Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

STADI 32

Folem Fasin Blong Jehova Blong No Mekem i Strong Tumas Long Narafala

Folem Fasin Blong Jehova Blong No Mekem i Strong Tumas Long Narafala

“Yufala i mas soemaot long olgeta man se yufala i no stap mekem i strong tumas long ol narafala.”—FIL. 4:5.

SINGSING 89 Yu Mas Lesin, Obei, Mo Kasem Blesing From

BIGFALA TINGTING a

?Yu yu wantem kam olsem wanem kaen tri? (Haf 1)

1. ?Olsem wanem ol Kristin oli olsem wan tri? (Mo tu, yu luk pija.)

 “WIN i no save brekem wan tri we i save ben.” Tok ya i soemaot se ol tri oli mas ben folem win blong oli save stanap strong. Yumi ol Kristin tu, yumi mas rere blong jenisim tingting blong yumi taem yumi fesem hadtaem, blong yumi save gohed blong wosipim Jehova. ?Olsem wanem blong mekem olsem? Yumi no mas mekem i strong long narafala. Yumi mekem olsem taem yumi rere blong jenisim tingting blong yumi taem situesen long laef blong yumi i jenis, mo taem yumi respektem ol tingting mo desisen blong ol narafala.

2. ?Wanem bambae oli halpem yumi blong folem ol jenis we i hapen, mo bambae yumi tokbaot wanem long stadi ya?

2 Yumi ol man blong Jehova, yumi no wantem mekem i strong long ol narafala. Mo tu, yumi wantem gat tingting daon mo yumi kaen. Long stadi ya, bambae yumi luk olsem wanem ol fasin ya oli save halpem ol Kristin blong dil wetem ol jenis we i hapen long laef. Mo tu, bambae yumi luk olsem wanem ol fasin ya oli save halpem yumi. Be fastaem, bambae yumi luk olsem wanem Jehova mo Jisas i soemaot nambawan eksampol long fasin ya blong no mekem i strong long narafala.

JEHOVA MO JISAS I NO MEKEM I STRONG LONG NARAFALA

3. ?Olsem wanem yumi save se Jehova i no mekem i strong long narafala?

3 Baebol i tokbaot Jehova se hem i “Bigfala Ston,” from we hem i save stanap strong we i no gat samting i muvum hem. (Dut. 32:4) Be long semtaem, hem i no mekem i strong long narafala. Taem ol samting long wol oli stap jenis, Jehova i jenisim tingting blong hem mo i meksua se evri samting we hem i promes blong mekem, bambae oli kamtru. Jehova i wokem ol man long pija blong hem, blong olgeta tu oli save jenisim tingting blong olgeta, taem i gat wan jenis long laef blong olgeta. Jehova i yusum Baebol blong givim ol gudfala advaes blong halpem yumi blong mekem ol waes desisen, nomata wanem traem yumi fesem. Eksampol blong Jehova mo ol gudfala advaes we hem i givim, i halpem yumi blong luksave se nating se hem i “Bigfala Ston,” be long semtaem hem i no mekem i strong long narafala.

4. Tokbaot wan eksampol we i soemaot se Jehova i no mekem i strong long narafala. (Levitikas 5:7, 11)

4 Ol samting we Jehova i mekem oli stret nomo mo hem i no mekem i strong long narafala. Hem i no askem tumas samting long ol man. Eksampol, traem tingbaot olsem wanem Jehova i soemaot se hem i no mekem i strong long ol man Isrel. Nating se sam long olgeta oli rij o pua, be hem i no askem olgeta blong givim sem sakrefaes. Samtaem, hem i letem ol man oli givim sakrefaes folem situesen blong olgeta wanwan.—Ridim Levitikas 5:7, 11.

