Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Stanap Strong Mo Luk We Jeova Bambae i Sevem Yumi

Stanap Strong Mo Luk We Jeova Bambae i Sevem Yumi

Stanap Strong Mo Luk We Jeova Bambae i Sevem Yumi

“Oltaem [Jeova] i stap wetem mi, nao bambae mi mi no save fraet. Man i no save mekem wan samting blong spolem mi.”—Ol Sam 118:6.

1. ?Wanem bigbigfala samting we i mas hapen long fiuja mo we olgeta man tede oli mas luk?

 OLGETA man long wol tede bambae oli luk sam samting oli hapen we neva i bin hapen long wol bifo. Jisas i tokbaot ol samting ya we bambae oli hapen long taem blong yumi, mo hem i givim woning long ol man blong hem se: “Long taem ya, bambae i gat bigfala trabol tumas, we neva man i luk olsem bifo, i stat long taem we God i mekem wol ya, i kam kasem tede. Mo bambae i no moa gat bigfala trabol olsem bakegen samtaem. Be Hae God i katem taem blong trabol ya finis. Sipos no, bambae i no gat wan man i save stap laef. Be hem i katem taem ya blong bambae i sevem ol man we hem i jusumaot olgeta finis, se oli man blong hem.”—Matiu 24:21, 22.

2. ?Wanem i stap holembak bigfala trabol?

2 Ol enjel long heven oli stap holembak bigfala trabol, hemia wan samting we ol man oli no save luk long ae blong olgeta. Aposol Jon i gat janis blong luk risen from wanem ol enjel oli stap holembak bigfala trabol ya. Jisas nao i soemaot samting ya long hem. Olfala aposol ya i raetemdaon samting we hem i luk i se: “Mi luk fo enjel we oli stap stanap long ol fo kona blong wol. Oli blokem ol fo win long wol . . . Nao mi luk wan narafala enjel we i aot long is, i stap kam. Hem i holem mak we God ya we i laef we i no save ded, hem i stap yusum blong makem ol man blong hem. Enjel ya i singaot bigwan, i go long ol fo enjel ya . . . se, ‘Yufala i no spolem graon mo solwota mo ol tri fastaem, gogo bambae mifala i makem ol man blong wok blong God blong yumi, mifala i putum mak blong hem long fes blong olgeta.’”—Revelesen 7:1-3.

3. ?Wanem faswan samting we bambae i hapen long bigfala trabol?

3 Laswan wok blong putum mak long ol “man blong wok blong God” klosap nao bambae hem i finis. Ol fofala enjel ya oli rere nao blong lego ol win ya blong bigfala trabol. ?Taem oli mekem olsem, wanem faswan samting we bambae i hapen? Wan enjel i givim ansa long kwestin ya: ‘Bigfala taon ya Babilon, God bambae i sakemdaon yu, we bambae man i no save luk yu bakegen samtaem.’ (Revelesen 18:21) Taem ol giaman skul long wol oli lus, olgeta long heven bambae oli singaot bigwan from glad.—Revelesen 19:1, 2.

4. ?Wanem sam samting we oli mas hapen yet long fiuja?

4 Olgeta neson blong wol bambae oli kam tugeta blong agensem ol man blong Jeova. ?Bambae oli naf blong spolem olgeta trufala Kristin evriwan? Maet i luk olsem se bambae oli naf. !Be yu luk! Ol ami blong heven we oli stap biaenem Jisas Kraes bambae oli blokem ol hip man ya mo bambae oli spolem olgeta fulwan. (Revelesen 19:19-21) Ale afta long samting ya, bambae oli sakem Setan wetem ol rabis enjel blong hem oli go long bigfala hol ya we i godaon we i godaon, bambae oli no moa save mekem wan samting nating. Bambae oli no moa save lidim ol man blong wol oli gorong from we bambae oli stap kalabus blong wan taosen yia. Bigfala hip blong ol man we bambae oli laef tru long bigfala trabol ya bambae oli harem gud bigwan se Setan mo ol rabis enjel blong hem oli no moa stap.—Revelesen 7:9, 10, 14; 20:1-3.

5. ?Wanem bigfala glad we ol man blong Jeova oli save kasem?

