Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

STADI 51

Gohed Blong “Lesin Long Hem”

Gohed Blong “Lesin Long Hem”

“Hemia Pikinini blong mi. Mi mi lavem hem tumas, mo mi glad long hem. Yufala i lesin long hem.”—MAT. 17:5.

SINGSING 54 “Hemia Rod”

BIGFALA TINGTING *

1-2. (1) ?God i talem wanem long trifala aposol ya, mo oli mekem wanem? (2) ?Bambae yumi tokbaot wanem long stadi ya?

AFTA long Pasova long yia 32 K.T., aposol Pita, Jemes, mo Jon, oli luk wan vison we i mekem oli sapraes. Antap long wan bigfala hil, maet hemia hil ya Hemon, oli luk we bodi blong Jisas i jenis. “Fes blong hem i saen olsem san, mo ol klos blong hem oli saen olsem laet.” (Mat. 17:1-4) Klosap long en blong vison, ol aposol ya oli harem we God i talem se: “Hemia Pikinini blong mi. Mi mi lavem hem tumas, mo mi glad long hem. Yufala i lesin long hem.” (Mat. 17:5) Ol samting we ol trifala aposol ya oli mekem long laef blong olgeta i pruvum se oli lesin long Jisas, mo yumi wantem folem eksampol blong olgeta.

2 Long las stadi, yumi lanem se yumi lesin long voes blong Jisas taem yumi stop blong mekem sam samting. Naoia long stadi ya, bambae yumi tokbaot tu samting we Jisas i talem se yumi mas mekem.

“YUFALA I MAS PAS LONG SMOL GET”

3. Folem Matiu 7:13, 14, ?yumi mas mekem wanem?

3 Ridim Matiu 7:13, 14. Makem we Jisas i tokbaot se i gat tu defren get we i lidim man i go long tu defren rod, wan hemia “rod we i isi” mo narawan “rod we i strong.” I no gat nambatri rod. Yumi wan i mas jusum se bambae yumi wokbaot long weswan rod. Hemia i wan impoten desisen blong mekem, from we i gat wan rod nomo we i save lidim man i go kasem laef ya we i no save finis.

4. ?“Rod we i isi,” hem i olsem wanem?

4 Yumi mas tingbaot samting we i defren long saed blong tufala rod ya. Plante man oli stap folem “rod we i isi” from we i no had blong folem. Sori tumas, plante man oli jusum blong stap nomo long rod ya, mo mekem samting we bighaf blong ol man oli stap mekem. Oli no luksave se Setan nao i stap pulum ol man blong folem rod ya, be rod ya i lidim olgeta i go long ded nomo.—1 Kor. 6:9, 10; 1 Jon 5:19.

5. ?Samfala oli mekem wanem blong faenem “rod we i strong,” mo blong oli stat blong folem?

5 Be “rod we i strong” i defren long “rod we i isi,” mo Jisas i talem se smol man nomo oli faenem. ?From wanem? I gud blong makem se long nekis vas, Jisas i wonem ol man blong hem se oli mas lukaot long ol giaman profet. (Mat. 7:15) Sam man oli talem se i gat plante taosen relijen, mo plante long olgeta oli talem se oli stap tijim trutok. From we i gat tumas relijen, tingting blong plante man i foldaon o oli konfius, mo oli no traehad blong lukaotem rod ya we i lidim man i go long laef. Nating se i olsem, yumi save faenem rod ya. Jisas i talem se: “Sipos yufala i obei oltaem long ol tok blong mi, yufala i prapa disaepol blong mi. Mo bambae yufala i save trutok, mo trutok bambae i mekem yufala i kam fri.” (Jon 8:31, 32) I gud tumas we yu no stap mekem samting we bighaf blong ol man oli stap mekem, be yu lukaotem trutok. Yu stat blong stadi long Tok blong God mo lanem samting we hem i wantem yumi blong mekem, mo yu lesin long ol tijing blong Jisas. Antap long hemia, yu lanem se Jehova i wantem se yumi sakemaot ol giaman tijing mo yumi no moa joen long eni lafet we i kamaot long ol giaman skul. Mo tu, yu lanem se taem yumi mekem jenis long laef blong yumi blong mekem Jehova i glad, hemia i no isi. (Mat. 10:34-36) Maet yu wan yu bin luksave se i no isi blong mekem ol jenis ya. Nating se i olsem, yu gohed nomo blong traehad from we yu lavem Papa blong yu long heven, mo yu wantem mekem hem i glad. !Mo i sua se hem i glad tumas long yu!—Prov. 27:11.

