Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Holemtaet Tingting Ya Blong Lego Samting We Yu Nomo Yu Wantem

Holemtaet Tingting Ya Blong Lego Samting We Yu Nomo Yu Wantem

“Man we i wantem kam biaen long mi, hem i mas blokem ol samting we hem nomo i wantem.”MAT. 16:24.

1. ?Jisas i soemaot olsem wanem se hem i rere blong lego samting we hem nomo i wantem?

TAEM Jisas i stap long wol, hem i soemaot wan gudfala eksampol long yumi blong lego samting we yumi nomo i wantem. Hem i mekem samting we God i wantem, i bitim ol samting we hem nomo i harem gud long olgeta. (Jon 5:30) Jisas i holemstrong long God gogo kasem we hem i ded, hemia i pruvum se fasin blong hem blong lego samting we hem nomo i wantem, i no gat mak blong hem.—Fil. 2:8.

2. ?Yumi soemaot olsem wanem se yumi rere blong lego samting we yumi nomo i wantem? ?From wanem i gud yumi mekem olsem?

2 Yumi ol man blong Jisas, taswe yumi tu, yumi mas soemaot fasin ya blong lego samting we yumi nomo i wantem. ?I minim wanem blong lego samting we yumi nomo yumi wantem? Hemia i min se yumi rere blong blokem samting we yumi nomo i wantem, blong i givhan long narafala. Fasin ya i defren olgeta long fasin ya we man i tingbaot hem wan nomo. (Mat. 16:24) Sipos yumi tingbaot narafala, bambae yumi tingbaot filing blong hem mo samting we hem i laekem fastaem. (Fil. 2:3, 4) Jisas i talem se fasin blong tingbaot narafala fastaem i wan stamba fasin long wosip blong yumi. ?From wanem? Hemia from we, Kristin lav nao i pusum man blong lego sam samting blong givhan long narafala fastaem. Lav ya i  makemaot ol tru disaepol blong Jisas. (Jon 13:34, 35) Mo i gud blong tingbaot nambawan blesing ya, blong stap insaed long bigfala kampani blong ol brata mo sista long fulwol, we oli soemaot se oli rere blong lego samting we olgeta nomo i wantem.

3. ?Wanem i save spolem fasin blong yumi blong lego samting we yumi nomo i wantem?

3 Be yumi gat wan enemi, we sloslo i save spolem fasin blong yumi blong lego samting we yumi nomo i wantem. Enemi ya, hemia fasin blong tingbaot yumi nomo. Iv i tingbaot hem wan, taem hem i wantem kam olsem God. Adam tu i soemaot fasin ya, taem hem i wantem mekem woman blong hem i glad i bitim we hem i mekem Jehova i glad. (Jen. 3:5, 6) Afta we Setan i pulum Adam mo Iv blong lego tru wosip, hem i gohed blong pulum ol narafala man tu, blong oli tingbaot olgeta nomo. Hem i mekem olsem long Jisas tu. (Mat. 4:1-9) Tede, Setan i yusum plante defren rod blong pulum plante man blong oli tingbaot olgeta nomo. Sipos yumi no lukaot gud, bambae yumi tu yumi tingbaot yumi nomo.—Efes. 2:2.

4. (1) ?Tede, yumi save karemaot fasin ya blong tingbaot yumi nomo? Yu eksplenem. (2) ?Bambae yumi tokbaot wanem kwestin?

4 Fasin ya we man i tingbaot hem wan nomo, i olsem wan rosta we i stap kakae wan aean. Sipos wan aean i stap afsaed we i no gat wan samting i kavremap, bambae hem i stat blong rosta. Sipos yu ting nating long rosta ya hemia wan denja, from we sloslo bambae rosta ya i kam bigwan mo aean ya bambae i kam moa nogud. Long sem fasin, yumi mas luksave denja we i save kamaot taem yumi tingbaot yumi nomo, mo yumi mas gohed blong faet agensem fasin ya. Be i tru, tede yumi no save karemaot sin we i stap long yumi, we i mekem se yumi tingbaot yumi nomo. (1 Kor. 9:26, 27) ?Olsem wanem blong luksave sipos yumi stap tingbaot yumi nomo? ?Olsem wanem yumi save kam gud moa blong lego samting we yumi nomo i wantem?

YU YUSUM BAEBOL BLONG JEKEM YU WAN

5. (1) ?Long wanem fasin Baebol i olsem wan glas? (Yu luk pija long stat blong stadi ya.) (2) ?Yumi mas blokem wanem samting, taem yumi stap yusum Baebol blong jekem yumi?