5 I no longtaem nao bambae yumi luk ol nambawan samting ya oli hapen we bambae oli mekem yumi harem se yumi smol tumas. Ol samting ya bambae oli pruvum se Jeova nomo i gat raet blong rulum heven mo wol. Mo tingbaot samting ya: Sipos yumi stap tru long Jeova mo yumi stanap strong blong sapotem hae rul blong hem, bambae yumi gat janis blong leftemap tabu nem blong Jeova mo luk we ol promes blong hem oli kamtru. ?Yu ting se i gat wan narafala samting we i save mekem yu yu glad moa i bitim hemia?

6. ?From we ol bigfala samting bambae oli hapen i no longtaem, i gud blong tingbaot wanem?

6 ?Yu yu rere from ol bigfala samting ya we oli mas hapen? ?Yu yu bilif strong se Jeova i naf blong sevem yu? ?Yu yu bilif strong se bambae hem i kamtru long stret taem blong halpem yumi, mo rod we bambae hem i yusum i beswan rod? Hemia ol kwestin we yumi mas askem long yumi wan. Mo taem yumi stap tingbaot ol kwestin olsem, i gud tu blong tingbaot wanem we aposol Pol i talem long ol Kristin long Rom se: “Olgeta tok ya we oli raetem long Baebol bifo, oli raetem blong tijim yumi. Nao tingting blong yumi i save stap strong, from we tok ya blong Baebol i stap mekem yumi harem gud, i stap mekem tingting blong yumi i longfala.” (Rom 15:4) Stori long saed blong taem ya we Jeova i mekem ol man Isrel oli fri long Ijip, i wan long ol tok ya blong Baebol we i save tijim yumi, i save leftemap tingting blong yumi, mo givim hop long yumi. Sipos yumi lukluk moa long wanem we i hapen long taem ya we Jeova i wokem rod blong sevem ol man Isrel, samting ya i save leftemap tingting blong yumi bigwan taem yumi stap wet blong luk bigfala trabol ya we naoia i klosap.

Jeova i Sevem Ol Man Blong Hem

7. ?Long 1513 B.K.T., wanem i hapen long Ijip we i mekem ol man oli harem nogud?

7 Yumi tingting i gobak long yia 1513 B.K.T. Jeova i mekem naen trabol finis i kasem ol man Ijip. Afta long namba naen trabol, Fero i sanemaot Moses i se: “!Yu gowe long ples ya! !Mi no wantem luk yu bakegen samtaem! Sipos mi luk yu bakegen, bambae mi kilim yu yu ded!” Mo Moses i talem long Fero se: “Bambae i olsem we yu yu talem. !Bambae yu no save luk mi bakegen samtaem!”—Eksodas 10:28, 29.

8. ?Wanem tok we ol man Isrel oli mas folem sipos oli wantem sef, mo wanem i kamaot from?

8 Ale, Jeova i talem long Moses se i gat wan trabol yet we bambae hem i mekem long Fero mo ol man Ijip, hemia laswan trabol. Long namba 14 dei blong manis Abib (Nisan), fasbon boe blong evri man Ijip mo blong evri anamol, bambae i ded. Be ol pikinini blong ol man Isrel bambae oli no save ded sipos oli folemgud ol toktok we God i givim long Moses. Oli mas pentem tufala pos blong doa blong haos blong olgeta wetem blad blong wan man sipsip we i gat wan yia nomo, nao oli mas stap insaed long haos blong olgeta. ?Wanem i hapen long naet ya? Moses i stori se: “Nao long medel naet, Hae God i kam kilim olgeta fasbon pikinini boe blong ol man Ijip oli ded.” Taem Fero i luk samting ya, hem i no moa wet. Hem i singaot Moses mo Eron tufala i kam long hem, mo i talem long tufala se: “!Yutufala i tekem ol man blong yutufala, yufala i go! !Yufala i mas gowe long ol man blong mi! Yufala i save go mekem wosip long Hae God olsem we yutufala i stap askem.” Ale ol man Isrel oli go, ating oli bitim 3 milian man evriwan we oli aot long Ijip long naet ya, mo “i gat ol narafala man tu oli go wetem olgeta we oli plante tumas,” olgeta ya oli no man Isrel.—Eksodas 12:1-7, 29, 31, 37, 38.

9. ?God i lidim ol man Isrel oli goaot long Ijip folem wanem rod, mo from wanem?