5. Talem wan eksampol we i soemaot se Jehova i gat tingting daon mo i kaen.

5 Jehova i gat tingting daon mo i kaen, taswe hem i no mekem i strong long narafala. Eksampol, Jehova i soemaot se hem i gat tingting daon taem hem i rere blong distroem ol rabis man long Sodom. Hem i yusum tu enjel blong talem long gudfala man ya Lot blong i ronwe i go long rijen blong ol hil. Be Lot i fraet blong go long ples ya, taswe hem i askem long Jehova blong i letem hem mo famle blong hem oli ronwe i go long Joa. Hemia wan smol taon we Jehova i plan finis blong distroem. Jehova i save talem long Lot blong i folem samting we hem i talem finis. Be hem i letem Lot i go long Joa, mo hem i no distroem taon ya. (Jen. 19:18-22) Plante yia biaen, Jehova i soemaot se hem i kaen long ol man we oli laef long Nineve. Hem i sanem profet Jona blong i go talem long olgeta se bambae hem i distroem olgeta mo taon ya Nineve. Be taem ol man Nineve oli tanem tingting blong olgeta, Jehova i sore long olgeta, mo i no distroem Nineve.—Jona 3:1, 10; 4:10, 11.

6. Tokbaot olsem wanem Jisas i folem eksampol blong Jehova blong no mekem i strong long narafala.

6 Jisas i folem fasin blong Jehova blong no mekem i strong long narafala. Hem i kam long wol ya blong prij long ol man Isrel we “oli olsem ol sipsip we oli lus.” Be hem i soemaot se hem i no mekem i strong long olgeta. Eksampol, wan woman we i no blong Isrel i kam askem strong long hem blong i hilim gel blong hem we ol “dimon i stap long hem, we i stap spolem gud hem.” Jisas i sore long woman ya mo i hilim gel blong hem. (Mat. 15:21-28) Traem tingbaot wan narafala eksampol. Taem Jisas i stat blong prij, hem i talem se: ‘Man we i talemaot se hem i no save mi, mi tu bambae mi talemaot se mi no save hem.’ (Mat. 10:33) Be hem i no talem se hem i no save Pita, nating se Pita i giaman tri taem se hem i no save Jisas. Jisas i save se Pita i rili tanem tingting blong hem mo i gat bilif. Afta we Jisas i laef bakegen, hem i kamtru long Pita mo i mekem hem i save se hem i fogivim hem mo i lavem hem yet.—Luk 24:33, 34.

7. Folem Filipae 4:5, ?yumi wantem we ol man oli tingbaot yumi se yumi wanem kaen man?

7 Yumi luk finis se Jehova God mo Jisas Kraes i no mekem i strong long narafala. ?Be olsem wanem long yumi? Jehova i wantem se yumi tu yumi no mekem i strong long narafala. (Ridim Filipae 4:5.) Wan narafala Baebol i transletem vas ya se: “Ol man oli luk se yumi gat fasin we i no strong tumas.” Taswe i gud yumi askem se: ‘?Ol man oli tingbaot mi olsem wan man we i no mekem i strong long narafala, i rere blong lego prapa tingting blong hem, mo i folem tingting blong narafala? ?O oli tingbaot mi se mi strik, mi mekem i strong tumas long narafala, mo mi stronghed? ?Mi mi fosem narafala blong mekem samting folem wanem we mi ting se i stret? ?O mi lesin long narafala mo folem tingting blong olgeta sipos i stret?’ Taem yumi no mekem i strong long ol narafala, yumi stap folem fasin blong Jehova mo Jisas. Naoia bambae yumi tokbaot tu situesen we i impoten blong yumi soemaot se yumi no mekem i strong long narafala. Hemia taem situesen long laef blong yumi i jenis, mo taem tingting mo ol desisen blong ol narafala i defren long yumi.

TAEM SITUESEN LONG LAEF I JENIS

8. ?Wanem i save halpem yumi taem situesen long laef i jenis? (Mo tu, yu luk futnot.)

8 No mekem i strong long narafala, i min se yumi jenisim tingting blong yumi taem situesen long laef blong yumi i jenis. Ol jenis ya oli save mekem plante problem i kamaot we maet yumi neva tingbaot. Maet yumi gat wan problem long helt, o kwiktaem nomo i gat jenis long ekonomi, o gavman we i mekem se laef blong yumi i kam had moa. (Pri. 9:11; 1 Kor. 7:31) O maet i gat wan jenis long oganaesesen we i traem yumi. Nomata wanem problem i save kamaot, yumi save stanap strong sipos yumi mekem ol fo samting ya: (1) akseptem jenis we i hapen, (2) lukluk i go long fiuja, (3) tingbaot ol gudfala samting, mo (4) mekem samting blong halpem narafala. b Naoia i gud yumi tokbaot olsem wanem ol brata mo sista oli kasem gudfala samting taem oli mekem ol fo samting ya.

