Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Jehova Bambae i Givhan Long Yu

Jehova Bambae i Givhan Long Yu

“Taem oli sik, [Jehova] bambae i givhan long olgeta.”OL SAM 41:3.

SINGSING: 23, 138

1, 2. ?Baebol i talem se God i mekem wanem long taem bifo? ?Mo tede, maet wan sikman i tingbaot wanem?

SIPOS yu bin kasem wan bigfala sik, ating yu askem se: ‘?Bambae mi kam gud bakegen?’ Maet wan famle no wan fren blong yu i sik, mo yu stap tingbaot se: ‘?Bambae hem i kam gud bakegen?’ I stret nomo we yu wantem se yu wetem ol famle mo ol fren blong yu oli gat gud helt. Baebol i tokbaot samfala we oli sik mo oli wantem save se bambae oli kam gud no nogat. Wan long olgeta, hemia King Ahasia, pikinini blong Ehab mo Jesebel, we i karekil. Afta long hemia, King Benadad blong Siria i sik, mo hem tu i wantem save sipos bambae hem i kam gud bakegen.—2 King 1:2; 8:7, 8.

2 Baebol i talem tu se long taem bifo, Jehova i mekem merikel blong tekemaot sik blong sam man, mo i yusum sam profet blong hem blong mekem dedman i laef bakegen. (1 King 17:17-24; 2 King 4:17-20, 32-35) Tede tu, maet sam man we oli sik oli tingbaot se God bambae i mekem olgeta oli kam gud no nogat.

3-5. ?Jehova mo Jisas tufala i save mekem wanem? ?Wanem ol kwestin we bambae yumi tokbaot?

3 Jehova i gat paoa blong tekemaot sik blong man mo blong givim sik long man. Hem i givim sik long sam man blong panisim olgeta, olsem Fero long taem blong Ebraham, mo Meriam, sista blong Moses. (Jenesis 12:17; Namba 12:9, 10; 2 Samuel 24:15) Mo taem ol man Isrel oli no obei long hem, hem i mekem oli kasem “sik” blong panisim olgeta. (Dutronome 28:58-61) Long sam narafala taem, Jehova i lukaot gud long ol man blong hem blong oli no kasem sik. (Eksodas 23:25; Dutronome 7:15) Hem i tekemaot sik blong sam long olgeta, olsem Job, we i gat wan strong sik mo i wantem ded nomo.—Job 2:7; 3:11-13; 42:10, 16.

4 Yumi save se Jehova i gat paoa blong tekemaot sik. Jisas tu i save tekemaot sik blong man. Taem hem i stap long wol, hem i tekemaot sik blong plante man, olsem sik ya leprosi mo sik ya we i stap pulum olgeta, i mekem olgeta oli hafded. Hem i mekem blaen man i lukluk, mo i mekem man we wansaed bodi blong hem i ded i kam gud bakegen. (Ridim Matiu 4:23, 24; Jon 9:1-7) Ol merikel ya oli mekem yumi tingbaot ol merikel we Jisas bambae i mekem long niufala wol. Long taem ya, bambae “i no moa gat man olbaot long kantri ya we i save talem se hem i sik.”—Aesea 33:24.

5 Be sipos yumi gat wan bigfala sik naoia, ?Jehova no Jisas bambae i mekem merikel long yumi? ?Yumi mas tingbaot wanem, taem yumi lukaot meresin blong sik blong yumi?

YU DIPEN LONG JEHOVA

6. ?Baebol i talem wanem long saed blong ol merikel we ol fas Kristin oli mekem?

6 Long taem bifo, Jehova i makemaot ol Kristin wetem tabu spirit blong hem, mo i givim paoa long sam long olgeta blong oli mekem merikel. (Ol Wok 3:2-7; 9:36-42) Oli save tekemaot sik, mo oli save toktok long narafala lanwis. (1 Korin 12:4-11) Be afta, wok ya blong mekem merikel i finis, olsem Baebol i talem. (1 Korin 13:8) Taswe, tede God i no save mekem merikel long yumi mo long olgeta we yumi laekem tumas.