9 Rod we i klosap moa blong ol man Isrel oli folem, hemia klosap long Mediterenian Si mo i pastru long kantri blong Filistia. Be rod ya i denja from we i gat fulap enemi long hem. Ating Jeova i no wantem we ol man blong hem oli mekem faet, taswe hem i lidim olgeta oli wokbaot long draeples klosap long Red Si. Nating se i gat milian man oli stap wokbaot, oli no wokbaot olbaot. Baebol i soemaot se oli wokbaot long ol grup olsem ol ami we oli “rere oltaem blong faet.”—Eksodas 13:17, 18.

‘Luk We Jeova Bambae i Sevem Yumi’

10. ?From wanem God i talem long ol man Isrel blong oli kamp long Pihahirot?

10 Wan samting i hapen nao, we i mekem ol man oli sapraes. Jeova i talem long Moses blong i talemaot long ol man Isrel se: “Yufala i mas tanemraon bakegen blong go stap klosap long ples ya Pihahirot, long medel blong ples ya Migdol mo Red Si, klosap long ples ya Baljefon. Bambae yufala i mekem ples blong yufala klosap long solwota.” Taem ol man Isrel oli folem tok ya, naoia i luk olsem se oli fas from we solwota blong Red Si i blokem rod blong olgeta wan saed, mo ol bigfala hil i blokem rod blong olgeta narasaed. I olsem we oli kalabus. Be Jeova i save samting we hem i stap mekem. Hem i talem long Moses se: “Bambae mi mi mekem king i mekemhed, nao bambae hem i kam blong ronem yufala. Be fasin we bambae mi mi winim hem wetem ol soldia blong hem bambae i leftemap nem blong mi i go antap olgeta. Nao ol man Ijip ya bambae oli save we mi mi Hae God [Jeova].”—Eksodas 14:1-4.

11. (a) ?Fero i mekem wanem, mo ol man Isrel oli harem olsem wanem taem oli luk samting ya? (b) ?Moses i mekem wanem taem ol man Isrel oli krae long hem?

11 Fero i harem se hem i rong bigwan blong letem ol man Isrel oli aot long Ijip, nao hem i girap, i tekem ol man blong hem we oli ron long 600 kat blong faet, oli kam from ol man Isrel. Taem ol man Isrel oli luk bigfala ami blong Ijip i stap kam farawe, oli fraet we oli fraet. Oli krae long Moses se: “?From wanem yu tekemaot mifala long Ijip, blong mifala i ded long draeples ya? ?Yu ting se Ijip i sot long beregraon?” Be Moses i trastem se Jeova bambae i save sevem olgeta, hem i talem se: “Yufala i no fraet! !Yufala i mas stanap strong! Tede bambae yufala i luk ol samting we Hae God [Jeova] bambae i mekem blong sevem yumi. . . . Hae God bambae i faet long saed blong yumi, mo bambae i no moa gat samting blong yufala i mekem.”—Eksodas 14:5-14.

12. ?Olsem wanem Jeova i sevem ol man blong hem?

12 Naoia sam samting oli hapen we oli soemaot se Jeova bambae i faet long saed blong ol man Isrel, olsem we Moses i bin talem. Enjel blong Jeova i muvumaot bigfala klaod ya we i bin stap lidim ol man Isrel, i go stap biaen long olgeta. Bigfala klaod ya i mekem ples i tudak olgeta long ol soldia blong Ijip, be i givim laet long ol man Isrel. (Eksodas 13:21, 22; 14:19, 20) Nao Moses i mekem olsem we God i talem long hem blong mekem, hem i leftemap han blong hem antap long solwota. Stori long Baebol i gohed se: “Hae God [Jeova] i mekem is win i blu strong, i kam seraot solwota ya long tu haf long naet ya, win ya i stap blu strong olsem gogo kasem delaet. . . . Nao olgeta oli wokbaot long drae graon nomo, oli gokros long medel blong tufala solwota ya, we tufala i stanap olsem tufala stonwol.” Ol soldia blong Ijip oli kam biaen long ol man Isrel, be Jeova i faet long saed blong ol man blong hem. Hem i mekem ol man Ijip oli lusum hed, nao hem i talem long Moses bakegen se: “Yu leftemap han blong yu bakegen antap long solwota ya, nao bambae i kam kavremap ol man Ijip ya, wetem ol kat blong faet blong olgeta mo ol draeva blong olgeta.” Ale solwota i kambak long ples blong hem bakegen mo i no gat wan soldia nating long ful ami blong Fero we i laef i stap.—Eksodas 14:21-28; Ol Sam 136:15.

