Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Kwestin

Kwestin

?Ol Kristin oli save yusum IUD (intrauterine device) blong oli no gat pikinini?

Sipos ol Kristin hasban mo waef oli wantem mekem wan gudfala desisen we tingting blong olgeta i no stikim olgeta from, oli mas save gud olsem wanem IUD i wok, mo tingting blong God long saed ya.

Jehova i talem long Adam mo Iv, mo biaen, long Noa mo famle blong hem, se: “Yufala i mas gat plante pikinini.” (Jenesis 1:28; 9:1) Be Baebol i no talem se yumi ol Kristin yumi mas folem rul ya. Taswe sipos hasban mo waef i ting se tufala i gat naf pikinini finis, maet tufala i wantem blokem pikinini, o maet tufala i wantem jusum wetaem blong gat pikinini. Ale, ?tufala i mas tingbaot wanem?

Taem tufala i mekem desisen olsem wanem blong blokem pikinini, tufala i mas folem tingting blong God long Baebol. Taswe, neva bambae tufala i kilim pikinini long bel. I no stret nating blong kilim pikinini we i jes stat long bel blong mama. Hemia wan laef, mo Baebol i talem se laef i tabu. Taswe sipos tufala i kilim pikinini ya, tufala i go agensem Baebol. (Eksodas 20:13; 21:22, 23, NW; Ol Sam 139:16; Jeremaea 1:5) ?Be olsem wanem sipos tufala i yusum IUD?

Wajtaoa blong 15 Mei 1979, pej 30-31 (Franis mo Inglis), i tokbaot kwestin ya. Long taem ya, oli wokem plante IUD long plastik, mo oli putum insaed long basket blong pikinini, blong blokem woman i no save gat bel. Wajtaoa i talem se i no klia olsem wanem IUD i mekem wok ya. Plante saentis oli talem se IUD i blokem wota blong man i no go kasem eg blong woman. Hemia i min se laef i no save stat.

Be i luk olsem se sam samtaem wota blong man i save kasem eg blong woman, nao laef i stat. Maet pikinini i stat gru long rod we eg i pas long hem blong go long basket blong pikinini (ectopic pregnancy). Sipos eg i go kasem basket blong pikinini, maet IUD i mekem se hem i no fasgud long basket ya, ale pikinini ya bambae i lus. Hemia i sem mak long kilim pikinini long bel. Wajtaoa ya i se: “Taem wan Kristin i wantem save sipos i stret blong yusum IUD, hem i mas skelem gud ol samting ya wetem ol tok blong Baebol we i talem se laef i tabu.”—Ol Sam 36:9.

Be stat long 1979, ol saentis mo dokta oli kasem moa save, nao oli wokem plante niufala samting.

Oli wokem tu narafala IUD, wan i gat bras long hem, mo plante woman Amerika oli stat blong yusum long 1988. Narawan i gat wan homon * long hem, mo oli stat blong salem long 2001. ?Yumi save wanem long saed blong tufala IUD ya?

Bras: Olsem yumi tokbaot finis, IUD i mekem i had blong wota blong man i pastru long basket blong pikinini, mo i kasem eg blong woman. Mo tu, bras we i stap long IUD ya, i kilim paoa blong wota blong man. * Antap long hemia, IUD i mekem se skin insaed long basket blong pikinini i kam tintin.

Homon: Narafala IUD i gat homon long hem, we i klosap sem mak long homon we i stap long meresin we woman i dring blong blokem pikinini. IUD ya i wok long sem fasin olsem ol olfala IUD, be i putum wan homon i go insaed long basket blong pikinini tu. Long sam woman, hemia i mekem se bodi blong olgeta i no wokem wan eg, ale bebi i no save stat. Mo tu, IUD ya i mekem skin insaed long basket blong pikinini i kam tintin. * Antap long hemia, hem i mekem se wota we i stap long maot blong basket blong pikinini, i kam tik, nao i blokem wota blong man i no pas i go long basket blong pikinini.

Olsem yumi tokbaot finis, i luk olsem se tufala IUD ya oli mekem skin insaed long basket blong pikinini i kam tintin. Hemia i min se sipos bodi blong woman i mekem wan eg mo wota blong man i kasem eg ya nao wan bebi i stat, be maet eg ya i no fasgud long basket blong pikinini, nao pikinini ya i lus. Be ol saentis oli ting se samting ya i hapen sam samtaem nomo, mo maet i save hapen tu, long woman we i dring meresin blong blokem pikinini.

Taswe, i no gat wan man we i save talem stret se, evritaem tufala IUD we oli gat bras o homon long tufala, oli blokem pikinini bifo we laef i stat, o nogat. Be save we ol saentis oli gat finis i soemaot se tufala IUD ya oli wok olsem yumi tokbaot finis, oli mekem se wota blong man i no sud kasem eg blong woman, ale woman i no sud gat bel.

Kristin hasban mo waef we i wantem yusum IUD, i mas tokbaot wetem dokta. Dokta i save talem wanem IUD we tufala i save kasem, mo ol gud saed mo nogud saed blong hem. Be tufala i no mas askem o letem dokta o wan narafala, i mekem desisen blong tufala. (Rom 14:12; Galesia 6:4, 5) Hemia wan desisen we tufala nomo i mas mekem. Tufala i mas wantem mekem wan desisen we God i glad long hem, mo we tingting i no stikim tufala from.—Skelem wetem 1 Timoti 1:18, 19; 2 Timoti 1:3.

^ par. 7 Ol smosmol samting long blad we oli givhan long ol haf blong bodi blong oli wok gud.

^ par. 8 Wan ripot blong Helt Dipatmen long Inglan i talem se: “IUD we i gat plante bras long hem i wok gud (99 pesen). Hemia i min se, long wan yia, sipos 100 woman oli yusum IUD ya, wan nomo bambae i gat bel. Be IUD we i no gat plante bras long hem i no wok gud olsem.”

^ par. 9 From we IUD we i gat homon long hem i mekem skin insaed long basket blong pikinini i kam tintin, sam dokta oli talem long ol woman we sik blong woman i kam strong tumas long olgeta, se oli mas yusum IUD ya.