Jehova i save gud trabol blong ol man blong hem, mo hem i no save fogetem olgeta

7. ?Ol tok blong Ol Sam 41:3 i leftemap tingting olsem wanem?

7 Be sipos yu sik, Jehova bambae i givhan long yu mo i lukaot long yu, olsem hem i mekem long ol man blong hem bifo. King Deved i talem se: “Ol man we oli stap tingbaot ol puaman, oli save harem gud. Sipos oli stap long trabol, Hae God bambae i givhan long olgeta. Hem bambae i blokem olgeta, i lukaot gud long laef blong olgeta.” (Ol Sam 41:1, 2) ?Tok ya i min se wan gudfala man we i tingbaot ol puaman bambae i no save ded? Nogat. Ale, ?Jehova i givhan olsem wanem long ol gudfala man olsem? Deved i talem se: “Taem oli sik, hem bambae i givhan long olgeta.” (Ol Sam 41:3) Jehova i save gud trabol blong ol man blong hem, mo hem i no save fogetem olgeta. Hem i save givim waes long olgeta mo mekem tingting blong olgeta i strong. Mo tu, Jehova i mekem bodi blong man long fasin we sam samtaem i save kam gud hem wan.

8. Folem Ol Sam 41:4, ?Deved i askem long Jehova blong i mekem wanem taem hem i sik bigwan?

8 Long Sam 41, Deved i tokbaot taem we hem tu i sik bigwan, i wari, mo i harem se bodi blong hem i slak. I luk olsem se long taem ya pikinini blong hem Absalom i stap traem blong kam king long ples blong hem. Deved i sik tumas, mo i no gat paoa blong blokem Absalom. Hem i save se ol trabol long famle blong hem i kamaot from sin we hem i mekem taem hem i slip wetem Batseba. (2 Samuel 12:7-14) ?Ale, hem i mekem wanem? Hem i prea se: “Hae God, mi mi mekem i nogud long yu. Plis yu sore long mi, yu mekem mi mi strong bakegen.” (Ol Sam 41:4) Deved i save se Jehova i fogivim sin blong hem finis, mo hem i trastem God se bambae i givhan long hem long sik blong hem. ?Olsem wanem? ?Deved i ting se Jehova bambae i mekem wan merikel? Bambae yumi luk.

9. (1) ?Jehova i mekem wanem long King Hesekia? (2) ?Deved i wantem se Jehova i mekem wanem?

9 I tru se God i tekemaot sik blong sam man. Olsem King Hesekia we klosap i ded, be Jehova i mekem hem i kam gud. Afta, Hesekia, i stap laef 15 yia moa. (2 King 20:1-6) Be Deved i no ting se Jehova bambae i mekem wan merikel long hem. Hem i wantem nomo we God i givhan long hem, olsem we i givhan long “ol man we oli stap tingbaot ol puaman.” Deved i fren gud wetem Jehova, taswe hem i save askem long Jehova blong i givhan long hem mo i lukaot long hem taem hem i sik. Hem i askem tu, se bodi blong hem bambae i kam gud mo hem i harem gud bakegen. Yumi save askem long Jehova blong i givhan long yumi long sem fasin.—Ol Sam 103:3.

10. ?Wanem i hapen long Trofimas mo Epafrodaetas? ?Yumi lanem wanem?

10 Long taem blong ol fas Kristin, aposol Pol mo sam narafala oli kasem paoa blong tekemaot sik blong man. Nating se i olsem, oli no mekem evri sikman i kam gud. (Ridim Ol Wok 14:8-10.) Aposol Pol i mekem papa blong Publias i kam gud, taem hem i gat fiva mo wan bigfala sik long bel blong hem. Pol i “prea mo i putum han blong hem long hem, nao hem i kam gud bakegen.” (Ol Wok 28:8) Be Pol i no mekem evri sikman i kam gud. Fren blong hem Trofimas i wokbaot wetem hem long wan misinari trip blong hem. (Ol Wok 20:3-5, 22; 21:29) Be taem Trofimas i sik, Pol i no mekem hem i kam gud bakegen. Trofimas i no moa save wokbaot wetem Pol, be hem i stap kwaet long Maelitas gogo sik blong hem i finis. (2 Timoti 4:20) Wan narafala fren blong Pol nem blong hem Epafrodaetas, hem i sik we klosap hem i ded. Be Baebol i no talem se Pol i tekemaot sik blong hem.—Filipae 2:25-27, 30.

