Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

?Yu Stap Lukluk i Go Long Hu?

?Yu Stap Lukluk i Go Long Hu?

“Hae God. Oltaem mi mi stap lukluk i kam long yu. Mi stap lukluk i kam antap long heven, long ples ya we yu yu stap rul long hem.”—OL SAM 123:1.

SINGSING: 143, 124

1, 2. ?I minim wanem blong lukluk i go long Jehova?

YUMI stap long wan taem we ‘laef long wol ya i kam strong tumas.’ (2 Timoti 3:1) Mo laef bambae i kam strong moa bifo we Jehova i spolem rabis wol ya mo i putum pis long wol. From samting ya, yumi mas askem se: ‘?Mi mi stap lukluk i go long hu blong i givhan long mi mo i lidim mi?’ Ating wantaem nomo yumi talem se: “Mi mi luk i go long Jehova.” Mo hemia nao beswan ansa.

2 ?Be i minim wanem blong lukluk i go long Jehova? ?Mo olsem wanem yumi save gohed nomo blong lukluk i go long Jehova, taem yumi kasem ol problem? Wan man blong raetem Baebol i eksplenem olsem wanem yumi save gohed blong lukluk i go long Jehova blong i givhan long yumi. (Ridim Ol Sam 123:1-4.) Hem i se taem yumi lukluk i go long Jehova, yumi olsem man blong wok we i lukluk i go long masta blong hem. ?Hemia i minim wanem? Yes, wan man blong wok i dipen o i lukluk i go long masta blong hem, blong i givim kakae mo i protektem hem. Mo tu, oltaem hem i mas lukluk i go long masta blong hem, blong kasemsave samting we masta i wantem se hem i mekem, mo hem i mas mekem samting ya. Long sem fasin, evri dei yumi mas stadi gud long tok blong God, blong kasemsave samting we Jehova i wantem yumi blong mekem, mo yumi mas mekem samting ya. Nao yumi save sua se Jehova bambae i halpem yumi, taem yumi nidim help.—Efesas 5:17.

3. ?Wanem i save pulum yumi blong yumi no moa lukluk i go long Jehova?

3 Samtaem i save gat sam samting oli pulum yumi blong no lukluk i go long Jehova, nating se yumi save we oltaem yumi mas lukluk i go long hem. Hemia nao samting we i hapen long Mata, wan gudfala fren blong Jisas. Mata i “bisi long plante samting.” (Luk 10:40-42) Nating se Jisas i stap klosap long Mata, be yet Mata i letem ol samting blong bodi oli pulum hem. Tede i semak, bambae yumi no sek se i gat sam samting oli save pulum yumi blong no lukluk i go long Jehova. ?Wanem sam long ol samting ya? Long stadi ya, bambae yumi tokbaot olsem wanem samting we narafala i mekem i save spolem yumi. Mo bambae yumi lanem olsem wanem blong gohed blong lukluk i go long Jehova nomo.

WAN GUDFALA MAN I LUSUM WAN NAMBAWAN BLESING

4. ?From wanem maet yumi sapraes se Moses i lusum blesing ya blong go long Promes Lan?

4 Moses i lukluk i go long Jehova blong i lidim hem. Baebol i talem se: “Hem i gohed nomo blong stanap strong, olsem se hem i luk God ya we man i no save luk long ae blong hem.” (Ridim Hibrus 11:24-27.) Mo i gohed i se: “I no gat wan narafala Profet bakegen we i olsem hem, we Hae God i save toktok wetem hem, stret long fes blong hem.” (Dutronome 34:10) Nating se Moses i frengud wetem Jehova, be hem i lusum nambawan blesing ya blong go long Promes Lan. (Namba 20:12) ?Wanem i hapen?

5-7. Smoltaem afta we ol man Isrel oli aot long Ijip, ?wanem i hapen? ?Moses i mekem wanem?

