem mekem bes blong yu blong gat pis wetem ol man.” (Rom 12:18, NW) Tufala tok ya “sipos i gat rod” mo “mekem bes blong yu,” oli soemaot klia se yumi no save mekem pis wetem evri man evri taem. Eksampol, sipos ol man oli mekem trabol long yumi from we yumi folem loa blong God, be bambae yumi no save lego loa ya blong God jes from we yumi wantem stap long pis wetem ol man ya. Nogat. (Matiu 10:34-36; Hibrus 12:14) Yes, yumi traem bes blong yumi blong mekem pis “wetem ol man”—be yumi no lego ol stretfala rul blong God.

“Yufala i No Givimbak”

15. ?Rom 12:19 i talem wanem risen blong soemaot se i no stret blong givimbak?

15 Pol i tokbaot wan narafala risen from wanem yumi no mas givimbak. Hem i soemaot se man we i gat tingting daon i no save mekem fasin olsem, taem hem i se: “Sipos wan man i spolem yufala, bambae yufala i no givimbak fasin ya long hem bakegen. Yufala i mas livim hem i stap, blong God bambae i jajem hem, i givim panis long hem, from we Baebol i talem se, ‘Hae God i talem se, “Fasin ya blong givimbak long man we i mekem i nogud, mi nomo mi gat raet blong mekem. Mo mi bambae mi givimbak long olgeta.” ’ ” (Rom 12:19) Wan Kristin we i traem givimbak long man we i spolem hem, hem i flas. I olsem we hem i wantem tekem wok we i blong God. (Matiu 7:1) Mo tu, taem wan man i wantem givimbak rong blong narafala, i olsem se hem i no bilif long tok ya blong Jeova se: “Mi bambae mi givimbak.” Defren olgeta, ol trufala Kristin oli trastem se bambae Jeova i ‘save stretem problem blong ol man blong hem.’ (Luk 18:7, 8; 2 Tesalonaeka 1:6-8) Oli mekem tingting blong olgeta i stap daon taem oli letem God nomo i mekem wok ya blong givimbak long man we i mekem rong.—Jeremaea 30:23, 24; Rom 1:18.

16, 17. (a) ?Wanem mining blong tok ya “yu hivimap jakol long hed blong hem”? (b) ?Yu yu save wan stori we i soemaot se kaen fasin blong yumi i bin mekem hat blong wan man we i no Witnes i kam sofsof? ?Yu save talem stori ya?

16 Sipos yumi givimbak rong we man nogud i mekem long yumi, bambae yumi mekem fasin blong man ya i kam nogud moa. Be taem yumi mekem i gud long hem, maet yumi save mekem hat blong hem i kam sofsof. ?From wanem? Ridim ol tok ya we Pol i raetem long ol Kristin long Rom. Hem i se: “Sipos wan enemi blong yu i hanggri, yu mas givim kakae long hem. Sipos hem i tosta, yu mas givim wota long hem. Long fasin ya, bambae yu mekem hem i sem we i sem.” (Rom 12:20; Ol Proveb 25:21, 22) ?Hemia i minim wanem?

17 Tok we long vas ya oli tanem se “bambae yu mekem hem i sem we i sem,” long Grik hanraet hem i talem se “bambae yu hivimap jakol long hed blong hem.” Toktok ya hem i wan pijatok we i laenap wetem fasin blong ol man long taem we oli raetem Baebol, we oli stap hotem kopa no aean blong mekem i kam sofsof. Oli putum kopa long hot oven, we aninit long kopa ya i fulapgud long jakol, nao oli hivimap jakol bakegen antap long kopa ya. Jakol we i stap antap i hot we i hot, nao kopa we i stap aninit long hem i kam sofsof mo i ronaot, i livim ol doti blong hem nomo i stap. Long sem fasin, taem yumi mekem i gud long man we i agensem yumi, maet yumi save mekem hem i kam “sofsof” nao hem i save soemaot ol gudfala fasin blong hem. (2 King 6:14-23) Tru ya, plante man we oli stap naoia long Kristin kongregesen, oli kam long trufala wosip from kaen fasin we ol man blong Jeova oli mekem long olgeta.

?From Wanem Yumi No Mas Givimbak?

18. ?From wanem fasin blong no givimbak i stret, i soem lav mo i soem tingting daon tu?

18 Long stadi ya we yumi mekem long Rom japta 12, yumi luk plante impoten risen from wanem yumi no mas ‘givimbak fasin nogud we man i mekem long yumi.’ Faswan samting se, taem yumi no givimbak yumi stap mekem i stret. Taem yumi tingbaot gladhat we God i soem long yumi, i stret nomo blong yumi givim laef blong yumi i go long hem mo i stret nomo we yumi glad blong obei long ol loa blong hem, olsem loa ya se yumi mas lavem ol man we oli enemi blong yumi. Seken samting, taem yumi no tingbaot nating blong mekem i nogud long man we i spolem yumi, yumi stap soem lav. Taem yumi no tingbaot blong givimbak mo yumi traem leftemap pis, hemia i soem se yumi lavem man from we yumi tingbaot se maet yumi save halpem man ya, nating se hem i rabis olsem wanem, blong i kam long wosip blong Jeova. Namba tri samting, taem yumi no givimbak fasin nogud we narafala i mekem long yumi, yumi soem se yumi gat tingting daon. Sipos yumi givimbak long man folem wanem we hem i mekem, hemia i soem se yumi flas from we Jeova i talem se: “Mi bambae mi givimbak.” Mo tu, Baebol i talem se: “Man we i stap flas, bambae i no longtaem hem i sem bigwan, be man we i mekem tingting blong hem i stap daon, hem i wan waes man.” (Ol Proveb 11:2) Taem yumi letem God i jajem man from rong we hem i mekem, yumi soem se yumi gat tingting daon.

19. ?Bambae yumi tokbaot wanem long nekis stadi?

19 Pol i storebaot olgeta fasin ya we yumi mas mekem long ol narafala, nao long lastok blong hem, hem i givim advaes ya long ol Kristin se: “Bambae yufala i no letem ol rabis fasin i winim yufala. Yufala i mas holemstrong ol stret fasin blong yufala, blong winim ol rabis fasin.” (Rom 12:21) ?Wanem ol rabis fasin we oli save traem yumi tede? ?Olsem wanem yumi save winim ol rabis fasin ya? Ansa long ol kwestin ya mo sam narafala kwestin bakegen, bambae yumi tokbaot long nekis stadi.

?Yu Yu Save Eksplenem?

• ?Long Rom japta 12, wanem advaes we i kamaot plante taem?

• ?Wanem bambae i blokem yumi blong no givimbak samting nogud we man i mekem long yumi?

• ?Wanem blesing we bambae yumi, mo ol narafala tu, i save kasem sipos yumi no ‘givimbak fasin nogud we man i mekem long yumi’?

[Kwestin]

[Bokis blong pija long pej 22]

Rom japta 12 i tokbaot fasin fren we wan Kristin i gat wetem

• Jeova

• Ol Narafala Kristin

• Ol Man We Oli No Bilif

[Tok blong pija long pej 25]

?Eksampol blong Steven i tijim wanem long yumi?