Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

‘Pemaot Trutok Mo No Salemaot’

‘Pemaot Trutok Mo No Salemaot’

‘Trutok, waestok, save, mo fasin luksave, oli gud tumas. Yu pemaot mo yu no mas salemaot olgeta.’—OL PROVEB 23:23.

SINGSING: 94, 96

1, 2. (1) ?Yu yu luk wanem se i moa impoten? (2) ?Wanem ol trutok we yumi tinghae long olgeta mo from wanem? (Yu luk pija long stat blong stadi.)

?YU YU luk wanem se i moa impoten? Yumi ol man blong Jehova, impoten samting long laef blong yumi hemia blong frengud wetem Jehova. Yumi no mas lego samting ya. Mo tu, yumi tinghae long trutok we i stap long Baebol, from we i mekem yumi save kam fren blong Jehova.—Kolosi 1:9, 10.

2 Jehova i Bigfala Tija, we i stap tijim yumi long ol nambawan trutok blong hem long Baebol. Hem i talemaot mining blong nem blong hem mo ol gudfala fasin blong hem. Hem i soemaot se hem i lavem yumi tumas nao i givim Pikinini blong hem from yumi. Hem i tijim yumi long saed blong Kingdom, mo i givim hop blong ol tabu Kristin oli laef long heven mo “ol narafala sipsip” oli laef long wol. (Jon 10:16) Mo tu, hem i tijim yumi olsem wanem blong gat wan gudfala laef. Ol trutok ya oli sas tumas from we oli halpem yumi blong kam klosap long Jehova mo save from wanem yumi laef.

3. ?Jehova i askem yumi blong givim mane blong lanem trutok?

3 Jehova i glad nomo blong givim samting. Hem i glad blong givim Pikinini blong hem from yumi. Taem Hem i luk se wan man i stap lukaotem trutok, hem i halpem man ya blong i faenem trutok. Hem i neva askem yumi blong givim mane blong lanem trutok. Traem tingbaot Saemon, we i wantem pem aposol Pita blong i givim paoa long hem, blong hem i save mekem ol narafala oli kasem tabu spirit. Pita i talem se tingting ya i no stret mo i se: “Yu go lus wetem mane blong yu, from we yu yu ting se yu save givim mane blong kasem presen ya we God i stap givim fri nomo.” (Ol Wok 8:18-20) Taswe, ?i minim wanem blong “pemaot trutok”?

?I MINIM WANEM BLONG “PEMAOT TRUTOK”?

4. Long stadi ya, ?bambae yumi lanem wanem long saed blong trutok?

4 Ridim Ol Proveb 23:23. I tektaem blong lanem trutok mo yumi mas lego sam samting blong lanem trutok ya. Afta we yumi “pemaot trutok,” we i min se yumi lanem trutok, yumi mas lukaotgud blong no “salemaot,” we i min se yumi lego trutok. ?Olsem wanem blong “pemaot” trutok long Baebol? ?Praes blong hem i hamas? Ansa blong ol kwestin ya bambae i halpem yumi blong tinghae moa long trutok mo blong gat strong tingting blong neva lego trutok. Mo bambae yumi kasemsave from wanem trutok blong Jehova i moa impoten long ol narafala samting.

5, 6. (1) ?Olsem wanem yumi save pemaot trutok we yumi no yusum mane? Eksplenem. (2) ?Olsem wanem trutok i givhan long yumi?

5 Maet wan samting i fri, be yumi mas traehad from. Long Ol Proveb 23:23, Hibru tok we oli tanem i kam “pemaot,” i save minim “kasem wan samting.” Tufala tok ya i soemaot se man i mas traehad blong kasem samting we hem i luk se i moa impoten. ?Olsem wanem blong pemaot trutok? Traem tingbaot pijatok ya. Long wan maket oli stap givimaot fri ol banana. ?Yu ting se bambae yumi jes sidaon nomo mo wet blong banana i kam long haos? Nogat, yumi mas go long maket blong tekem i kam. Nating se banana i fri, be yet yumi mas traehad blong go tekem olgeta. Long sem fasin, yumi no nidim mane blong lanem trutok, be yumi mas lego sam samting mo traehad blong kasem trutok.