?OLSEM WANEM BLONG STAP LONG ROD YA WE I STRONG?

Ol advaes mo ol rul blong God oli halpem yumi blong stap long “rod we i strong” (Haf 6-8) *

6. Folem Ol Sam 119:9, 10, 45, mo 133, ?wanem i save halpem yumi blong stap long rod ya we i strong?

6 Taem yumi stat blong wokbaot long rod ya we i strong, ?wanem i save halpem yumi blong stap nomo long hem? Traem tingbaot pijatok ya. Rel we oli putum long wan rod we i stap antap long wan hil, i blong protektem wan draeva mo trak blong hem. Ol rel ya oli protektem ol draeva blong oli no go klosap tumas o blong oli no foldaon i go long saed blong rod. I no gat wan draeva we bambae i komplen mo i talem se ol rel ya oli stap blokem rod blong hem. Ol rul blong Jehova we oli stap long Baebol oli olsem rel ya, mo oli halpem yumi blong stap long rod ya we i strong.—Ridim Ol Sam 119:9, 10, 45, 133.

7. ?Oli yangfala oli mas gat wanem tingting long rod ya we i strong?

7 Ol yangfala, ?samtaem yufala i harem olsem se ol rul blong Jehova oli stap blokem yufala blong mekem samting we yufala nomo i wantem? Hemia nao tingting we Setan i wantem se yufala i gat. Hem i wantem se yufala i tingbaot nomo ol samting we ol man we oli stap wokbaot long rod ya we i isi, oli stap mekem blong harem gud long laef. Maet hem i yusum ol samting we ol fren blong yufala long skul oli stap mekem, o samting we yufala i luk long intenet, blong mekem yufala i harem se yufala i stap mestem sam gudfala samting. Setan i wantem yufala i tingbaot se, ol rul blong Jehova oli stap blokem yufala blong harem gud fulwan long laef. * Be tingbaot samting ya: Setan i no wantem se ol man we oli stap wokbaot long rod blong hem, oli faenemaot se rod ya bambae i lidim olgeta i go wea. Be Jehova i defren, hem i talemaot ol gudfala samting we bambae yufala i kasem sipos yufala i stap long rod ya blong laef.—Sam 37:29; Aes. 35:5, 6; 65:21-23.

8. ?Ol yangfala oli save lanem wanem long eksampol blong Olaf?

8 Traem luk samting we yu save lanem long ekspiriens blong yangfala brata ya we nem blong hem Olaf. * Ol fren blong hem long skul oli traem pulum hem blong mekem rabis fasin blong seks. Taem hem i eksplenem se hem i wan Witnes blong Jehova mo se hem i stap folem ol rul blong Baebol, sam gel long klas blong hem oli traehad moa blong pulum hem blong i slip wetem olgeta. Be Olaf i gat strong tingting blong mekem samting we i stret. Mo i no hemia nomo. Olaf i talem se: “Ol tija blong mi oli talem se mi mas go long yunivesiti, blong ol man oli save tinghae long mi. Oli talem se sipos mi no go, bambae mi no save faenem wan gudfala wok mo mi no save glad long laef.” ?Wanem i halpem Olaf blong stanap strong long ol traem ya? Hem i talem se: “Mi stat blong fren moa wetem olgeta long kongregesen blong mi, mo oli kam olsem famle blong mi. Mo tu, mi stat blong stadi moa long Baebol. Taem mi stadi moa long Baebol, mi sua fulwan se hemia trutok. From samting ya, mi gat strong tingting blong mekem wok blong Jehova.”

9. ?Olgeta we oli wantem stap long rod ya we i strong oli mas mekem wanem?

9 Setan i wantem mekem se yu lego rod blong laef. Hem i wantem se yu folem rod we bighaf blong ol man oli stap folem we i “lidim man i go blong lus olgeta.” (Mat. 7:13) Nating se i olsem, yumi save gohed blong stap long rod ya we i strong sipos yumi lesin long Jisas, mo yumi luk rod ya olsem wan proteksen. Naoia bambae yumi tokbaot wan narafala samting we Jisas i talem se yumi mas mekem.