9. ?Wan misinari kapol i mekem wanem taem tufala i fesem ol traem we tufala i no ekspektem?

9 Akseptem jenis we i hapen. Emanuele mo Francesca tufala i mekem wok blong misinari long wan narafala kantri. Taem tufala i stat blong lanem lanwis mo save gud ol brata mo sista long niufala kongregesen, COVID-19 pandemik i stat mo tufala i mas stap tufala nomo. Biaen, mama blong Francesca i ded. Francesca i wantem tumas blong stap wetem famle blong hem long taem ya, be hem i no save go from i gat pandemik. ?Wanem i halpem hem blong gotru long hadtaem ya? Faswan samting, Emanuele mo Francesca i prea tugeta blong Jehova i givim waes we tufala i nidim blong fesem ol wanwan trabol evri dei. Jehova i yusum oganaesesen blong ansarem prea blong tufala long stret taem. Eksampol, ol tok we wan brata i talem long wan video, i leftemap tingting blong tufala. Hem i se: “Sipos yumi kwik blong akseptem niufala jenis, kwiktaem nomo bambae yumi glad bakegen, mo yumi gohed blong mekem wok blong Jehova nating se laef i jenis.” c Seken samting, tufala i disaed blong kam gud moa long fasin blong prij long telefon, mo tufala i statem wan Baebol stadi. Nambatri samting, tufala i akseptem we ol brata mo sista oli enkarejem mo sapotem tufala. Wan sista i sanem wan sot mesej wetem wan vas blong Baebol long tufala evri dei, blong wan yia. Yumi tu, sipos yumi akseptem ol niufala jenis we oli hapen, bambae yumi glad long samting we yumi naf blong mekem.

10. ?Wan sista i mekem wanem blong akseptem wan bigfala jenis we i hapen long laef blong hem?

10 Lukluk i go long fiuja mo tingbaot ol gudfala samting. Christina, wan sista we i blong Romania we i laef long Japan i harem nogud taem oli klosem Inglis kongregesen we hem i bin joenem. Be hem i no gohed blong tingbaot samting ya. Defren olgeta, hem i joenem wan Japanis kongregesen mo hem i mekem bes blong hem blong prij long lanwis Japan. Hem i askem long wan woman we i bin wok wetem hem blong i tijim hem blong i toktok gud Japanis. Ale woman ya i agri blong yusum Baebol mo buklet ya !Enjoem Laef Olwe! blong tijim Christina. Christina i lanem blong toktok gud Japanis, be samting we i moa impoten se woman ya i wantem save moa long saed blong Baebol. Taem yumi no gohed blong tingbaot samting we i pas, be yumi tingbaot nomo ol gudfala samting, yumi save kasem ol gudfala blesing we yumi neva tingbaot.

11. ?Wan kapol i mekem wanem taem tufala i fesem problem long saed blong mane?

11 Mekem samting blong halpem narafala. Wan kapol i laef long wan kantri we oli putum tabu long wok blong yumi, mo tufala i stat blong fesem problem blong mane from ekonomi blong kantri ya i godaon. ?Tufala i mekem wanem blong dil wetem jenis ya? Fastaem, tufala i traem blong mekem laef blong tufala i kam simpol. Biaen, tufala i disaed blong stap bisi long wok blong prij, i bitim we tufala i stap tingbaot nomo ol problem blong tufala. (Wok 20:35) Hasban ya i talem se: “From we mitufala i spenem plante taem blong prij, mitufala i no gat taem blong tingbaot ol problem blong mitufala. Mo mitufala i gat moa taem blong mekem samting we Jehova i wantem.” Taem ol samting long laef blong yumi oli jenis, yumi mas tingbaot se i impoten moa we yumi gohed blong halpem ol narafala, speseli long wok blong prij.

12. ?Olsem wanem eksampol blong Pol i save halpem yumi taem yumi prij?