5 Smoltaem afta we ol man Isrel oli aot long Ijip, mo bifo we oli kamtru long Hil ya Sinae, i gat wan problem i kamaot. Ol man oli stat blong komplen from we i no gat wota. Oli stat blong tok smosmol agensem Moses mo oli kros tumas. Nao “Moses i prea strong long Hae God, i talem se, ‘Hae God. ?Bambae mi mekem olsem wanem nao long ol man ya? !Bambae i no longtaem oli stonem mi mi ded ya!’” (Eksodas 17:4) Ale Jehova i talem klia ol samting we Moses i mas mekem. Jehova i talem long hem blong i tekem wokingstik blong hem mo i kilim bigfala ston long Horeb. Baebol i talem se: “Moses i mekem olsem long fes blong ol lida ya blong olgeta.” Nao wota i kamaot, mo ol man Isrel oli gat plante wota blong dring, mo problem i finis.—Eksodas 17:5, 6.

6 Baebol i talem se Moses i putum nem blong ples ya se Masaha, we i minim “oli wantem traem,” mo Meriba, we i minim “oli tok agens.” ?From wanem Moses i putum nem ya? ‘From we long ples ya, olgeta oli stap tok agens long Moses, mo oli wantem traem paoa blong Hae God, nao oli talem se, ‘?Hae God i stap wetem yumi, no nogat?’’—Eksodas 17:7.

7 ?Samting we i hapen long Meriba i mekem Jehova i harem olsem wanem? Hem i no glad from we ol man Isrel oli rebel agensem hem mo paoa blong hem, i no jes agens long Moses. (Ridim Ol Sam 95:8, 9.) Samting ya i no stret nating. Be Moses i mekem samting we i stret. Hem i lukluk i go long Jehova, mo i obei long tok blong Jehova.

8. ?Wanem i hapen long taem we klosap ol man Isrel oli aot long draeples?

8 Nao 40 yia biaen, semfala problem ya i hapen bakegen. Hemia long taem we klosap ol man Isrel oli aot long draeples. Nao oli kamtru long wan ples klosap long Kades, we i no stap longwe long boda blong Promes Lan. Ples ya tu oli singaot se Meriba. * ?From wanem? From we ol man Isrel oli komplen bakegen se i no gat wota. (Namba 20:1-5) Be naoia Moses i mekem wan bigfala mastik.

9. ?Jehova i talem long Moses blong i mekem wanem? ?Be Moses i mekem wanem? (Yu luk pija long stat blong stadi.)

9 ?Moses i mekem wanem taem ol man oli tok agens? Bakegen hem i lukluk i go long Jehova blong i lidim hem. Be long taem ya Jehova i no talem long Moses blong i kilim ston. Hem i talem long Moses blong i tekem wokingstik blong hem, i singaot ol man oli kam stanap klosap long bigfala ston, mo i toktok long ston ya. (Namba 20: 6-8) ?Moses i obei long tok ya? Nogat. Hem i no glad long ol man ya, i kam kros nao i singaot long olgeta se: ‘!Yufala i lesin! !Oltaem yufala i stap tok agens long Hae God! ?Olsem wanem? ?Mitufala i mas mekem wota i kamaot long ston ya blong yufala i dring?’ Nao hem i kilim bigfala ston ya, i no jes wan taem, be tu taem.—Namba 20:10, 11.

Moses i no obei long niufala wei blong mekem samting we Jehova i talem

10. ?Jehova i harem olsem wanem taem Moses i no obei long hem?

10 Jehova i kros tumas long Moses. (Dutronome 1:37; 3:26) ?From wanem? Maet wan risen, hemia from we Moses i no obei long ol niufala wei blong mekem samting we Jehova i talem long hem.

11. Taem Moses i kilim bigfala ston ya, ?from wanem maet ol man Isrel oli no ting se hemia wan merikel blong Jehova?

11 Maet i gat wan narafala risen we i mekem Jehova i kros. Ol bigfala ston long faswan Meriba, oli strong we oli strong mo i no gat samting i save stap insaed. Taswe ol man oli sek taem wota i kamaot long ston ya. Be ol ston long seken Meriba oli defren. Plante long olgeta oli laem ston. Mo from we ol laem ston oli no strong, plante taem wota i stap insaed long olgeta mo oli tekem wota aninit long graon. Nao ol man oli save tekem wota taem oli mekem wan hol long ston ya. Taswe taem Moses i kilim bigfala ston ya, maet ol man Isrel oli ting se i nomol nomo we wota i kamaot long ston ya, mo hemia i no wan merikel we Jehova i mekem. * Be yumi no sua sipos hemia i tru o nogat.