MEKEM PIS WETEM BRATA BLONG YU

10. Folem Matiu 5:23, 24, ?Jisas i talem se yumi mas mekem wanem?

10 Ridim Matiu 5:23, 24. Jisas i stap tokbaot wan impoten samting long ol man Jiu we oli stap lesin long hem. Traem tingbaot wan man we i kam long tempol mo i rere blong givim wan animol blong pris i mekem sakrefaes long hem. Sipos stret long taem ya, man ya i tingbaot se brata blong hem i stap kros long hem from wan samting, hem i mas lego animol ya i stap, mo i “go luk hem.” ?From wanem? From i gat wan samting we i moa impoten blong hem i mekem, bifo we hem i givim presen blong hem i go long Jehova. Jisas i talem klia se: “Yu mas mekem pis fastaem wetem brata blong yu.”

?Bambae yu folem eksampol blong Jekob we i gat tingting daon mo i mekem pis wetem brata blong hem? (Haf 11-12) *

11. ?Jekob i mekem wanem blong gat pis wetem Esau?

11 Yumi save lanem plante gudfala lesen long fasin ya blong mekem pis, long stori blong Jekob. Hem i bin stap longwe long kantri we hem i bon long hem, blong klosap 20 yia, mo God i sanem wan enjel blong i talem long hem blong i gobak. (Jen. 31:11, 13, 38) Be i gat wan problem. Bigfala brata blong hem, Esau, i wantem kilim hem i ded. (Jen. 27:41) Jekob i “fraet tumas mo i stap wari” se maet brata blong hem i stap kros long hem yet. (Jen. 32:7) ?Hem i mekem wanem blong gat pis wetem brata blong hem? Hem i prea long Jehova blong i givhan long hem, biaen hem i sanem sam presen i go long Esau. (Jen. 32:9-15) Mo taem tufala i mit fes tu fes, Jekob i soem respek long Esau. Hem i bodaon long fored blong Esau, i no wan taem, i no tu taem, be sevem taem. Jekob i gat tingting daon mo i soem respek long brata blong hem Esau mo i mekem pis wetem hem.—Jen. 33:3, 4.

12. ?Yumi lanem wanem long eksampol blong Jekob?

12 Yumi lanem wan lesen long fasin blong Jekob taem i rere blong go mitim brata blong hem Esau mo taem i mitim hem. Jekob i gat tingting daon mo i askem help blong Jehova. Hem i wok folem prea blong hem taem hem i mekem bes blong hem blong gat pis wetem brata blong hem bakegen. Taem tufala i mit, hem i no rao wetem Esau blong pruvum se hu i stret mo hu i rong. Mak blong Jekob hemia blong mekem pis wetem brata blong hem. ?Olsem wanem yumi save folem eksampol blong Jekob?

?OLSEM WANEM BLONG MEKEM PIS WETEM NARAFALA?

13-14. ?Yumi mas mekem wanem sipos yumi mekem wan Kristin i harem nogud?

13 Sipos yumi wantem wokbaot long rod ya we i go kasem laef, yumi mas holemtaet pis wetem ol brata sista blong yumi. (Rom 12:18) ?Yumi mas mekem wanem taem yumi luksave se yumi mekem wan brata o sista i harem nogud? Olsem Jekob, yumi mas prea long Jehova mo yumi askem hem blong i halpem yumi blong yumi save mekem pis wetem narafala.

14 Mo tu, yumi mas tekem taem blong jekem yumi wan. Yumi save askem se: ‘?Mi mi rere blong talem se mi nao mi rong, mi sori, mo mi wantem mekem pis? ?Bambae Jehova mo Jisas i harem olsem wanem sipos mi tekem faswan step blong mekem pis wetem brata o sista blong mi?’ Ansa blong yumi bambae i pulum yumi blong lesin long Jisas mo go mekem pis wetem brata o sista ya blong yumi. Mo long rod ya, yumi stap folem eksampol blong Jekob.

15. ?Olsem wanem advaes ya long Efesas 4:2, 3 i save halpem yumi blong mekem pis wetem narafala?

15 Traem tingbaot samting we i save hapen sipos Jekob i bin rao wetem Esau blong traem pruvum se hu nao i stret, mo hu nao i rong. !Ating wan bigfala faet i save brokaot long taem ya! Taem yumi go blong mekem pis wetem brata o sista blong yumi, yumi mas putum tingting blong yumi i stap daon. (Ridim Efesas 4:2, 3.) Ol Proveb 18:19 i talem se: “Sipos yu mekem i no stret long brata blong yu, bambae hem i kam strong we i strong i bitim wan strongfala taon, mo i gat sam raorao we oli olsem get blong wan strongfala haos we oli lokem gud.” Taem yumi talem sori long narafala, hemia i openem doa, blong hem i glad blong mekem pis wetem yumi.

