Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

!Stamba Tingting Blong Jehova Bambae i Kamtru!

!Stamba Tingting Blong Jehova Bambae i Kamtru!

“Mi mi talemaot finis se bambae i olsem, mo ol samting ya bambae oli kamtru olsem we mi mi talem.”—AESEA 46:11.

SINGSING: 25, 18

1, 2. (1) ?Jehova i soemaot wanem long yumi? (2) ?Wanem promes i stap long Aesea 46:10, 11 mo 55:11?

FASWAN vas blong Baebol i sot be mining blong hem i dip. Hem i talem se: “Bifo we bifo olgeta, God i mekem skae mo graon.” (Jenesis 1:1) God i wokem plante samting long heven mo long wol, be yumi luk sam nomo, mo yumi gat smol save nomo long saed blong ol samting olsem spes, laet, mo graviti. (Prija 3:11) Be Jehova i soemaot long yumi stamba tingting blong hem long saed blong wol ya mo ol man. Hem i wokem ol man blong oli tekem fasin blong hem, mo i wantem se oli harem gud blong laef long wol ya. (Jenesis 1:26) Bambae oli kam ol pikinini blong hem, mo hem i kam Papa blong olgeta.

2 Jenesis japta 3 i soemaot se wan samting i mekem stamba tingting blong Jehova i no kamtru. (Jenesis 3:1-7) Be Jehova i save stretem eni problem. I no gat man i save blokem hem. (Aesea 46:10, 11; 55:11) !Yumi sua se stamba tingting blong hem bambae i kamtru long stret taem blong hem!

3. (1) ?Wanem ol impoten trutok we oli givhan long yumi blong kasem save long Baebol? (2) ?From wanem yumi tokbaot ol trutok ya long manis ya? (3) ?Wanem ol kwestin we bambae yumi tokbaot?

3 I sua se yumi save stamba tingting blong God long saed blong wol mo ol man, mo samting we Jisas i mekem blong stamba tingting ya i kamtru. Hemia ol impoten trutok blong Baebol we yumi lanem taem yumi stat blong stadi Baebol. Naoia yumi wantem givhan long ol narafala, blong olgeta tu oli lanem ol impoten trutok ya. Long manis ya, yumi gat janis blong mekem samting ya, taem yumi singaot ol man oli kam long Memoriol blong ded blong Kraes. (Luk 22:19, 20) Sipos oli kam long impoten miting ya, bambae oli lanem moa long stamba tingting blong God. Taswe naoia, i gud yumi tingbaot sam kwestin we yumi save yusum blong pulum ol Baebol stadi mo ol man oli kam. Long stadi ya, bambae yumi tokbaot tri kwestin: ?Wanem stamba tingting blong God long saed blong wol mo ol man? ?From wanem i no kamtru? ?From wanem ransom sakrefaes blong Jisas hem i ki we i openem doa blong stamba tingting blong God i kamtru?

?WANEM STAMBA TINGTING BLONG JEHOVA?

4. ?Olsem wanem ol samting we God i wokem, oli “soemaot bigfala paoa blong” hem?

4 Jehova i wokem ol samting long fasin we i nambawan. Evri samting we hem i wokem oli gud tumas. (Jenesis 1:31; Jeremaea 10:12) Taem yumi luk ol samting we hem i wokem we oli naes tumas mo oli wok folem oda, ?yumi lanem wanem? Yumi lanem se evri samting we Jehova i wokem, stat long ol smosmol wan kasem ol bigbigwan, oli mekem i gud long yumi. Mo tu, taem yu tingbaot ol sel long bodi blong man we oli wok long fasin we i nambawan, o yu luk wan bebi we i jes bon, o yu luk naesfala kala long skae taem san i godaon, ?yu harem olsem wanem? Yumi glad blong luk ol samting ya, from we Jehova i wokem yumi wetem fasin ya we yumi naf blong luksave ol samting we oli naes.—Ridim Ol Sam 19:1; 104:24.

5. ?Jehova i mekem wanem blong evri samting we hem i wokem, oli wok gud tugeta?