12 Long wok blong prij, yumi mas rere blong jenisim tingting blong yumi. Yumi prij long ol man we oli gat defdefren bilif, fasin, mo bakgraon. Aposol Pol i jenisim tingting blong hem, mo yumi save lanem samting long eksampol blong hem. Jisas i putumap Pol blong i kam “wan aposol long ol nesen.” (Rom 11:13) Taswe, Pol i prij long ol man Jiu, ol man Gris, ol man we oli skul gud, ol man long ol vilej, ol haeman blong gavman, mo ol king. Be blong kasem hat blong ol defdefren kaen man ya, Pol i ‘mekem evri samting we hem i naf blong mekem blong givhan long enikaen man.’ (1 Kor. 9:19-23) Hem i tingbaot kalja, bakgraon, mo bilif blong ol man ya, mo i jenisim toktok blong hem blong traem pulum olgeta blong oli lesin long Tok blong God. Yumi tu, yumi save kam gud moa long wok blong prij, sipos yumi jenisim tingting blong yumi mo yumi traem tokbaot ol samting we i stret long wanwan man.

RESPEKTEM TINGTING BLONG OL NARAFALA

Fasin blong no mekem i strong long narafala, bambae i halpem yumi blong respektem tingting blong narafala (Haf 13)

13. ?Folem 1 Korin 8:9 ?yumi mas blokem wanem sipos yumi wantem respektem tingting blong narafala?

13 Fasin ya blong no mekem i strong long narafala, i save halpem yumi tu blong respektem tingting blong narafala. Eksampol, sam sista oli laekem blong putum mekap, be sam narafala oli no laekem. Sam Kristin oli laekem blong dring alkol, be sam narafala oli disaed blong no dring nating. Evri Kristin oli wantem gat gudfala helt, be oli jusum ol defren rod blong lukaot gud long helt blong olgeta. Sipos yumi ting se yumi nao yumi stret oltaem, mo yumi traem blong fosem ol brata mo sista blong oli folem tingting blong yumi, yumi save mekem ol narafala oli stambol, mo yumi no joen gud. !Be yumi no wantem mekem olsem! (Ridim 1 Korin 8:9; 10:23, 24) Naoia, bambae yumi tokbaot tu eksampol we i soemaot se taem yumi folem ol stamba trutok blong Baebol, hemia i save halpem yumi blong gat stret tingting mo holemtaet pis.

Fasin blong no mekem i strong long narafala, bambae i halpem yumi blong respektem tingting blong narafala (Haf 14)

14. ?Wanem stamba trutok we i save halpem yumi blong mekem gudfala desisen long saed blong klos mo hea?

14 Klos mo hea. Jehova i no talem stret wanem klos yumi sud werem, be hem i givim ol stamba trutok blong yumi folem. Yumi mas werem ol klos we oli stret, oli givim ona long God, oli soemaot se yumi gat respek mo “stret tingting.” (1 Tim. 2:9, 10; 1 Pita 3:3) Taswe, yumi no wantem werem ol klos we i pulum ol man blong lukluk yumi nomo. Ol stamba trutok ya bambae oli halpem ol elda tu blong oli no putum prapa rul blong olgeta long saed blong klos mo stael blong hea. Eksampol, ol elda long wan kongregesen oli wantem halpem sam yangfala brata we oli kopi stael blong hea blong ol yangfala raonabaot long olgeta, we oli katem i sot be i olbaot. ?Olsem wanem ol elda ya oli save halpem olgeta, we oli no mekem wan rul? Eria elda i givim advaes long ol elda ya blong oli talem long ol yangfala brata ya se: “Sipos yu stap long fored, mo ol man oli lukluk yu nomo be oli no lesin long samting we yu talem, hemia i min se i gat wan problem wetem klos mo hea blong yu.” Eksplenesen ya i isi, be i halpem ol yang brata ya blong kasem save samting we oli mas mekem, mo ol elda oli no nid blong putum wan rul long saed ya. d

Fasin blong no mekem i strong long narafala, bambae i halpem yumi blong respektem tingting blong narafala (Haf 15)

15. ?Wanem ol loa mo stamba trutok we i save lidim yumi blong mekem desisen long saed blong helt? (Rom 14:5)

