Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

STADI 28

No Traem Winim Narafala—Holemtaet Pis

No Traem Winim Narafala—Holemtaet Pis

“I gud yumi no kam flas, mo yumi no traem blong winim narafala, mo yumi no jalus.”—GAL. 5:26.

SINGSING 101 Yumi Joen Gud Blong Wok Wanples

BIGFALA TINGTING *

1. ?Wanem i save hapen sipos man i gat spirit blong kompetisin?

LONG wol tede, plante man oli gat spirit blong kompetisin o blong wantem traem winim narafala. Eksampol, wan bisnesman maet i save mekem sam samting blong spolem narafala, blong i save wingud long bisnes blong hem. Wan man blong plei futbol, maet i givim kil long narafala long nara tim blong i save winim gem. Wan studen, maet i save stilim ansa long taem blong eksam blong i save pas i go long wan gudfala yunivesiti. Yumi ol Kristin yumi luksave se ol fasin olsem oli rong, from oli joen wetem “ol wok we oli kamaot long tingting blong man nomo.” (Gal. 5:19-21) ?Be yu ting se sam man blong Jehova oli save gat tingting ya blong wantem winim ol narafala long kongregesen, be oli no luksave? Hemia wan impoten kwestin from we spirit blong kompetisin i save afektem fasin joen blong yumi.

2. ?Bambae yumi tokbaot wanem long stadi ya?

2 Long stadi ya, bambae yumi tokbaot ol nogud fasin we oli save pulum yumi blong wantem winim ol brata sista blong yumi. Mo tu bambae yumi tokbaot eksampol blong sam gudfala man mo woman long Baebol we oli no letem spirit blong kompetisin i winim olgeta. Fastaem, i gud yumi tokbaot olsem wanem blong jekem tingting we yumi gat.

JEKEM TINGTING BLONG YU

3. ?Wanem ol kwestin we yumi mas askem long yumi wan?

3 Wanwan taem, i gud blong jekem tingting we i pulum yumi blong mekem wok blong Jehova. Maet yumi save askem se: ‘?Mi mi glad long mi wan, taem mi tingbaot se mi gud moa long ol narafala? ?Mi mi wok had long kongregesen from we mi wantem se ol narafala oli luk mi se mi nao mi beswan? ?O mi wantem mekem bes blong mi from mi wantem mekem Jehova i glad?’ ?From wanem yumi mas askem ol kwestin ya? Makem samting we Tok blong God i talem.

4. ?From wanem yumi no mas skelem yumi wan wetem ol narafala olsem Galesia 6:3, 4 i talem?

4 Baebol i talem se yumi no mas skelem yumi wan wetem ol narafala. (Ridim Galesia 6:3, 4.) ?From wanem? Wan risen se, sipos yumi ting se yumi gud moa long ol brata sista blong yumi, yumi save kam praod. Be tu sipos yumi ting se ol narafala oli gud moa long yumi, tingting blong yumi i save foldaon. Tufala tingting ya i rong. (Rom 12:3) Wan sista we nem blong hem Katerina, * we i laef long Gris i talem se: “Oltaem mi komperem mi wan wetem olgeta we mi luk se oli naes, oli gat gudhan long wok blong prij, mo i isi blong oli gat ol fren. From samting ya, mi harem se mi nating nomo.” Yumi mas tingbaot se Jehova i pulum yumi kam long hem, i no from we yumi naes, yumi save storian gud, o from we plante man oli laekem yumi, be hemia from we yumi lavem hem mo yumi lesin long Boe blong hem.—Jon 6:44; 1 Kor. 1:26-31.

5. ?Yu yu lanem wanem long ekspiriens blong brata Hyun?

5 Wan narafala kwestin we yumi save askem yumi wan, hemia se: ‘?Ol brata sista oli luk mi olsem man blong mekem pis, o oltaem mi agensem tingting blong narafala?’ Hemia nao samting we i hapen long brata Hyun we i laef long Saot Koria. Hem i bin gat tingting se samfala we oli gat responsabiliti long kongregesen oli traem blong soem se oli gud moa long hem. Hem i talem se: “Mi mi no glad long ol brata ya, mo oltaem mi no agri long samting we oli talem.” ?Wanem i kamaot from? Hem i talem se: “Fasin ya blong mi i mekem se kongregesen i no joengud.” Sam long ol fren blong Hyun oli halpem hem blong i kasem save long problem ya. Hyun i jenisim tingting blong hem, mo tede hem i mekem wok blong elda. Sipos yumi luk se yumi gat tingting ya blong wantem winim narafala, bitim we yumi wantem gat pis, yumi mas mekem jenis kwiktaem.