6 Ridim Aesea 55:1-3. Samting we Jehova i talem i halpem yumi blong save mining blong tok ya, pemaot trutok. Hem i se tok blong hem i olsem wota, melek, mo waen. Kol wota i mekem man we i tosta i haremgud, sem mak olsem we trutok i mekem yumi haremgud. Mo melek i mekem wan pikinini i gru i kam strong, sem mak long trutok we i mekem yumi frengud moa wetem Jehova. Mo tu, Jehova i se tok blong hem i olsem waen. ?From wanem? Baebol i talem se waen i mekem man i glad. (Ol Sam 104:15) Taswe taem Jehova i talem long yumi blong ‘pem waen,’ hem i soemaot se sipos yumi folem tok blong hem, bambae yumi glad. (Ol Sam 19:8) Ol samting ya oli mekem yumi kasemsave se, yumi save haremgud taem yumi lanem mo folem trutok. Naoia bambae yumi tokbaot faef samting we maet yumi lego blong pemaot trutok.

?YU YU LEGO WANEM BLONG PEMAOT TRUTOK?

7, 8. (1) ?From wanem i tektaem blong lanem trutok? (2) ?Mariko i mekem wanem mo wanem i kamaot from?

7 Taem. I tektaem blong wan man i lesin long mesej blong Kingdom, ridim Baebol mo ol buk we oli tokbaot Baebol, stadi Baebol wetem ol Witnes, rerem miting, mo go long ol miting. Blong mekem olgeta samting ya, yumi mas yusumgud taem blong yumi mo lego ol samting we oli no impoten. (Ridim Efesas 5:15, 16 mo futnot.) ?I tekem hamas taem blong lanem ol stamba trutok blong Baebol? Hemia i dipen long wanwan man. I nogat en long ol save we yumi lanem long saed blong Jehova, ol plan blong hem, mo ol wok blong hem. (Rom 11:33) Faswan Wajtaoa we oli wokem i talem se: “Trutok i olsem wan smol flaoa we i naes. Be yu no mas glad from wan flaoa ya nomo. God i wokem plante moa. Yu mas gohed blong lukaot mo traem faenem moa.” Taswe, i gud yu askem se: ‘?Mi mi savegud Jehova?’ Nating sipos yumi laef olwe, be oltaem bambae yumi gohed blong save Jehova. Tede, i impoten we yumi yusumgud taem blong yumi blong lanem moa long saed blong Jehova. Hemia stori blong wan woman we i mekem olsem.

I impoten we yumi yusumgud taem blong yumi blong lanem moa long saed blong Jehova

8 Mariko, * i wan woman Japan we i go skul long Niu Yok. Wan dei, wan sista i prij long hem. Nating se Mariko i gat jos finis, be hem i glad blong stadi Baebol wetem sista ya. Hem i laekem tumas ol samting we hem i lanem, mo i askem blong stadi tu taem long wan wik. Yes, Mariko i bisi tumas from we hem i skul mo i wok, be kwiktaem nomo hem i stat blong go long ol miting. Hem i no spenem tumas taem blong spel mo pleplei, nao hem i gat moa taem blong lanem trutok. Taswe hem i kam klosap moa long Jehova, mo i baptaes we i no wan yia yet. Sikis manis biaen, long yia 2006, hem i kam wan paenia mo i gohed kasem tede.

9, 10. (1) ?Olsem wanem tingting blong yumi i jenis taem yumi lanem trutok? (2) ?Maria i lego wanem mo hem i harem olsem wanem?

9 Ol samting blong wol. Blong lanem trutok, maet yumi mas lego gudfala wok o hae edukesen blong wol ya. Eksampol, Pita mo Andru oli man blong pulum fis, be taem Jisas i singaot tufala blong oli kam disaepol, tufala i lego wok ya. (Matiu 4:18-20) Hemia i no min se taem yu lanem trutok, yu mas lego wok blong yu. Wan man i mas wok blong lukaot long famle blong hem. (1 Timoti 5:8) Be taem yu lanem trutok, yu gat defren tingting long ol samting blong wol. Yu luksave samting we i moa impoten. Jisas i talem se: “Yufala i mas stop blong hivimap ol gudgudfala samting blong yufala long wol ya . . . Yufala i mas hivimap ol gudgudfala samting blong yufala long heven.” (Matiu 6:19, 20) Hemia nao samting we Maria i mekem.

