Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

STADI 51

“Jehova . . . i Sevem Olgeta We Tingting Blong Olgeta i Foldaon”

“Jehova . . . i Sevem Olgeta We Tingting Blong Olgeta i Foldaon”

“Jehova i stap klosap long olgeta we hat blong olgeta i brok, hem i sevem olgeta we tingting blong olgeta i foldaon.”—SAM 34:18.

SINGSING 30 Papa Blong Mi, God Blong Mi, Fren Blong Mi

BIGFALA TINGTING *

1-2. ?Bambae yumi tokbaot wanem long stadi ya?

MAET samtaem yumi stap tingbaot se laef i sot tumas, mo yumi stap “kasem fulap trabol.” (Job 14:1) From samting ya, samtaem tingting blong yumi i save foldaon. Plante man blong Jehova bifo oli harem olsem tu. Samfala oli wantem ded nomo. (1Ki 19:2-4; Job 3:1-3, 11; 7:15, 16) Be plante taem, Jehova, God ya we oli trastem, i leftemap tingting mo i mekem olgeta oli strong. Stori blong olgeta i stap long Baebol blong tijim yumi mo mekem yumi harem gud.—Rom 15:4.

2 Long stadi ya, bambae yumi tokbaot sam man blong Jehova we oli stanap strong long sam traem we i mekem tingting blong olgeta i foldaon. I gat Josef pikinini blong Jekob, wido ya Naomi mo Rut we i waef blong boe blong hem, Livaet ya we i raetem Sam 73, mo aposol Pita. ?Olsem wanem Jehova i mekem olgeta oli strong? ?Mo yumi save lanem wanem long eksampol blong olgeta? Ansa blong ol kwestin ya i mekem yumi sua se “Jehova i stap klosap long olgeta we hat blong olgeta i brok, hem i sevem olgeta we tingting blong olgeta i foldaon.”—Sam 34:18.

TRABOL WE JOSEF I KASEM

3-4. Taem Josef i yangfala, ?wanem i hapen long hem?

3 Josef i gat samwe 17 yia taem hem i kasem tu drim we i kam long God. Tufala drim ya oli soem se wan dei, Josef bambae i kam wan haeman, mo famle blong hem bambae oli respektem hem. (Jen. 37:5-10) Be kwiktaem afta we hem i kasem drim ya, laef blong hem i jenis bigwan. Ol brata blong hem oli no respektem hem, oli salem hem blong i kam wan slef. Biaen hem i kam slef blong haeman ya Potifa, long Ijip. (Jen. 37:21-28) Long sot taem nomo, laef blong Josef i jenis. Hem i no moa stap wetem papa blong hem we i lavem hem tumas, be hem i kam slef long Ijip, blong wan haeman we i no save Jehova.—Jen. 39:1.

4 Be biaen, ol trabol blong Josef oli kam mowas. Waef blong Potifa i giaman se Josef i traem repem hem. Potifa i no traem faenem pruf, be i girap i sakem Josef long kalabus, mo oli fasem hem long ol jen. (Jen. 39:14-20; Sam 105:17, 18) Traem tingbaot filing blong yangfala Josef, taem oli talem giaman tok ya se hem i traem blong repem woman ya. Mo tingbaot tu se maet giaman tok ya i mekem ol man oli tok nogud long nem blong Jehova. !I sua se tingting blong Josef i foldaon bigwan!

5. ?Wanem i halpem Josef blong i stanap strong?

5 Taem Josef i slef, mo biaen i kam prisena, hem i no save mekem eni samting blong jenisim situesen blong hem. ?Be wanem i halpem hem blong stanap strong? Hem i no traem tingbaot samting we hem i no save mekem, be hem i gohed nomo blong mekem ol wok we oli givim long hem. Antap moa, Josef i gohed blong tingbaot se Jehova nomo i impoten moa long laef blong hem. Nao from samting ya, Jehova i mekem se evri samting we Josef i mekem, oli gogud.—Jen. 39:21-23.

6. ?Olsem wanem ol drim blong Josef oli leftemap tingting blong hem?

6 Mo tu, maet samting we i halpem Josef, hemia taem hem i tingbaot ol drim ya we Jehova i givim long hem bifo. Hemia i soem se bambae hem i save luk famle blong hem bakegen, mo se situesen blong hem bambae i kamgud yet. Mo hemia nao samting we i hapen. !Taem Josef i gat samwe 37 yia, ol drim ya oli stat blong kamtru long wan nambawan fasin!—Jen. 37:7, 9, 10; 42:6, 9.