YU NO MAS KAM FLAS MO JALUS

6. Folem Galesia 5:26, ?wanem sam nogud fasin we i save pulum man blong traem winim narafala?

6 Ridim Galesia 5:26. ?Wanem sam nogud fasin we i save pulum man blong i wantem winim narafala? Wan hemia flas. Man we i flas, i praod mo i tingbaot hem wan nomo. Narawan hemia jalus. Man we i jalus, i no jes wantem samting blong narafala, be i wantem blong tekemaot samting ya. Man we i jalus long narafala, blong talem stret hem i no laekem nating narafala ya. !Yumi mas blokem ol nogud fasin ya we oli olsem wan rabis sik we i save spolem yumi!

7. Talem wan eksampol we i soem se fasin blong flas mo jalus i nogud.

7 Nogud fasin ya blong flas mo jalus i olsem ol doti we oli go insaed long fuel blong plen. Maet plen bambae i flae, be ol doti oli save blokem ol paep blong fuel, nao i save mekem enjin problem mo plen i save kras bifo we hem i lan. Long sem fasin, maet wan man i save mekem wok blong Jehova longtaem, be sipos hem i mekem wok ya from we hem i flas mo i jalus, bambae hem i foldaon olsem plen we i kras. (Prov. 16:18) Bambae hem i stop blong mekem wok blong Jehova mo hemia bambae i spolem hem wan mo ol narafala. ?Yumi save mekem wanem blong blokem flas mo jalus?

8. ?Olsem wanem yumi save winim flas fasin?

8 Yumi save winim flas fasin sipos yumi folem advaes we aposol Pol i givim long ol Kristin long Filipae, i se: “Yufala i no mas mekem samting blong man i rao nomo no blong leftemap yufala nomo, be yufala i mas mekem tingting blong yufala i stap daon mo yufala i mas luk ol narafala man se oli hae moa long yufala.” (Fil. 2:3) Sipos yumi luk ol narafala se oli hae moa long yumi, bambae yumi no traem kompit wetem olgeta we oli gat gudhan mo oli save mekem plante moa samting i bitim yumi. Be bambae yumi glad long olgeta, speseli sipos oli yusum save mo gudhan blong olgeta long wok blong Jehova. Mo sipos olgeta oli folem advaes blong Pol, bambae oli naf blong luk ol gudfala fasin blong yumi. Nao bambae kongregesen i gat pis mo i joen gud.

9. ?Olsem wanem yumi save blokem fasin jalus?

9 Yumi save blokem jalus, sipos yumi gat tingting daon mo yumi luksave se yumi gat limit blong yumi. Sipos yumi gat tingting daon bambae yumi no traem soem se yumi gat gudhan o yumi gud moa long narafala. Defren olgeta, bambae yumi traehad blong lanem samting long olgeta we oli gat moa save long yumi. Eksampol, sipos wan brata long kongregesen i givim wan naes pablik tok, maet yumi save askem olsem wanem nao hem i rere tok ya. Sipos wan sista i gat gudhan blong kuk, maet yumi save askem hem blong i givhan long yumi blong kam gud moa long saed ya. Sipos wan yangfala Kristin i faenem i had blong gat ol fren, maet hem i save askem advaes long wan narafala we i isi nomo blong hem i gat ol fren. Sipos yumi mekem olsem, bambae yumi no jalus, be bambae save blong yumi i kam bigwan moa.

LANEM SAMTING FROM OL EKSAMPOL LONG BAEBOL

Gideon i gat tingting daon, taswe hem i holemtaet pis wetem ol laen blong Efrem (Haf 10-12)

10. ?Wanem problem we Gideon i fesem?