10 Taem Maria i smol, hem i laekem blong plei golf. Long skul, hem i gohed blong tren mo i stap kamgud moa. Hem i plei gud, ale hem i kasem wan skolasip blong go long yunivesiti. Maria i wantem kam wan jampion blong plei golf, mo blong winim plante mane. Be biaen hem i stat blong stadi Baebol. Hem i laekem tumas ol trutok we hem i lanem mo i stat blong folem olgeta. Hem i se: “Taem mi jenisim ol fasin blong mi mo mi folem trutok, mi glad moa long laef blong mi.” Maria i luksave se hem i no save kam fren blong Jehova sipos hem i gohed blong plei golf. (Matiu 6:24) Ale hem i stop, mo i mekem samting we i beswan. Tede, hem i wan fultaem paenia mo hem i se: “Mi mi glad tumas, hemia beswan laef.”

Jisas i promes se nomata wanem samting yumi lego from trutok, be bambae yumi kasem plante moa

11. Taem yumi lanem trutok, ?wanem i save hapen long fasin blong yumi blong fren wetem ol narafala?

11 Ol fren. Taem yumi stat blong folem ol trutok blong Baebol, bambae fasin blong yumi blong fren wetem ol narafala i save jenis. ?From wanem? Makem tok we Jisas i talem taem hem i prea from ol man blong hem, se: “Plis yu yusum trutok blong mekem olgeta oli tabu. Tok blong yu i trutok.” (Jon 17:17; futnot) Tok ya “tabu,” i save minim “stap defren.” Taem yumi stat blong folem trutok, i olsem we yumi stap defren long wol, from we naoia yumi folem ol rul blong Baebol. Nating se yumi traehad blong frengud wetem ol narafala, be maet samfala bambae oli no glad long yumi o maet oli agensem yumi. Yumi no sapraes from we Jisas i talem se: “Bambae man i gat ol enemi blong hem, we olgeta oli famle blong hem nomo.” (Matiu 10:36) Mo Jisas i promes se nomata wanem samting yumi lego from trutok, be bambae yumi kasem plante moa.—Ridim Mak 10:28-30.

12. ?Wan man Jiu i lego wanem blong kasem trutok?

12 Eron we i wan man Jiu, i ting se i rong blong talem nem blong God, mo hem i bilivim samting ya longtaem finis. Be hem i wantem save trutok long saed blong God. Wan dei, wan Witnes i soem long hem se sipos hem i ademap ol vowel long ol fo leta long nem blong God long lanwis Hibru, bambae hem i ridim nem ya se “Jehova.” Eron i glad tumas long trutok ya, ale hem i go long sinagog mo i talemaot long ol rabae. Hem i ting se bambae oli glad long trutok ya, be nogat. Oli spet long hem mo oli ronemaot hem. Ol famle blong hem tu oli agensem hem. Be Eron i gohed nomo blong lanem moa long saed blong Jehova. Hem i kam wan Witnes mo i mekem wok blong Jehova long ful laef blong hem. Olsem Eron, taem yumi lanem trutok maet fasin blong yumi blong fren wetem ol narafala i save jenis.

13, 14. ?Wanem sam samting we yumi mas lego taem yumi lanem trutok? Talem wan eksampol.

13 Ol tingting mo ol fasin we i no stret. Taem yumi lanem trutok, yumi mas rere blong jenisim ol tingting mo fasin blong yumi folem ol rul blong Baebol. Aposol Pol i raetem se: “Yufala i mas mekem olsem ol pikinini we oli obei, yufala i mas stop blong mekem ol samting we yufala nomo i wantem . . . yufala i mas tabu long evri fasin blong yufala.” (1 Pita 1:14, 15) Long Korin bifo, plante man oli mekem ol rabis fasin. Olgeta we oli stap long ples ya, oli mas mekem plante jenis blong oli save kam klin long ae blong Jehova. (1 Korin 6:9-11) Tede, plante man oli mekem ol jenis olsem taem oli lanem trutok. Pita i tokbaot samting ya i se: “Longtaem finis nao yufala i stap mekem ol samting we ol man blong ol neson oli wantem. Yufala i stap mekem nogud fasin we man i no sem blong mekem, mo yufala i wantem tumas ol samting we oli nogud, mo yufala i dring bitim mak, mo yufala i mekem ol rabis lafet, mo yufala i stap mekem ol lafet blong dring, mo yufala i stap brekem loa taem yufala i wosipim ol aedol. Naoia i naf.”—1 Pita 4:3.