7. Folem 1 Pita 5:10, ?wanem bambae i halpem yumi blong stanap strong?

7 Lesen blong yumi. Stori blong Josef i rimaenem yumi se yumi stap laef long wan rabis wol, mo ol man oli save mekem i no stret long yumi. I save hapen tu se wan Kristin brata o sista i mekem yumi harem nogud. Be sipos yumi luk Jehova olsem Bigfala Ston o Sefples blong yumi, bambae tingting blong yumi i no foldaon o yumi no stop blong mekem wok blong hem. (Sam 62:6, 7; ridim 1 Pita 5:10.) Mo tu, tingbaot se Josef i gat maet samwe 17 yia taem Jehova i stat blong yusum hem long wan spesel wei. Hemia i pruvum se Jehova i trastem ol yangfala we oli mekem wok blong hem. Tede, i gat plante yangfala we oli olsem Josef. Olgeta tu oli bilif long Jehova. Sam long olgeta ya oli go long kalabus from we oli no wantem lego bilif blong olgeta.—Sam 110:3.

TRABOL WE TU WOMAN I KASEM

8. ?Wanem i hapen long Naomi mo Rut?

8 From we kakae i sot bigwan long Juda, Naomi mo famle blong hem oli lego ples blong olgeta mo oli go stap long Moab. Long ples ya, hasban blong Naomi, Elimelek i ded, mo hem i stap hem wan wetem tufala boe blong hem. Nao biaen, tufala boe ya i maredem tu woman Moab, hemia Rut mo Opa. Samwe 10 yia afta, tufala boe ya blong Naomi i ded, be oli no gat pikinini. (Rut 1:1-5) !Tingbaot, trifala woman ya i mas harem nogud ya! Nating se i olsem, Rut mo Opa i save mared bakegen. ?Be bambae hu i lukaot long olfala Naomi? Tingting blong Naomi i foldaon bigwan, nao i se: “Yufala i no singaot mi se Naomi. Yufala i singaot mi se Mara, from we God Ya We i Gat Olgeta Paoa, i letem laef blong mi i kam nogud.” Naoia hat blong Naomi i brok, nao hem i jusum blong gobak long Betlehem, mo Rut i folem hem.—Rut 1:7, 18-20.

God i pruvum long Naomi mo Rut se hem i save halpem ol man blong hem blong winim harem nogud mo tingting we i foldaon. ?Yu ting se hem i save mekem long yu tu? (Haf 8-13) *

9. Folem Rut 1:16, 17, 22, ?wanem i givhan long Naomi taem hem i harem nogud?

9 Samting we i givhan long Naomi taem hem i harem nogud, hemia lav. Eksampol, Rut i lavem Naomi tumas, nao i no lego hem. (Ridim Rut 1:16, 17, 22.) Long Betlehem, Rut i wok had blong pikimap bale blong hem mo Naomi long garen. Mo from samting ya, evri man oli save se Rut i wan gudfala woman.—Rut 3:11; 4:15.

10. ?Olsem wanem Jehova i soem lav long ol man we oli olsem Naomi mo Rut?

10 Jehova i givim wan loa long ol man Isrel blong oli tingbaot nid blong ol man we oli olsem Naomi mo Rut. Hem i talem long ol man blong hem se taem oli havestem kakae, oli mas lego sam kakae long saed saed blong garen i stap, blong ol puaman oli save tekem. (Lev. 19:9, 10) Taswe Naomi mo Rut i save kasem kakae we tufala i no nid blong go asaskem olbaot.

11-12. ?Olsem wanem Boas i mekem Naomi mo Rut i glad?

11 Bos blong garen ya we Rut i stap go pikimap bale long hem, i wan man we i rij we i rij, nem blong hem Boas. Gudfala fasin blong Rut blong no lego Naomi mo lav we hem i soem long mama blong man blong hem, i pulum Boas blong i pemaot graon blong famle blong Naomi, mo i tekem Rut i kam waef blong hem. (Rut 4:9-13) Tufala i gat wan boe we nem blong hem Obed, we biaen i kam abu blong King Deved.—Rut 4:17.