?YU FOLEM WANEM ADVAES?

11, 12. ?Yumi save wanem long saed blong Luk? ?Maet hem i givhan olsem wanem long Pol?

11 Luk i wan dokta, mo hem i wokbaot wetem Pol. (Ol Wok 16:10-12; 20:5, 6; Kolosi 4:14) Ating hem i givhan long Pol mo ol narafala we oli wokbaot wetem hem, taem oli sik. (Galesia 4:13) Olsem Jisas i talem, “man we i sik, yes, hem i nidim dokta.”—Luk 5:31.

Yumi mas lukaotgud taem narafala i givim advaes long helt

12 Luk i no wan man we i laekem nomo blong givim advaes long ol defren sik, be hem i skul gud blong kam wan dokta. Baebol i no talem se Luk i skul weples mo wetaem. Be from we Pol i talem se Luk i pasem halo i go long ol Kristin long Kolosi, maet hem i go long wan skul blong ol dokta long taon ya Laodisia, we i klosap long Kolosi. Mo tu, taem Luk i raetem Gospel blong hem mo buk blong Ol Wok, hem i yusum sam tok we ol dokta nomo oli yusum. From we hem i dokta, hem i raetem stori blong plante man we Jisas i tekemaot sik blong olgeta.

13. ?Yumi mas tingbaot wanem, taem yumi givim no yumi kasem advaes long wan sik?

13 Tede, i no gat wan brata we i save mekem merikel blong tekemaot sik blong yumi. Be sam brata oli traehad blong givhan long yumi, mo maet oli givim advaes we oli ting se i stret long sik blong yumi. I tru, sam advaes i gud nomo, olsem advaes we Pol i givim long Timoti se i gud hem i dring smol waen. Timoti i gat problem long bel blong hem, maet from we hem i dring wota we i no klin gud. * (Ridim 1 Timoti 5:23.) Be yumi mas lukaot gud. Maet wan brata i traem pulum yumi blong dring wan spesel meresin no wan kaen lif, no blong kakae sam spesel kakae no blokem sam kakae. Maet hem i talem se samting ya i givhan finis long wan famle blong hem we i gat sem sik olsem yumi. Be hemia i no min se meresin ya bambae i givhan long yumi. Yumi mas tingbaot se sam meresin oli save spolem man, nating se plante man oli dring meresin ya.—Ridim Ol Proveb 27:12.

YU TINGTING GUD

14, 15. (1) ?Yumi mas lukaot gud long hu, mo from wanem? (2) ?Ol Proveb 14:15 i tijim yumi long wanem?

14 Yumi evriwan i wantem we bodi blong yumi i stap strong, blong yumi harem gud long laef mo yumi save wok strong long wok blong Jehova. Be yumi sinman, taswe samtaem yumi save sik. Maet i gat plante meresin blong winim sik blong yumi, mo yumi nao yumi mas jusum meresin we bambae yumi dring. Be yumi mas lukaot gud long sam bisnesman we oli talem se oli faenem wan meresin we i stret long sik blong yumi. Maet oli wantem winim mane nomo. Ating oli talem se plante man oli dring meresin ya finis, mo oli kam gud. Sipos yumi sik bigwan, maet yumi rere blong traem enikaen meresin, blong yumi kam gud mo yumi stap laef. Be yumi no mas fogetem advaes ya long Tok blong God se: “Man we i no gat hed, hem i save bilif long evri samting, be man we i gat hed, hem i stap lukluk gud long rod we bambae i folem.”—Ol Proveb 14:15.