Samting We i Hapen Long Ol Man Isrel i Tijim Yumi

13. ?Ol man Isrel oli mekem wanem afta we God i sevem olgeta?

13 ?Wanem filing blong ol man Isrel taem oli luk merikel ya we Jeova i mekem blong sevem olgeta? !Moses mo ol man Isrel oli singaot wantaem nomo, oli singsing blong presem Jeova! Oli singsing se: “Bambae mi mi sing blong presem Hae God [Jeova], from we hem i win gud long faet ya, nao nem blong hem i go antap. . . . Yu bambae yu King oltaem nomo, gogo i no save finis.” (Eksodas 15:1, 18) Yes, faswan samting we oli wantem mekem, hemia blong presem God. Long taem ya, Jeova i soemaot we hem nomo i gat raet blong rul.

14. (a) ?Samting we i hapen long ol man Isrel i tijim yumi wanem long saed blong Jeova? (b) ?Wanem vas blong yia 2008?

14 ?Ol samting ya we i hapen long ol man Isrel i tijim yumi long wanem lesen, i leftemap tingting blong yumi long wanem, mo i givim wanem hop long yumi? Tru ya, i klia we Jeova i naf blong winim eni samting nomo we i kam agensem ol man blong hem. I no gat wan samting nating we i strong tumas blong hem i winim. Red Si ya i olsem nating nomo long ol man Isrel ya taem Jeova i mekem is win i blu strong. Mo hem i yusum Red Si ya nomo blong draonem evri man long ami blong Fero. Taem yumi tingbaot samting ya, yumi save talem semfala tok ya nomo we man blong raetem Sam i talem se: “Oltaem [Jeova] i stap wetem mi, nao bambae mi mi no save fraet. Man i no save mekem wan samting blong spolem mi.” (Ol Sam 118:6) Mo ol tok blong Pol long Rom 8:31, i save leftemap tingting blong yumi tu, se: “God i stap wetem yumi, mo i no gat man nating we i strong moa, we bambae i save agens long yumi.” !Ol tok ya we tabu spirit i pusum ol man ya blong raetem oli mekem yumi trastem Jeova! Oli karemaot fraet mo oli mekem we tingting blong yumi i no moa hafhaf, mo oli mekem yumi gat hop. Taswe, i stret nomo we vas blong yia blong 2008 hemia: ‘!Stanap strong mo luk we Jeova i sevem yumi!’—Eksodas 14:13.

15. ?Blong ol man Isrel oli fri long Ijip, fasin obei i impoten olsem wanem? ?Olsem wanem tede?

15 ?Wanem narafala samting we yumi save lanem long stori blong ol man Isrel long taem ya we oli aot long Ijip? Yumi lanem se yumi mas obei long Jeova nomata wanem samting we hem i askem long yumi blong mekem. Ol man Isrel oli obei gud long evri samting we Jeova i talem long olgeta blong mekem long taem blong Pasova. Oli obei taem hem i talem se oli mas stap nomo insaed long ol haos blong olgeta long naet blong Nisan 14. Taem oli aot long Ijip oli mas wokbaot long ol grup olsem ol ami we oli “rere oltaem blong faet.” (Eksodas 13:18) Tede, i impoten tumas blong folem ol toktok blong lidim yumi we yumi kasem long “slef ya we i stret mo waes.” (Matiu 24:45, NW) Yumi mas lesingud long tok blong God we i stap lidim yumi se: “Hemia rod ya. Yufala olgeta man, yufala i wokbaot long hem, blong yufala i no tanem i go long raet saed no long lef saed.” (Aesea 30:21) Taem we bigfala trabol i kam klosap moa, maet bambae yumi kasem ol klia toktok we yumi mas folem. Man we i sef long trabol taem ya, hemia man we i wokbaot wetem ol man blong Jeova we oli stap tru long hem.

16. ?Yumi save lanem wanem long fasin we God i sevem ol man Isrel?