10 Tingbaot samting we i hapen long Gideon, we i traeb blong Manase, mo ol man long traeb blong Efrem. Jehova i halpem Gideon mo ol 300 man blong hem blong oli winim faet, mo hemia i save mekem olgeta oli kam flas. Ol laen blong Efrem oli mitim Gideon, i no blong talem gudfala toktok long hem, be oli rao long hem. I luk olsem se oli flas, taswe oli kam kros long Gideon from we long stat hem i no invaetem olgeta blong oli kam joen blong faet agensem ol enemi blong God. Oli tingbaot moa se ol man oli mas respektem laen long olgeta, be oli fogetem impoten samting we Gideon i mekem blong givim ona long nem blong Jehova mo protektem ol man blong Hem.—Jaj. 8:1.

11. ?Gideon i talem wanem long ol laen blong Efrem?

11 Gideon i gat tingting daon mo i talem long ol man blong Efrem se: “?Olsem wanem samting we mi mekem i gud moa long samting we yufala i mekem?” Biaen hem i mekem oli tingbaot olsem wanem Jehova i bin halpem olgeta blong mekem ol bigbigfala samting. From samting ya, ol man ya “oli no moa kros.” (Jaj. 8:2, 3) From we Gideon i rere blong gat tingting daon, hemia i mekem se i gat pis bitwin ol man blong God.

12. ?Yumi lanem wanem long eksampol blong ol laen blong Efrem mo Gideon?

12 ?Yumi lanem wanem long stori ya? Yumi lanem long eksampol blong ol laen blong Efrem se yumi no mas tingbaot blong kasem ona, be yumi mas ona long Jehova. Ol hed blong famle mo ol elda oli save lanem wan lesen long eksampol blong Gideon. Sipos wan man i harem nogud from wan samting we yumi mekem, yumi mas traem kasemsave from wanem man ya i harem nogud. Mo tu yumi mas talem tangkiu long man ya from wan gudfala samting we hem i mekem. Yumi nidim tingting daon blong mekem olsem, speseli sipos i klia we man ya i rong. I impoten we yumi frengud wetem ol brata sista i bitim we yumi traem pruvum se yumi stret.

Hana i trastem Jehova blong i stretem olgeta samting, taswe hem i gat pis (Haf 13-14)

13. ?Wanem trabol we Hana i fesem, mo hem i mekem wanem?

13 Tingbaot eksampol blong Hana. Hem i maredem wan Livaet, hemia Elkana we i lavem hem tumas. Be Elkana i gat wan narafala waef tu, hemia Penina. Elkana i lavem Hana moa i bitim we i lavem Penina. Nating se i olsem, “Penina i gat pikinini, be Hana i no gat.” From samting ya, Penina i jikim Hana “oltaem blong mekem hem i harem nogud.” Baebol i talem se Hana “i krae mo i no wantem kakae.” (1 Saml. 1:2, 6, 7) Be Baebol i neva tokbaot se Hana i traem blong givimbak nogud fasin ya long Penina. Defren olgeta, hem i talemaot olgeta filing blong hem long Jehova mo i trastem se Jehova bambae i stretem samting ya. ?Olsem wanem? ?Penina i jenisim nogud fasin we hem i stap mekem long Hana? Baebol i no talem, be yumi save se Hana i harem gud bakegen mo i gat pis. Hem “i no moa harem nogud.”—1 Saml. 1:10, 18.

14. ?Yumi lanem long eksampol blong Hana?

14 ?Yumi lanem wanem long eksampol blong Hana? Sipos wan man i traem blong winim yu o kompit wetem yu long wan samting, i gud yu tingbaot se yu nao yu save kontrolem situesen ya. Yu no nid blong foldaon long trap ya blong traem kompit wetem hem. Bitim we yu traem givimbak nogud fasin ya long hem, i gud yu traehad blong gat pis wetem man ya. (Rom 12:17-21) Nating sipos hem i no wantem jenis, be yu bambae yu glad mo yu gat pis.

Apolos mo Pol i luksave se Jehova nao i stap blesem wok blong tufala, taswe tufala i no jalus long tufala (Haf 15-18)

15. ?Olsem wanem Apolos mo Pol i sem mak?

15 Laswan, tingbaot samting we yumi save lanem long eksampol blong disaepol Apolos mo aposol Pol. Tufala tugeta i save gud Ol Tok Blong Baebol. Ol man oli save gud tufala, mo tufala tugeta i gat gudhan blong tij. Mo tufala i halpem plante man blong oli kam disaepol. Be tufala i no jalus long tufala.

16. ?Apolos i wanem kaen man?