MOSES I NO OBEI

12. ?Wanem wan narafala risen we maet i mekem Jehova i kros long Moses mo Eron?

12 Maet i gat wan narafala risen we i mekem se Jehova i kros tumas long Moses mo Eron. Moses i talem long ol man se: “?Mitufala i mas mekem wota i kamaot long ston ya blong yufala i dring?” Taem Moses i talem tok ya “mitufala,” hem i stap minim hem wetem Eron. Be tok we Moses i talem i no soem respek long Jehova, from we Jehova nomo i sud kasem ona from merikel we hem i mekem. Ol Sam 106:32, 33 i talem se: ‘Long springwota ya Meriba, oli mekem Hae God i kros tumas, nao Moses i kasem trabol from. Oli mekem tingting blong Moses i kam nogud, nao hem i sakem toktok we i no tingbaot.’ * (Namba 27:14) Moses i no givim ona we Jehova i sud kasem. Nao Jehova i talem long Moses mo Eron se: “Yutufala i agens long mi.” (Namba 20:24) !Hemia wan bigfala sin!

13. ?From wanem rod we Jehova i yusum blong panisim Moses i stret nomo?

13 Jehova i wantem se Moses mo Eron i lidimgud ol man blong hem. (Luk 12:48) Bifo, Jehova i no letem wan grup blong ol man Isrel blong oli go long Promes Lan, from we oli no obei long hem. (Namba 14:26-30, 34) Taswe taem Moses i no obei long Jehova, i stret nomo we Jehova i panisim hem long sem rod we i panisim grup blong ol man Isrel ya bifo. Moses i no go long Promes Lan, sem mak olsem ol narafala man we oli no obei.

RISEN FROM WANEM MOSES I NO OBEI

14, 15. ?Wanem i mekem se Moses i no obei long Jehova?

14 ?Wanem i mekem se Moses i no obei long Jehova? Makem samting we Ol Sam 106:32, 33 i talem: ‘Long springwota ya Meriba, oli mekem Hae God i kros tumas, nao Moses i kasem trabol from. Oli mekem tingting blong Moses i kam nogud, nao hem i sakem toktok we i no tingbaot.’ Taswe, i tru we ol man Isrel oli rebel agensem Jehova, be Moses nao i kam kros. Hem i no bos long tingting blong hem, ale hem i talem ol tok we i no tingbaot frut we bambae i kamaot from.

15 Moses i letem fasin blong ol narafala i pulum hem, nao hem i stop blong lukluk i go long Jehova. Long faswan taem we ol man oli komplen from wota, Moses i mekem samting we i stret. (Eksodas 7:6) Be maet hem i taed mo i kam kros long ol man Isrel, from we oli bin rebel blong plante yia. Mo tu, maet Moses i tingbaot nomo ol filing blong hem, i bitim we hem i tingbaot blong leftemap nem blong Jehova.

Yumi mas gohed blong lukluk i go long Jehova mo obei long hem

16. ?From wanem yumi mas tingbaot samting we Moses i mekem?

16 Sipos wan profet olsem Moses i letem ol samting we narafala i mekem i pulum hem blong mekem sin, tede tu sem samting olsem i save hapen long yumi. Moses i stap go blong go insaed long Promes Lan, mo yumi stap go blong go long niufala wol. (2 Pita 3:13) Yes yumi no wantem lusum nambawan blesing ya. Be blong go long niufala wol, yumi mas gohed blong lukluk i go long Jehova mo obei long hem. (1 Jon 2:17) ?Wanem ol lesen we yumi lanem long mastik blong Moses?

NO LETEM NARAFALA I PULUM YU I GOWE LONG JEHOVA

17. ?Olsem wanem blong bos long tingting taem narafala i mekem yumi kros?