16 Mo tu, tingbaot se taem Jeova i jenisim rod blong ol man Isrel, i luk olsem se oli fas long medel blong ol hil mo Red Si. Maet long lukluk blong ol man Isrel, ples ya we Jeova i askem olgeta blong go long hem, i no stret ples. Be Jeova i savegud wanem we hem i wantem mekem, hem i plan from evri samting finis blong leftemap nem blong hem mo sevem ol man blong hem. Tede tu, maet ogenaesesen i tekem sam desisen we yumi no ting se oli stret, be yumi mas trastem fulwan se Jeova i stap lidim yumi mo hem i mekem olsem tru long slef we i stret mo waes. Samtaem maet i luk olsem se ol enemi blong yumi bambae oli winim yumi. From we yumi no save luk evri samting, maet yumi no save risen we wan samting i hapen. Nating se i olsem, Jeova i naf blong jenisim ol samting eni taem nomo we hem i luk se i stret, olsem we hem i mekem blong ol man Isrel ya bifo.—Ol Proveb 3:5.

Yu Mas Trastem Jeova

17. ?From wanem yumi save trastem fulwan se God bambae i lidimgud yumi?

17 Jeova i yusum wan bigfala klaod blong lidim ol man Isrel long dei mo wan bigfala faea blong lidim olgeta long naet. Tingbaot filing blong ol man Isrel taem oli luk tufala samting ya. Ating samting ya i mekem oli no fraet from we hem i pruvum se “enjel blong God” i stap lidim olgeta. (Eksodas 13:21, 22; 14:19) Tede yumi save trastem Jeova se hem i stap wetem ol man blong hem blong lidim olgeta, protektem olgeta mo sevem olgeta. Yumi mas bilif fulwan long promes ya se: “[Jeova] i no save lego ol stret man ya we tingting blong olgeta i stap strong long hem. Hem bambae i stap lukaot gud long olgeta gogo i no save finis.” (Ol Sam 37:28) Yumi neva mas fogetem se ol strongfala enjel blong Jeova oli stap lukaot long ol man blong God tede. From we olgeta oli stap lukaot long yumi, bambae yumi save ‘stanap strong mo luk we Jeova i sevem yumi.’—Eksodas 14:13.

18. ?From wanem yumi mas “putum olgeta klos blong faet, we God i givim”?

18 ?Wanem i save halpem yumi blong “stanap strong” mo no lego rod blong trutok? Yumi mas werem fulwan klos blong faet we Pol i tokbaot long leta blong hem long ol Kristin long Efesas. Aposol Pol i talem se yumi mas “putum olgeta klos blong faet, we God i givim.” ?Yu yu putum olgeta klos ya blong faet long saed blong spirit? Long yia we i kam, i gud yumi jekemap yumi wan blong meksua se yumi stap putum evri haf blong klos ya. Enemi blong yumi, hemia Devel Setan, i savegud ol slak fasin blong yumi, mo hem i traem kasem yumi taem yumi no lukaotgud no i traem givim kil long yumi long ples we hem i luk se yumi slak smol. Yes, yumi gat wan “faet” blong mekem agensem ol rabis enjel. !Nating se i olsem, wetem paoa blong Jeova yumi save winim olgeta!—Efesas 6:11-18, NW; Ol Proveb 27:11.

19. ?Sipos yumi stanap strong, maet yumi gat janis blong mekem wanem?

19 Jisas i talem long ol man blong hem se: “Bambae yufala i save sevem laef blong yufala, from we yufala i stap stanap strong.” (Luk 21:19) I gud yumi stap wetem ol man ya we oli stanap strong, mo we oli winim eni hadtaem we oli kasem, nao from gladhat mo kaen fasin blong God bambae yumi gat janis ya blong ‘stanap strong mo luk we Jeova i sevem yumi.’

?Bambae Yu Yu Ansa Olsem Wanem?

• ?Wanem ol bigfala samting we oli mas hapen i no longtaem?

• ?Olsem wanem Jeova i soemaot se hem i gat paoa blong sevem ol man blong hem long yia 1513 B.K.T.?

• ?Tingting blong yu i strong se bambae yu mekem wanem long taem we i kam?

[Kwestin]

[Tok blong makem poen long pej 22]

Vas blong yia 2008 hemia: ‘Stanap strong mo luk we Jeova i sevem yumi.’—Eksodas 14:13.

[Tok blong pija long pej 19]

“Olgeta tok ya we oli raetem long Baebol bifo, oli raetem blong tijim yumi”

[Tok blong pija long pej 20]

From we Fero i stronghed hem i karem trabol i kam long Ijip

[Tok blong pija long pej 21]

Ol man Isrel oli sef from we oli mekem evri samting we Jeova i talem long olgeta blong oli mekem