16 Apolos “i blong Aleksandria,” we long taem blong ol faswan Kristin, hem i stamba ples blong kasem beswan edukesen. I luk olsem se hem i wan gudfala man blong toktok mo hem i “savegud Ol Tok Blong Baebol.” (Wok 18:24) Taem Apolos i stap long Korin, samfala long kongregesen oli soemaot klia se oli laekem hem moa i bitim ol narafala brata, inkludum Pol. (1 Kor. 1:12, 13) ?Olsem wanem? ?Hemia i pulum Apolos blong mekem kongregesen i seraot? I sua se nogat, from we samtaem afta we Apolos i aot long Korin, Pol i askem strong long hem blong i kambak. (1 Kor. 16:12) Pol bambae i neva askem hem blong kambak sipos hem i save se Apolos i stap seraotem kongregesen. I klia se Apolos i yusum gudhan we hem i gat long wan nambawan rod, hemia blong talemaot gud nius mo blong leftemap tingting blong ol brata. Mo tu yumi save sua se Apolos i wan man we i gat tingting daon. Eksampol, Baebol i neva talem se Apolos i harem nogud taem Akwila mo Prisila i “eksplenem rod blong God i klia moa long hem.”—Wok 18:24-28.

17. ?Olsem wanem Pol i mekem se i gat pis long kongregesen?

17 Pol i save ol gudfala wok we Apolos i mekem. Be hem i no wari se ol man bambae oli gat tingting ya se Apolos i gud moa long hem. Taem yumi ridim ol tok we Pol i raetem i go long kongregesen blong Korin, yumi luksave se hem i gat tingting daon mo i gat stret tingting. Hem i no laekem nating taem ol man oli talem se “Mi mi blong Pol,” be hem i pulum tingting blong ol man blong oli lukluk i go nomo long Jehova mo Jisas Kraes.—1 Kor. 3:3-6.

18. Folem 1 Korin 4:6, 7, ?yumi lanem wanem long eksampol blong Apolos mo Pol?

18 ?Yumi lanem long eksampol blong Apolos mo Pol? Maet yumi wok had long wok blong Jehova mo yumi halpem plante man blong oli gohed gud kasem we oli baptaes. Be yumi luksave se yumi naf blong mekem olsem from we Jehova nomo i stap halpem yumi. Wan narafala lesen we yumi lanem long eksampol blong Apolos mo Pol, hemia se taem yumi gat moa responsabiliti long kongregesen, yumi save mekem moa samting blong i gat pis long kongregesen. Yumi glad tumas taem ol elda mo man blong givhan oli traehad blong mekem kongregesen i joen gud mo i gat pis, taem oli givim ol advaes we i stanap long Baebol, mo oli no traem pulum ol man blong lukluk olgeta se oli impoten, be blong oli lukluk i go long Jisas Kraes nomo we i nambawan eksampol blong yumi.—Ridim 1 Korin 4:6, 7.

19. ?Yumi wanwan i save mekem wanem? (Luk bokis ya, “No Traem Winim Narafala.”)

19 God i mekem se yumi wanwan i gat gudhan blong mekem ol defdefren samting. Yumi save yusum gudhan we yumi gat blong “mekem minista wok blong givgivhan long [yumi].” (1 Pita 4:10) Maet yumi gat tingting ya se wok we yumi mekem i smol tumas. Be i gud blong tingbaot se ol smosmol wok ya oli givhan blong mekem se kongregesen i joen gud, sem mak long ol smol tret we oli holem ol pis kaliko tugeta. Taswe i gud yumi wok had blong sakemaot eni samting we i save pulum yumi blong wantem winim o kompit wetem narafala, mo yumi mekem bes blong yumi blong holemtaet pis mo fasin joen gud insaed long kongregesen.—Efes. 4:3.

SINGSING 80 “God i Gud Tumas, Yu Traem Trastem Hem”

^ par. 5 Wan graonpot i save brok isi nomo sipos i gat ol krak long hem. Long sem fasin, wan kongregesen i save seraot sipos samfala oli traem winim o kompit wetem narafala. Sipos kongregesen i no strong mo i no joen gud, bambae i had blong wosipim God long pis. Long stadi ya bambae yumi tokbaot from wanem yumi mas blokem tingting ya blong wantem winim narafala mo samting we yumi save mekem blong holemtaet pis long kongregesen.

^ par. 4 Mifala i jenisim sam nem.