5 Jehova i putum ol loa long ol samting we hem i wokem, mo ol loa long saed blong ol fasin we ol man oli mas gat. Hem i mekem olsem blong evri samting long heven mo long wol oli wok gud tugeta. (Ol Sam 19:7-9) Evri samting long heven mo long wol oli gat prapa ples blong olgeta mo wok blong olgeta. Eksampol, loa blong graviti i mekem se gas we i raonem wol olsem wan blangket, i stap nomo. Mo loa ya i kontrolem solwota mo taed blong solwota. Sipos i no gat graviti, bambae ol samting oli no save laef long wol. Ol loa we Jehova i putum long ol samting we hem i wokem, oli mekem se evri samting long heven mo long wol, oli wok folem oda. Hemia i soemaot se hem i gat wan stamba tingting long saed blong wol mo ol man. Long wok blong prij, yumi save givhan long ol narafala blong oli savegud God ya we i wokem ol nambawan samting ya.—Revelesen 4:11.

6, 7. ?Wanem sam presen we Jehova i givim long Adam mo Iv?

6 Stamba tingting blong Jehova se ol man bambae oli laef olwe long wol. (Jenesis 1:28; Ol Sam 37:29) Hem i kaen, mo i givim ol nambawan presen long Adam mo Iv. (Ridim Jemes 1:17.) Mo tu, Jehova i mekem se tufala i fri blong jus, tufala i naf blong tingting gud, gat lav, mo fren gud wetem ol narafala. Hem i toktok long Adam, mo i tijim hem blong i mekem samting we i gud. Adam i lanem blong lukaot long hem wan, ol anamol, mo long graon. (Jenesis 2:15-17, 19, 20) Jehova i mekem se Adam mo Iv i save testem, tajem, lukluk, harem, mo smelem ol gudfala samting we hem i mekem blong tufala. Long rod ya, tufala i save harem gud long laef blong tufala long niufala hom blong tufala. Adam mo Iv i gat plante wok blong mekem. Mo tufala i save gohed blong lanem mo faenemaot ol niufala samting blong olwe.

7 ?Wanem narafala samting we i joen long stamba tingting blong God? Jehova i mekem se Adam mo Iv i naf blong gat ol pikinini we oli stret gud olgeta. Ol pikinini blong tufala bambae oli gohed blong gat pikinini kasem we oli fulumap wol. Jehova i wantem se ol papa mama oli lavem ol pikinini blong olgeta olsem we hem i lavem Adam mo Iv. Hem i givim wol ya wetem evri nambawan samting we oli stap long hem, long ol man. Hemia bambae i hom blong olgeta blong olwe.—Ol Sam 115:16.

?FROM WANEM I NO KAMTRU?

8. ?From wanem God i givim loa we i stap long Jenesis 2:16, 17, long Adam mo Iv?

8 Ol samting oli no kamaot olsem we Jehova i wantem. ?Wanem i hapen? Jehova i givim wan loa we i no strong tumas blong Adam mo Iv i folem. Hem i mekem olsem blong tufala i save se i gat sam samting we i tabu blong tufala i mekem. Hem i talem se: “Olgeta tri long ples ya, yu yu save kakae frut blong olgeta. Wan tri nomo i stap we i tabu blong yu kakae frut blong hem. Hemia tri ya we frut blong hem i save mekem yu yu save ol fasin we i gud, mo ol fasin we i nogud. Tri ya, sipos yu kakae frut blong hem, be long sem dei nomo, bambae yu ded.” (Jenesis 2:16, 17) Loa ya i no had blong tufala i kasem save long hem. Mo i no had blong tufala i obei long hem, from we i gat plante gudfala tri long garen we tufala i save kakae blong olgeta.

9, 10. (1) ?Setan i talem wanem long saed blong Jehova? (2) ?Adam mo Iv i mekem wanem? (Yu luk pija long stat blong stadi.)

9 Devel Setan i yusum wan snek blong trikim Iv, blong i no moa obei long Papa blong hem, Jehova. (Ridim Jenesis 3:1-5; Revelesen 12:9) Setan i askem sipos i tru se God i putum tabu long ol “frut blong ol tri,” blong tufala pikinini blong hem i no kakae.I olsem we hem i stap talem se: ‘?Yutufala i no save mekem samting we yutufala i wantem?’ Biaen, hem i giaman long Iv se: “Yutufala i no save ded.” Nao hem i traem blong pulum Iv blong i no obei long God, i se: “Hem i talem olsem from we i save se sipos yutufala i kakae frut ya, bambae ae blong yutufala i open.” Setan i talem se Jehova i no wantem we tufala i kakae frut ya, from we bambae tufala i kasem sam spesel save. Afta, hem i mekem giaman promes ya se: “Bambae yutufala i kam olsem hem, we i save ol fasin we i nogud mo ol fasin we i gud.”