17 Yu mas bos long tingting blong yu taem yu kros. Samtaem yumi fesem ol semfala problem bakegen mo bakegen. Be Baebol i talem se: “I gud yumi no kam slak blong mekem ol gudfala wok, from we sipos yumi mekem olsem, bambae long stret taem blong hem, yumi save kasem frut from ol hadwok ya blong yumi.” (Galesia 6:9; 2 Tesalonaeka 3:13) Taem wan man i mekem yumi kros bakegen mo bakegen, ?yumi stap tingting gud bifo we yumi toktok? ?Yumi bos long filing blong kros? (Ol Proveb 10:19; 17:27; Matiu 5:22) Taem narafala i mekem yumi kros, yumi mas lanem blong ‘letem God i soemaot kros blong hem long man ya,’ o letem ples blong Jehova i soemaot kros blong hem. (Ridim Rom 12:17-21.) Hemia i min se, i bitim we yumi kam kros, yumi mas gat longfala tingting blong wet long Jehova blong i stretem problem ya long stret taem. Sipos yumi no wantem wet long Jehova mo yumi wantem givimbak long narafala, bambae yumi mekem Jehova i harem nogud.

18. ?Yumi mas tingbaot wanem long saed blong niufala rod we Jehova i talem?

18 Folemgud ol niufala rod blong mekem samting. ?Olsem wanem? ?Yumi stap folemgud ol niufala rod blong mekem samting we Jehova i talem long yumi? Yumi no mas gohed blong mekem samting, folem olfala wei we yumi bin stap mekem bifo, jes from we yumi lan blong mekem olsem. Be yumi mas kwik blong folem eni niufala rod we Jehova i givim long yumi, tru long ogenaesesen blong hem. (Hibrus 13:17) Mo tu, yumi mas lukaotgud blong no “go bitim mak blong ol tok ya we oli raetem finis.” (1 Korin 4:6) Taem yumi folemgud ol rod blong Jehova, yumi stap gohed blong lukluk i go long hem.

?Wanem lesen we yumi lanem long fasin blong Moses taem ol narafala oli mekem mastik? (Haf 19)

19. ?Olsem wanem yumi save blokem mastik blong narafala blong i no spolem fasin fren blong yumi wetem Jehova?

19 No letem mastik blong ol narafala i spolem fasin fren blong yu wetem Jehova. Sipos yumi gohed blong lukluk i go long Jehova, bambae yumi no spolem fasin fren blong yumi wetem hem, o kam kros from samting we narafala i mekem. Hemia i impoten, speseli sipos yumi gat sam wok long ogenaesesen blong Jehova, olsem Moses bifo. I tru yumi wanwan i mas wok had mo obei long Jehova, blong yumi save stap sef. (Filipae 2:12) Mo sipos yumi gat plante wok long ogenaesesen blong Jehova, be Jehova i wantem tu se yumi mekem moa wok. (Luk 12:48) Nao sipos yumi rili lavem Jehova, bambae i no gat wan samting i save mekem lav blong yumi long Jehova i foldaon o i seraot.—Ol Sam 119:165; Rom 8:37-39.

20. ?Yumi mas gat strong tingting blong mekem wanem?

20 Yumi stap long wan taem we laef i kam had. Taswe i impoten blong lukluk i go long Jehova, we i stap “antap long heven,” blong yumi kasemsave samting we hem i wantem yumi blong mekem. Yumi no mas letem fasin blong ol narafala i spolem fasin fren blong yumi wetem Jehova. Samting we i hapen long Moses i tijim wan impoten lesen long yumi. Bitim we yumi kam kros taem ol narafala oli mekem mastik, i gud yumi gat strong tingting blong ‘lukluk i go long God blong yumi Jehova, gogo hem i sore long yumi.’—Ol Sam 123:1, 2.

^ par. 8 Meriba ya, i defren long Meriba o Masaha, we i stap klosap long Refidim. Nating se i olsem, oli singaot tufala ples ya se Meriba, from we ol man Isrel oli bin tok agens o komplen long ples ya.—Yu luk map 7 long buklet ya Buk We i Givhan Blong Stadi Baebol.

^ par. 11 Wan man we i stadi dip long Baebol, i talem se folem kastom blong ol man Jiu, ol man we oli tok agens oli talem se hemia i no wan merikel, from we Moses i save se i gat wota insaed long ston ya. Ale oli wantem se Moses i mekem semfala merikel ya long wan narafala ston. Be hemia i wan kastom nomo.

^ par. 12 Yu luk Wajtaoa blong Oktoba 15, 1987, “Questions From Readers.”