14 Oltaem Devin mo Jasmin i stap drong, mo oli mekem olsem blong plante yia. Devin i gat gudhan blong mekem wok olsem akaonten, be hem i no save holemtaet wok ya from we oltaem hem i drong. Jasmin i wan woman blong kros mo i laekem blong faet. Wan dei taem hem i drong, hem i mitim tu misinari long rod. Tufala i talem se bambae tufala i mekem Baebol stadi wetem hem. Be nekis wik taem tufala i go, tufala i luk se Devin mo Jasmin i ful drong. Tufala i no ting se ol misinari ya bambae oli kam long haos blong tufala. Nekis taem, tufala misinari i kambak, be naoia i defren. Jasmin mo Devin oli wantem tumas blong lanem trutok, mo tufala i kwik blong folem ol trutok ya. I no tri manis yet, be tufala stop blong dring alkol mo tufala i stretem mared blong tufala. Plante man long vilej blong tufala oli luksave ol jenis we tufala i mekem, nao olgeta tu oli stat blong stadi Baebol.

15. ?Wanem wan samting we i had blong sakemaot mo from wanem?

15 Ol kastom we God i no laekem. Wan long ol samting we i had blong yumi sakemaot, hemia ol kastom we Jehova i no laekem. Nating se samfala oli save tingting blong Jehova long saed blong ol kastom ya, be yet oli faenem i had blong lego, from we oli no wantem spolem ol famle mo ol fren blong olgeta. Oli save se ol man oli tinghae long sam kastom, olsem kastom blong tingbaot dedman. (Dutronome 14:1) Taswe, ?wanem i save halpem yumi blong sakemaot ol samting ya? Hemia gudfala eksampol blong ol Kristin long Efesas bifo.

16. ?Samfala long Efesas oli lego wanem?

16 Long Efesas bifo, plante man oli mekem majik. ?Be olgeta we oli kam Kristin oli mekem wanem? Baebol i talem se: “Plante long olgeta we oli stap mekem majik, oli karem ol buk blong olgeta i kam wanples, nao oli bonem long fes blong olgeta man. Mo taem oli kaontem praes blong ol buk ya, hem i fifti taosen silva mane. Nao ol bigfala samting ya oli mekem se tok blong Jehova i stap goaot moa long evri ples, mo i stap kam strong moa oltaem.” (Ol Wok 19:19, 20) Ol Kristin ya oli rere blong lego ol sas buk ya mo Jehova i blesem olgeta.

?Yu yu bin lego wanem blong lanem trutok?

17. (1) ?Wanem sam samting we maet yumi mas lego from trutok? (2) ?Wanem ol kwestin we bambae yumi ansarem long nekis stadi?

17 ?Yu yu bin lego wanem blong lanem trutok? Yumi evriwan i bin givim taem blong yumi. Samfala oli lego ol samting we i save mekem oli kam rijman mo fasin blong olgeta blong fren wetem ol narafala i jenis, mo tu oli jenisim tingting mo fasin blong olgeta. Plante oli lego ol kastom mo ol samting we Jehova i no laekem. Yes, trutok nomo i moa impoten i bitim eni narafala samting we yumi lego. Trutok i mekem se yumi save frengud moa wetem Jehova, mo hemia nao impoten samting long laef blong yumi. Taem yumi tingbaot ol blesing we yumi kasem from trutok, yumi luksave se yumi no wantem “salemaot” trutok bakegen. ?Be wanem i save mekem se yumi salemaot trutok? ?Mo olsem wanem yumi save lukaotgud blong no salemaot trutok? Bambae yumi tokbaot ansa blong ol kwestin ya long nekis stadi.

^ par. 8 Mifala i jenisim sam nem.