10 Adam mo Iv i mas mekem wan desisen: ?Bambae tufala i obei long God, no tufala i lesin long snek? Sore tumas, tufala i jusum blong no obei long God. Tufala i no moa wantem se Jehova i Papa blong tufala, mo tufala i joenem Setan. Naoia tufala i stap tufala nomo, mo Jehova i no moa protektem tufala.—Jenesis 3:6-13.

11. ?From wanem God i no letem sin blong Adam mo Iv i stap nomo olsem?

11 Taem Adam mo Iv i brekem loa blong God, tufala i no moa stret gud olgeta. Mo tu, tufala i kam enemi blong God from we God i no laekem fasin nogud. ‘Ae blong hem i klin tumas, hem i no save luk ol samting nogud.’ (Habakuk 1:13, NW) Sipos Jehova i letem sin blong Adam mo Iv i stap nomo olsem, samting ya bambae i spolem olgeta laef samting long heven mo long wol. Ol enjel mo ol man bambae oli no moa sua sipos oli save trastem tok blong hem o nogat. Be Jehova i folem ol loa blong hem oltaem, hem i neva brekem ol loa ya. (Ol Sam 119:142) Nating se Adam mo Iv i fri blong jus, be tufala i no save blokem ol trabol we i kamaot from desisen blong tufala. Sam yia biaen, tufala i ded mo tufala i gobak long graon we God wokem tufala long hem fastaem.—Jenesis 3:19.

12. ?Wanem i hapen long ol pikinini blong Adam?

12 Taem Adam mo Iv i kakae frut ya, Jehova i no moa wantem se tufala i joen long famle blong hem. Hem i ronemaot tufala long garen blong Iden, mo tufala i no moa gat raet blong kambak. (Jenesis 3:23, 24) Jehova i mekem se tufala i mas fesem ol trabol we i kamaot from desisen blong tufala. (Ridim Dutronome 32:4, 5.) From samting ya, tufala i no moa naf blong folem ol fasin blong Jehova long fasin we i stret gud olgeta. Adam i lusum wan nambawan fiuja we hem mo ol pikinini blong hem oli save kasem. Hem i save givim nomo sin, laef we i no stret gud olgeta, mo ded long olgeta. (Rom 5:12) Adam i tekemaot janis blong laef olwe long olgeta. Adam mo Iv i no moa save gat ol pikinini we oli stret gud olgeta, mo ol pikinini blong tufala tu oli no save mekem olsem. Stat long taem ya we Setan i pulum Adam mo Iv blong agensem God, hem i gohed yet blong mekem olsem long olgeta man.—Jon 8:44.

RANSOM I MEKEM SE YUMI SAVE FRENGUD WETEM GOD

13. ?Wanem samting we Jehova i wantem?

13 Jehova i gohed yet blong lavem ol man. Nating se Adam mo Iv i lego hem, be hem i wantem yet se ol man oli fren gud wetem hem. Mo hem i no wantem se wan long olgeta i ded. (2 Pita 3:9) Taswe, God i mekem wan plan kwiktaem blong ol man oli save kam fren blong hem bakegen. ?Olsem wanem hem i save mekem samting ya long fasin we i no brekem loa blong hem? Bae yumi luk.

Afta we Adam mo Iv i lego God, hem i mekem wan plan kwiktaem blong ol man oli save kam fren blong hem bakegen

14. (1) Folem Jon 3:16, ?God i mekem wanem blong tekemaot ol man long sin mo ded? (2) ?Yumi save givhan long ol man blong oli faenem ansa blong wanem kwestin?

14 Ridim Jon 3:16. Plante man we yumi invaetem olgeta i kam long Memoriol, oli savegud vas ya baehat. ?Be olsem wanem sakrefaes blong Jisas i mekem se yumi save kasem laef we i no save finis? Yumi gat janis blong givhan long ol man blong oli kasem save long ansa blong kwestin ya, taem yumi singaot olgeta i kam long Memoriol, taem yumi stap wetem olgeta long Memoriol, mo biaen, taem yumi gobak blong visitim olgeta. Taem oli kasem save moa long ransom, bambae oli kasem save moa se Jehova i lavem ol man tumas, mo hem i waes tumas. ?Wanem sam poen long saed blong ransom we yumi save tokbaot wetem olgeta?