15 Helt. Wan wan Kristin i mas mekem desisen olsem wanem blong lukaot gud long prapa helt blong hem. (Gal. 6:5) Taem ol Kristin oli mekem desisen long saed blong ol tritmen, oli mas obei long ol loa blong Baebol we i talem se yumi no mas tekem blad, mo stap longwe long wok blong rabis spirit. (Wok 15:20; Gal. 5:19, 20) Be olgeta wanwan oli mas mekem desisen long saed blong ol narafala tritmen. Samfala oli go long hospital blong tekem tritmen, be sam narafala oli no go long hospital be oli tekem ol narafala tritmen. Nomata wanem tingting yumi gat long wan tritmen, be yumi mas respektem desisen blong ol brata mo sista long saed blong ol tritmen we oli mekem. Blong givhan long yumi, yumi mas tingbaot fo poen ya: (1) Kingdom blong God nomo bambae i finisim mo hilim ol sik blong olwe. (Aes. 33:24) (2) Taem wan Kristin i mekem desisen long saed blong helt, hem i mas “savegud” samting we i beswan long hem. (Ridim Rom 14:5.) (3) Yumi no mas jajem narafala mo mekem samting we oli save stambol from. (Rom 14:13) (4) Ol Kristin oli mas soem lav mo kasemsave se i impoten blong mekem kongregesen i joen gud, i bitim we oli wantem folem prapa tingting blong olgeta. (Rom 14:15, 19, 20) Sipos yumi gohed blong tingbaot ol poen ya oltaem, bambae yumi fren gud wetem ol brata mo sista, mo yumi mekem kongregesen i gat pis.

Fasin blong no mekem i strong long narafala, bambae i halpem yumi blong respektem tingting blong narafala (Haf 16)

16. ?Olsem wanem wan elda i soemaot se hem i no mekem i strong long ol narafala elda? (Mo tu, yu luk ol pija.)

16 Ol elda oli mas soemaot wan gudfala eksampol long fasin ya blong no mekem i strong long narafala. (1 Tim. 3:2, 3) Eksampol, wan elda i no mas ting se ol narafala elda bambae oli folem tingting blong hem oltaem, from we hem i olfala moa long olgeta. Hem i luksave se tabu spirit blong Jehova i save pulum eni elda blong talem wan samting we bambae i halpem olgeta blong mekem wan gudfala desisen. Mo sipos bighaf blong ol elda oli agri long wan desisen we i no agensem Baebol, elda we i no mekem i strong long narafala bambae i sapotem desisen ya nating se hem i gat defren tingting.

BLESING WE MAN I KASEM TAEM HEM I NO MEKEM I STRONG LONG NARAFALA

17. ?Ol Kristin oli kasem wanem blesing, taem oli no mekem i strong long narafala?

17 Taem yumi no mekem i strong long narafala, yumi kasem plante blesing. Yumi glad from we yumi fren gud wetem ol brata mo sista, mo kongregesen i gat pis. Yumi glad tumas blong joen wetem ol brata mo sista we oli gat ol defdefren fasin mo kalja. Mo i naes tumas we yumi save wosipim Jehova tugeta olsem wan famle nomo. Samting we i moa impoten, hemia se yumi glad tumas blong save se yumi stap folem fasin blong Jehova God, blong no mekem i strong tumas long ol narafala.

SINGSING 90 Yumi Leftemap Tingting Blong Yumi

a Jehova mo Jisas i no mekem i strong long narafala, mo tufala i wantem se yumi tu yumi wokem fasin ya. Sipos yumi gat fasin ya blong no mekem i strong long narafala, bambae i isi blong yumi jenisim tingting blong yumi taem ol samting long laef oli jenis, olsem yumi kasem problem long helt mo mane. Mo tu, bambae yumi mekem kongregesen i gat pis mo i joen gud.

b Yu luk haf ya “Mi Save Mekem Wanem Taem i Gat Ol Jenis,” long Wekap! N. 4 2016.

c Wajem video ya Intaviu Wetem Brata Dmitriy Mikhaylov we i stap long haf ya “Jehova i Mekem Se Fasin Agens i Givim Witnes” long Kristin Wok Mo Laef—Miting Wokbuk blong Maj-Eprel 2021.

d Blong save moa long saed blong klos mo hea, yu luk lesen 52 long buk ya !Enjoem Laef Olwe!