5 Yumi save yusum glas blong lukluk fes blong yumi long hem. Long sem fasin, yumi save yusum Baebol blong jekem ol fasin blong yumi mo stretem olgeta. (Ridim Jemes 1:22-25.) Wan glas i save givhan long yumi nomo sipos yumi yusum gud. Yu traem tingbaot. Sipos yumi lukluk fes blong yumi kwiktaem nomo long glas, maet yumi no luk wan smol samting, we i save spolem fes blong yumi. Mo sipos yumi tanem glas ya smol, maet yumi save luk wan narafala man. Long sem fasin, sipos yumi ridim Baebol kwiktaem nomo, no yumi yusum blong faenem poen blong narafala, bambae yumi no luksave se yumi gat fasin ya blong tingbaot yumi nomo.

6. ?Yumi mas mekem wanem blong tingbaot ol loa blong God oltaem?

6 Yumi save ridim Baebol evri dei, be maet yumi no luksave se yumi stat blong tingbaot yumi nomo. ?From wanem i olsem? Yu traem tingbaot pijatok blong glas. Taem Jemes i tokbaot wan man we i stap “luklukgud fes blong hem” long glas, hem i yusum wan Grik tok we i min se man ya i stadi gud long wan samting. Taswe, nating se man ya i luklukgud fes blong hem long glas, be hem i gat wan problem yet. ?Wanem problem ya? Jemes i gohed i se: “Taem hem i gowe, wantaem nomo hem i no moa save tingbaot we fes blong hem i olsem wanem.” Taem hem i gowe, hem i no stretem samting we hem i luk. Be wan man we i win gud long laef blong hem, hem i no ‘luklukgud long loa’ blong God nomo, be hem “i stap tingbaot oltaem.” Hem i no fogetem ol loa blong God long Baebol. Hem i “tingbaot oltaem,” i stadi oltaem long loa ya, mo hem i folem oltaem. Jisas i talem sem samting, i se: “Sipos yufala i obei long ol tok ya blong mi, yufala i prapa man blong mi.”—Jon 8:31.

7. ?Olsem wanem yumi yusum Baebol blong jekem sipos yumi tingbaot yumi nomo?

7 Taswe blong faet agensem fasin ya blong  tingbaot yu wan, fastaem yu mas ridim gud Tok blong God. Taem yu mekem olsem bambae yu luksave samting we yu mas kam gud moa long hem. Be yu mas go moa. Yu mas mekem risej. Taem yu stap ridim wan stori long Baebol, i gud yu tingbaot se yu stap long taem ya, nao yu askem ol kwestin olsem se: ‘?Bambae mi mekem wanem? ?Bambae mi mekem samting we i stret?’ Samting we i moa impoten, se afta we yu tingting dip long hem, i gud yu traehad blong folem. (Mat. 7:24, 25) I gud yumi luk olsem wanem stori blong King Sol mo aposol Pita, i save givhan long yumi blong holemtaet tingting ya blong lego samting we yumi nomo i wantem.

FASIN BLONG SOL I GIVIM WONING LONG YUMI

8. ?Taem King Sol i stat blong rul, hem i gat wanem fasin? ?Hem i soemaot fasin ya olsem wanem?

8 Stori blong King Sol i soemaot se taem man i stat blong tingbaot hem wan, bambae hem i no moa wantem lego samting we hem nomo i wantem. Taem Sol i stat blong rul, hem i gat tingting daon. (1 Saml. 9:21) Sam man Isrel oli no wantem se Sol i rul long olgeta, nating se God i givim raet long hem blong rul, be hem i no wantem panisim olgeta. (1 Saml. 10:27) Hem i letem spirit blong God i lidim hem blong agensem ol man Amon. Biaen, taem hem i winim faet ya hem i mekem tingting blong hem i stap daon, nao i presem Jehova fastaem.—1 Saml. 11:6, 11-13.

9. ?Wetaem Sol i stat blong tingbaot hem wan nomo?

9 Biaen, Sol i stat blong tingbaot hem wan, mo sloslo, hem i kam flas, olsem rosta we i stap kakae aean. Taem Sol i winim ol man Amalek, hem i tingbaot moa blong mekem samting we hem nomo i wantem i bitim we hem i obei long Jehova. Sol i holem ol gudgudfala samting blong ol man Amalek, hem i no spolem ol samting ya olsem we God i talem. Sol i flas tumas nao hem i putumap wan ston blong makem we hem i win long faet. (1 Saml. 15:3, 9, 12) Taem profet Samuel i talem long Sol se Jehova i no glad long hem, Sol i mekem eskius, mo hem i tokbaot nomo ol tok blong Jehova we hem i obei long hem. Mo hem i blemem ol narafala from rong blong hem. (1 Saml. 15:16-21) Flas tingting i mekem hem i tingbaot moa gudnem blong hem, i bitim we hem i fren gud wetem God. (1 Saml. 15:30) Stori blong Sol i olsem glas, we i save givhan long yumi blong holemtaet tingting ya blong lego samting we yumi nomo i wantem. ?Stori ya i save givhan long yumi olsem wanem?