12 !Tingbaot glad blong Naomi taem hem i holem smol abu blong hem Obed, mo i talem bigfala tangkiu long Jehova! Be Naomi mo Rut bambae i kasem wan glad we i bigwan moa. !Taem tufala i laef bakegen, bambae tufala i lanem se Obed i olfala abu blong Mesaea ya Jisas Kraes!

13. ?Wanem impoten lesen we yumi save lanem long stori blong Naomi mo Rut?

13 Lesen blong yumi. Ol traem we yumi stap gotru long olgeta, maet oli mekem tingting blong yumi i foldaon o hat blong yumi i brok. Mo maet yumi ting se i no gat rod blong stretem ol problem blong yumi. Long ol taem olsem, yumi mas trastem fulwan Papa blong yumi long heven, mo stap klosap long ol brata sista blong yumi. I tru, maet Jehova i no tekemaot fulwan trabol blong yumi. Olsem Naomi, Jehova i no mekem hasban mo tufala boe blong hem oli laef bakegen. Be bambae hem i halpem yumi, maet hem i yusum wan brata o sista blong soem lav long yumi.—Prov. 17:17.

TRAEM WE WAN LIVAET I KASEM

Klosap nomo man ya we i raetem Sam 73 i stambol from i luk se laef blong ol man nogud i rongud. Hemia i save hapen long yumi tu (Haf 14-16)

14. ?From wanem tingting blong wan Livaet i foldaon bigwan?

14 Man we i raetem Sam 73, i wan Livaet. Mo hem i gat privilej ya blong wok insaed long haos wosip blong Jehova. Nating se i olsem, i bin gat wan taem we tingting blong hem i foldaon. ?From wanem? Hem i stat blong jalus long ol rabis man mo ol praod man, i no from ol rabis fasin blong olgeta, be from gudfala laef we oli gat. (Sam 73:2-9, 11-14) I luk olsem se oli gat evri samting, olsem ol sas samting, wan gudfala laef, mo oli no gat wari. Olgeta samting ya i mekem tingting blong Livaet ya i foldaon bigwan, nao hem i se: “I blong nating nomo we mi gohed blong gat wan hat we i klin, mo mi wasem han blong mi blong soemaot se mi mi no gat fol.” Blong talem stret, hem i stap long bigfala denja.

15. Folem Ol Sam 73:16-19, 22-25, ?olsem wanem Livaet ya i winim tingting we i foldaon?

15 Ridim Ol Sam 73:16-19, 22-25. Livaet ya i “go insaed long tabu ples ya blong God.” Insaed long haos blong God, taem hem i stap long medel blong ol narafala man blong Jehova, tingting blong hem i kam kwaet, hem i tingting gud long situesen blong hem, mo i prea from. Ale hem i jes luksave se tingting blong hem i no stret, mo hem i stat blong folem wan rod we i denja, we i save lidim hem i gowe long Jehova. Mo tu, hem i kasemsave se ol rabis man ya oli stap “long graon we i glis,” mo bambae oli lus “long wan fasin we i nogud olgeta.” Livaet ya i mas gat sem lukluk olsem Jehova, olsem nao bambae hem i no moa jalus mo tingting blong hem i no moa foldaon. Taem hem i mekem olsem, hem i gat pis bakegen, mo hem i hapi. Hem i se: “From we [Jehova i] stap finis, mi mi no moa wantem wan samting long wol.”

16. ?Wanem lesen we yumi lanem long Livaet ya?

16 Lesen blong yumi. Yumi neva mas kam jalus long ol rabis man we i luk olsem se laef blong olgeta i rongud. Glad blong olgeta i no wan trufala glad, mo i blong smoltaem nomo, mo bambae oli no laef foreva. (Pri. 8:12, 13) Fasin ya bambae i mekem tingting blong yumi i foldaon nomo, mo yumi no moa fren wetem Jehova. Taswe, sipos yu luksave se yu stap jalus long laef blong ol rabis man, i gud yu mekem samting we Livaet ya i mekem. Yu obei long ol gudfala advaes blong God, mo yu joen wetem ol nara Kristin blong mekem wil blong Jehova. Taem yu lavem Jehova moa i bitim eni narafala samting, bambae yu kasem trufala glad. Mo bambae yu save stap long “laef ya we i prapa wan.”—1 Tim. 6:19.

OL TRAEM WE PITA I KASEM

Yumi save kasem help o yumi save halpem narafala blong tingbaot olsem wanem Pita i winim tingting we i foldaon, mo i gohed long wok blong God (Haf 17-19)

17. ?Wanem sam samting we Pita i mekem nao tingting blong hem i foldaon from?