16. ?Yumi mas tingbaot wanem, mo from wanem?

16 Mo tu, yumi mas tingbaot samting we bambae yumi talem long brata o sista blong yumi, mo olsem wanem blong talem. Taem yumi rere, yumi mas go toktok long hemia we i harem nogud, mo yumi traehad blong halpem hem blong i fren gud wetem yumi bakegen. Maet hem i save talem sam samting we i mekem yumi harem nogud. Be i gud blong tingbaot se sipos yumi kam kros, o yumi talem long hem se yumi gat gudfala risen blong mekem samting we yumi bin mekem, hemia bambae i no givhan nating blong i gat pis. Yumi mas tingbaot se samting we i moa impoten, hemia blong gat pis bakegen wetem brata o sista blong yumi, be i no blong pruvum se hu i stret mo hu i rong.—1 Kor. 6:7.

17. ?Yu save lanem wanem long eksampol blong Gilbert?

17 Wan brata we nem blong hem Gilbert i wok had blong gat pis wetem ol narafala. Hem i talem se: “Mi gat plante problem wetem gel blong mi. Blong bitim tu yia mi traehad blong stretem samting ya wetem hem, blong mifala i save frengud bakegen.” ?Gilbert i mekem wanem moa? Hem i se: “Bifo we mi go toktok wetem hem, mi prea mo mi rerem tingting blong mi, blong mi no kam kros sipos hem i talem wan samting we i mekem mi harem nogud. Mi mas rere blong fogif. Mi lanem se mi no mas traem blong pruvum se mi nao mi stret, mo se i responsabiliti blong mi blong traem mekem pis.” ?Wanem i kamaot from? Gilbert i talem se: “Tede, mi gat pis long tingting from we mi frengud wetem olgeta memba blong famle blong mi.”

18-19. Sipos yumi mekem narafala i harem nogud, ?yumi mas gat strong tingting blong mekem wanem, mo from wanem?

18 ?So, bambae yu mekem wanem sipos yu luksave se yu mekem wan Kristin i harem nogud? Folem advaes blong Jisas blong mekem pis. Yu tokbaot samting ya long Jehova, mo yu dipen long tabu spirit blong hem, blong i halpem yu blong yu kam man blong mekem pis. Sipos yu mekem olsem, bambae yu glad, mo bambae yu pruvum se yu stap lesin long Jisas.—Mat. 5:9.

19 Yumi glad tumas se Jehova i stap givim ol gudfala advaes blong lidim yumi tru long “hed blong kongregesen,” Jisas Kraes. (Efes. 5:23) I gud yumi gat strong tingting blong “lesin long hem” olsem aposol Pita, Jemes, mo Jon. (Mat. 17:5) Yumi lanem olsem wanem blong mekem pis wetem wan Kristin we yumi mekem hem i harem nogud. Taem yumi mekem olsem, mo yumi gohed blong wokbaot long strong rod ya we i go kasem laef, bambae yumi kasem plante blesing naoia, mo bambae yumi kasem glad ya we i no save finis long fiuja.

SINGSING 130 Yumi Fogivim Ol Man

^ par. 5 Jisas i talem se yumi mas pas long get we i smol we i lidim yumi i go long laef. Mo tu, hem i talem se yumi mas mekem pis wetem ol brata mo sista blong yumi. ?Be wanem ol hadtaem we yumi save fesem taem yumi traem blong folem tok ya blong Jisas, mo olsem wanem yumi save winim olgeta?

^ par. 7 Yu luk kwestin 6 long buklet ya Ol Ansa Blong Ten Kwestin We Ol Yangfala Oli Askem: “?Bambae Mi Mekem Wanem Sipos Ol Fren Oli Fosem Mi?” mo katun we ol man oli droem !Yu No Letem Ol Fren Oli Pulum Yu! long www.pr418.com. (Yu go long OL BAEBOL TIJING > OL YANGFALA.)

^ par. 8 Mifala i jenisim sam nem.

^ par. 56 PIJA: Taem yumi stap long “rod we i strong” we Jehova i putum ol rel blong protektem yumi, yumi naf blong blokem ol samting olsem, ponografi, ol fren we oli pulum yumi blong mekem rabis fasin blong seks, mo presa ya blong putum hae edukesen fasples.

^ par. 58 PIJA: Blong mekem pis, Jekob i bodaon plante taem long fored blong brata blong hem Esau.