10, 11. (1) ?Yumi lanem wanem long stori blong Sol? (2) ?Yumi save mekem wanem blong yumi no folem nogud fasin blong Sol?

10 Fas samting we yumi lanem long stori blong Sol, hemia se yumi no mas trastem yumi tumas. Tingting blong lego samting we yumi nomo i wantem, yumi no kasem wantaem nomo. Be yumi mas traehad oltaem blong gat fasin ya. (1 Tim. 4:10) Yu traem tingbaot, fastaem Sol i mekem samting we i gud, nao God i glad long hem. Biaen, hem i stat blong tingbaot hem wan, be hem i no sakemaot fasin ya. From samting ya sloslo hem i no moa obei long Jehova, nao Jehova i no moa wantem hem.

11 Nambatu samting se, yumi no putum tingting blong yumi tumas long ol gudfala samting we yumi mekem long laef, nao yumi no luksave ol fasin we yumi mas kam gud moa long hem. Hemia i olsem we yumi yusum glas blong lukluk niufala klos nomo we yumi werem, be yumi no luk doti we i stap long fes blong yumi. Maet yumi no olsem Sol we i flas mo i trastem hem wan tumas. Be yumi mas traehad blong blokem ol fasin we oli save lidim yumi blong folem nogud fasin blong Sol. Taem yumi kasem advaes, i nogud yumi mekem eskius from rong blong yumi, mo yumi blemem narafala from. I moa gud yumi glad long ol advaes we yumi kasem.—Ridim Ol Sam 141:5. *

12. Sipos yumi mekem bigfala sin, ?olsem wanem fasin blong lego samting we yumi nomo i wantem, i save givhan long yumi?

12 ?Be olsem wanem sipos yumi mekem bigfala sin? Sol i wantem gat gudnem long fored  blong ol man, mo hemia i mekem se hem i no traehad blong fren gud bakegen wetem Jehova. Sipos yumi rere blong lego samting we yumi nomo i wantem, bambae yumi askem long narafala blong i givhan long yumi, nating se yumi save sem from. (Prov. 28:13; Jem. 5:14-16) Yu traem tingbaot. Wan brata i stat blong lukluk ol rabis pija taem hem i gat 12 yia, mo hem i gohed olsem long fasin haed blong bitim 10 yia. Hem i talem se: “Mi harem se i had blong mi talemaot samting ya long woman blong mi, mo long ol elda. Be naoia we mi mi talemaot long olgeta, mi harem se mi tekemaot wan hevi samting long solda blong mi. Sam fren blong mi oli harem nogud, taem oli harem toktok se mi no moa man blong givhan. Nating se i olsem, mi save se naoia Jehova i glad moa long wok we mi mekem, i bitim ol wok we mi mekem long taem ya we mi stap lukluk ol rabis pija. Sipos God i glad long mi, hemia nao samting we i moa impoten.”

FASIN BLONG PITA I LEFTEMAP TINGTING BLONG YUMI

13, 14. ?Pita i soemaot olsem wanem se hem i stap tingbaot hem wan?

13 Pita i lego sam samting we hem nomo i wantem, taem Jisas i stap tijim hem. (Luk 5:3-11) Nating se i olsem, hem i mas gohed blong faet agensem fasin ya blong tingbaot hem wan nomo. Yu traem tingbaot, Pita i kros taem Jemes mo Jon tufala i askem long Jisas blong i putumap tufala olsem haeman long Kingdom blong God. Maet Pita i ting se hem nao i mas kam wan haeman, from we Jisas i talem long hem finis se bambae hem i givim wan spesel wok long hem. (Mat. 16:18, 19) Jisas i givim woning long Jemes, Jon, Pita mo ol narafala aposol, se oli no mas tingbaot olgeta nomo, mo oli no mas ting se oli gud moa i winim ol brata blong olgeta.—Mak 10:35-45.

14 Nating se Jisas i traem blong stretem tingting blong Pita, be Pita i tingbaot hem wan yet. Taem Jisas i talem long ol aposol blong hem se bambae olgeta oli lego hem blong smoltaem, Pita i daonem ol narafala mo i leftemap hem wan se hem nomo bambae i no save lego Jisas. (Mat. 26:31-33) Pita i trastem hem wan tumas, be i blong nating nomo, from we long sem naet ya nomo, hem i tingbaot hem nomo. Blong protektem hem wan, hem i giaman tri taem se hem i no save Jisas.—Mat. 26:69-75.

15. ?Eksampol blong Pita i save leftemap tingting blong yumi olsem wanem?