Yumi yusum waes mo save, mo yumi no bilivim tok blong evri man

15 Sipos yumi waes mo yumi gat hed, bambae yumi no hareap blong bilif long advaes blong ol man, antap moa, sipos oli no skul from dokta no meresin. I gud yumi tingbaot se: ‘Man ya i talem se meresin ya no lif ya no kakae ya i givhan long plante man finis. ?Be i gat pruf blong samting ya? Nating se i givhan long plante man, ?be olsem wanem mi save se bambae i givhan long mi? Ating i moa gud mi save gud long meresin ya fastaem mo mi toktok wetem dokta we i save gud sik blong mi.’—Dutronome 17:6.

16. ?Taem yumi jusum meresin we bambae yumi tekem, yumi mas tingbaot wanem?

16 Taem yumi jusum wan meresin we bambae yumi tekem no wanem samting we dokta i save mekem long yumi, yumi mas yusum “waes mo save.” (Prija 2:26) Hemia i impoten tumas sipos meresin ya no samting we dokta i wantem mekem, i narakaen. ?Olsem wanem? ?Dokta we yu stap go long hem i save eksplenem se meresin ya bambae i wok olsem wanem? ?Taem hem i eksplenem, yu harem se i narakaen? ?Plante narafala dokta oli agri se meresin ya i save winim sik blong yu? (Ol Proveb 22:29) Maet wan man i talem long yu se oli faenem wan niufala meresin long wan ples farawe, mo ol dokta oli no save long hem yet. ?Be i gat pruf se meresin ya i save givhan long man? Maet sam man oli no wantem talem samting we i stap insaed long meresin we oli givim. No maet oli talem se i gat wan paoa we man i no save eksplenem, i wok wetem meresin ya. Ol meresin olsem oli save mekem bigfala trabol long yu. Yu no mas fogetem woning blong God, se yumi mas stap longwe long ol rabis spirit mo majik.—Dutronome 18:10-12.

GUD HELT LONG YUFALA

17. ?I stret nomo we yumi evriwan i wantem wanem?

17 Long taem blong ol fas Kristin, hed kampani i sanem wan leta i go long ol kongregesen blong talem ol rul we oli mas folem. Lastok blong leta ya i olsem: “Sipos yufala i folem ol rul ya, bambae yufala i go long stret rod. Hemia en blong tok blong mifala.” (Ol Wok 15:29) Long sam lanwis, oli tanem ol tok long en blong vas ya se, “Gud helt long yufala.” Nating se ol tok ya i blong talem tata nomo, be i mekem yumi tingbaot se i stret nomo we yumi wantem gat gud helt.

Yumi wantem we bodi blong yumi i strong, be yumi putum tingting blong yumi moa long wok blong Jehova (Yu luk haf 17)

18, 19. ?Yumi save tingbaot wanem gudfala taem long fiuja?

18 From we yumi sinman, yumi no save blokem ol sik. Mo taem yumi sik, Jehova bambae i no mekem merikel long yumi. Be yumi save tingbaot gudfala taem ya long fiuja we God bambae i tekemaot olgeta sik. Long Revelesen 22:1, 2, aposol Jon i tokbaot “wota blong laef” mo “ol tri blong laef,” we bambae oli mekem yumi kam gud bakegen. Ol tok ya i no minim samkaen lif we yumi save tekem naoia no long niufala wol, blong tekemaot sik blong yumi. Be i minim olgeta samting we Jehova mo Jisas tufala i mekem, blong bambae yumi save laef olwe.—Aesea 35:5, 6.

19 Yumi wantem tumas blong luk gudfala taem ya long fiuja. Be naoia, yumi save gat strong tingting se Jehova i lavem yumi evriwan, mo i kasem save olsem wanem yumi harem nogud. Yumi gat tingting olsem Deved, se sipos yumi sik, Jehova i no save lego yumi. Bambae hem i lukaot gud long olgeta we oli obei long hem.—Ol Sam 41:12.

^ par. 13 Wan buk (The Origins and Ancient History of Wine) i talem samting we ol saentis oli faenemaot, se waen i save kilim sik ya taefoid kwiktaem, wetem sam narafala rabis sik tu.