15. ?Jisas i defren olsem wanem long Adam?

15 Jehova i givim wan man we i stret gud olgeta, blong hem i givim laef blong hem olsem wan ransom. Man ya i mas holemstrong long Jehova. Hem i mas rere blong givim laef blong hem blong sevem ol man. (Rom 5:17-19) Jehova i mekem se Jisas i bon i kam long wol ya olsem wan man. (Jon 1:14) Taswe Jisas i wan man we i stret gud olgeta olsem Adam bifo. Be hem i no olsem Adam, hem i folem gud ol loa we Jehova i wantem se wan man we i stret gud olgeta, i folem. Hem i neva brekem ol loa blong Jehova, nating se hem i fesem sam samting we i strong tumas.

16. ?From wanem ransom i wan nambawan presen?

16 Jisas i ded olsem wan man we i stret gud olgeta, taswe hem i save sevem ol man long sin mo ded. Hem i mekem evri samting we Adam i sud mekem. Jisas i stret gud olgeta, i holemstrong long God fulwan, mo i obei long hem long evri samting. (1 Timoti 2:6) Hem i ded from yumi, mo sakrefaes blong hem i givim janis long ol man, woman, mo pikinini, blong oli laef olwe. (Matiu 20:28) Ransom hem i ki we i openem doa blong stamba tingting blong God i save kamtru.—2 Korin 1:19, 20.

JEHOVA I OPENEM DOA BLONG YUMI KAMBAK

17. ?Ransom i openem doa long wanem?

17 Ransom we Jehova i givim, i sas tumas long ae blong hem. (1 Pita 1:19) Hem i tinghae tumas long yumi, taswe hem i rere blong letem Pikinini blong hem we hem i lavem tumas, i ded from yumi. (1 Jon 4:9, 10) Long rod ya, i olsem we Jisas i kam papa blong yumi, i no Adam. (1 Korin 15:45) Jisas i mekem se yumi save kasem laef we i no save finis, mo blong yumi save joen bakegen long famle blong God. Tru long ransom, ol man bambae oli kam stret gud olgeta, mo Jehova i save tekem olgeta oli kambak long famle blong hem. Hem i no nid blong brekem wan loa blong hem blong mekem olsem. !Traem tingbaot nambawan taem ya we bambae olgeta man we oli holemstrong long Jehova, oli kam stret gud olgeta! Evriwan long heven mo long wol bambae oli joen gud tugeta olsem wan famle nomo. Bambae yumi evriwan i kam ol pikinini blong God.—Rom 8:21.

18. ?Wetaem bambae Jehova i “holem paoa bakegen, blong i rul long olgeta samting”?

18 Nating se faswan papa mo mama blong yumi i no wantem Jehova, be hem i gohed yet blong lavem ol man, mo hem i givim ransom. Yumi no stret gud olgeta, be Setan i no save blokem yumi blong holemstrong long Jehova. Tru long ransom, bambae Jehova i givhan long yumi blong kam stret man long fes blong hem. Traem tingbaot se laef bambae i olsem wanem, taem evri man we ‘oli luk Pikinini mo oli bilif long hem,’ bambae oli kasem laef we i no save finis. (Jon 6:40) Papa blong yumi we i gat lav mo i waes, bambae i mekem stamba tingting blong hem i kamtru, mo i givhan long ol man blong oli kam stret gud olgeta. Jehova bambae i “holem paoa bakegen, blong i rul long olgeta samting.”—1 Korin 15:28.

19. (1) ?Glad we yumi gat i pusum yumi blong mekem wanem? (Yu luk bokis ya “ Gohed Blong Faenem Ol Gudfala Man.”) (2) ?Bambae yumi tokbaot wanem long nekis stadi?

19 Glad we yumi gat from ransom ya, bambae i pusum yumi blong talemaot nambawan presen ya long ol narafala. Ol man oli mas save se tru long ransom, Jehova i openem rod blong olgeta man oli gat janis blong laef olwe. Be i no hemia nomo we ransom i mekem. Ransom i ansa long kwestin we Setan i stanemap long garen blong Iden. Bambae yumi tokbaot samting ya long nekis stadi.