17 Aposol Pita i wan man we i no fraet mo i kwik blong toktok mo tekem aksen. Taswe samtaem hem i talem o i mekem samting we biaen i sore from. Eksampol, taem Jisas i talem long ol aposol se bambae hem i safa mo i ded, Pita i tok strong long hem se: “Samting ya i no mas hapen long yu.” (Mat. 16:21-23) Nao Jisas i stretem hem. Long wan nara taem, wan hip man i kam blong arestem Jisas, kwiktaem nomo Pita i katemaot sora blong wan slef blong hae pris. (Jon 18:10, 11) Bakegen, Jisas i stretem hem. !Mo tu, Pita i tok flas se ol narafala aposol bambae oli ronwe long Jisas, be hem bambae i no mekem olsem! (Mat. 26:33) Be Pita i letem fraet long man i winim hem, mo i giaman tri taem se hem i no save Masta. Tingting blong Pita i foldaon bigwan, “nao hem i go aotsaed mo i krae we i krae.” (Mat. 26:69-75) Ating hem i mas wari se, ?bambae Jisas i fogivim hem no nogat?

18. ?Olsem wanem Jisas i halpem Pita blong winim tingting we i foldaon?

18 Nating se i olsem, Pita i no letem tingting we i foldaon i winim hem. Afta we hem i stambol, tingting blong hem i kam gud bakegen mo i joen wetem ol narafala aposol. (Jon 21:1-3; Wok 1:15, 16) ?Wanem i halpem hem? Wan samting se, Jisas i bin prea blong bilif blong Pita i no lus fulwan, mo hem i talem long Pita blong i kambak mo mekem ol brata blong hem oli strong. Jehova i ansarem prea ya. Biaen, Jisas i kamtru long Pita, i klia se hemia i blong enkarejem hem. (Luk 22:32; 24:33, 34; 1 Kor. 15:5) Wan naet, afta we ol aposol oli no kasem wan fis nating, Jisas i kamtru long olgeta. Mo long taem ya, hem i givim janis long Pita blong i talemaot bakegen se i lavem hem. Jisas i fogivim gudfala fren ya blong hem, mo i givim sam moa wok long hem.—Jon 21:15-17.

19. ?Olsem wanem Ol Sam 103:13, 14 i halpem yumi blong gat tingting blong Jehova?

19 Lesen blong yumi. Fasin we Jisas i mekem long Pita, i soem se hem i gat sore olsem Papa blong hem. Taswe, taem yumi mekem mastik, yumi no mas jajem yumi wan se Jehova bambae i neva fogivim yumi. Tingbaot se Setan nao i wantem we yumi gat ol filing olsem. From samting ya, yumi mas gat tingting blong Papa blong yumi long heven long yumi wan, mo long olgeta ya tu we oli sin agensem yumi.—Ridim Ol Sam 103:13, 14.

20. ?Bambae yumi tokbaot wanem long nekis stadi?

20 Eksampol blong Josef, Naomi mo Rut, wan Livaet, mo Pita oli pruvum se “Jehova i stap klosap long olgeta we hat blong olgeta i brok.” (Sam 34:18) Samtaem hem i letem ol traem mo tingting we i foldaon i kasem yumi. Be nating se i olsem, taem Jehova i halpem yumi blong stanap strong, bilif blong yumi i kam strong moa. (1 Pita 1:6, 7) Long nekis stadi, bambae yumi luk olsem wanem Jehova i halpem ol man blong hem we tingting blong olgeta i foldaon, maet from we oli no stret gud o maet from ol hadtaem.

SINGSING 7 Jehova i Givim Paoa Long Yumi

^ par. 5 Josef, Naomi mo Rut, wan Livaet, mo aposol Pita oli kasem sam traem we i mekem tingting blong olgeta i foldaon. Long stadi ya, bambae yumi luk olsem wanem Jehova i leftemap tingting mo i mekem olgeta oli strong. Mo tu, yumi save lanem samting long eksampol blong olgeta, mo olsem wanem God i mekem i gud long olgeta.

^ par. 56 PIJA: Tingting blong Naomi, Rut, mo Opa i foldaon mo oli harem nogud from ded blong ol hasban blong olgeta. Biaen, Rut mo Naomi i glad wetem Boas taem Obed i bon.