 15 Nating se Pita i mestem plante taem, be eksampol blong hem i save leftemap tingting blong yumi. Pita i winim fasin ya blong tingbaot hem wan from hem i traehad mo i letem tabu spirit blong God i lidim hem. Biaen, hem i soemaot se hem i bos long tingting blong hem, mo hem i soemaot se lav nao i pusum hem blong lego samting we hem nomo i wantem. (Gal. 5:22, 23) Hem i winim plante samting we oli traem hem we bifo hem i no naf blong winim. Tingbaot taem ya we Pol i tok strong long Pita long fes blong ol narafala man, long taem ya hem i mekem tingting blong hem i stap daon. (Gal. 2:11-14) Afta we Pol i tok strong long Pita, Pita i no agensem hem mo i no harem se Pol i spolem gudnem blong hem. Hem i gohed blong tokbaot Pol olsem “gudfala brata” blong hem. (2 Pita 3:15) Eksampol blong Pita i save givhan long yumi, blong kam gud moa long fasin ya blong lego samting we yumi nomo i wantem.

?Pita i mekem wanem taem Pol i tok strong long hem? ?Bambae yumi mekem sem mak? (Yu luk haf 15)

16. ?Long taem blong trabol, olsem wanem yumi save lego samting we yumi nomo i wantem?

16 Yu traem tingbaot samting we bambae yu mekem taem yu kasem trabol. Pita mo ol narafala aposol oli stap long kalabus, mo oli wipim olgeta from we oli stap prij. Be olgeta oli glad nomo, “from we God i luk olgeta olsem we oli naf blong kasem sem long fes blong ol man, from nem blong Jisas.” (Wok 5:41) Yumi tu, yumi save luk ol trabol we yumi kasem olsem wan janis blong folem fasin Pita mo Jisas, blong lego samting we yumi nomo i wantem. (Ridim 1 Pita 2:20, 21.) Fasin ya i save givhan long yu, taem ol elda oli stretem yu. I gud yu folem eksampol blong Pita i bitim we yu kros.—Pri. 7:9.

17, 18. (1) ?Wanem ol kwestin we yu save askem, taem yu wantem kam gud moa long wok blong Jehova? (2) ?Sipos yu luk se yu stat blong tingbaot yu nomo, yu mas mekem wanem?

17 Eksampol blong Pita i save givhan long yu, taem yu wantem kam gud moa long wok blong Jehova. Yu save kam gud moa long wok blong Jehova, taem yu lego samting we yu nomo yu wantem. Be yu mas lukaot gud se yu no traehad blong kam gud moa from yu wantem we narafala i tinghae long yu. Taswe i gud yu askem ol kwestin olsem se: ‘?From wanem mi mi wantem kam gud moa? ?From wanem mi mi wantem mekem moa long wok blong Jehova? ?Mi mi wantem nomo we narafala i leftemap mi? ?Mi wantem kasem haenem, olsem Jemes mo Jon?’

18 Sipos yu luk se yu stat blong tingbaot yu wan, yu askem long Jehova blong i givhan long yu blong stretem tingting blong yu. Mo yu traehad blong leftemap nem blong Jehova, i bitim we yu leftemap yu wan. (Sam 86:11) Maet yu save kam gud moa long samting we i no pulum tingting blong man i kam long yu. Maet yu save soemaot frut blong tabu spirit. Sipos yu rere gud ol miting, be yu no laekem blong klinim Haos Kingdom, maet yu save kam gud moa blong folem advaes we i stap long Rom 12:16.—Ridim.

19. ?Taem yumi stap jekem yumi wetem Tok blong God we i olsem glas, yumi save mekem wanem blong tingting blong yumi i no foldaon?

19 Taem yumi yusum Baebol olsem glas blong jekem yumi, maet yumi faenemaot se yumi gat sam slak fasin. No maet yumi faenemaot se yumi stat blong tingbaot yumi nomo. Long taem olsem, ating tingting blong yumi i foldaon. Sipos samting olsem i hapen long yu, i gud yu tingbaot man ya long pijatok blong Jemes, we i win gud long laef blong hem. Jemes i no talem hamas taem stret we man ya i tekem blong stretem kwiktaem problem blong hem. Mo tu, hem i no talem se man ya i stretem olgeta slak fasin blong hem. Be Jemes i talem se man ya i “tingbaot oltaem” loa blong God. (Jem. 1:25) Man ya i no fogetem samting we hem i luk long glas ya, mo hem i traehad blong stretem. Taswe yu no daonem yu tumas, mo yu tingbaot se yumi evriwan i sinman. (Ridim Prija 7:20.) Jehova i rere blong givhan long yu, olsem we hem i stap givhan finis long plante brata blong yumi. Sipos yu folem ol tijing blong Baebol, mo yu gohed blong lego samting we yu nomo yu wantem, Jehova bambae i glad long yu mo i blesem yu.