Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Jehova i Stap Givhan Long Yumi Long Olgeta Trabol

Jehova i Stap Givhan Long Yumi Long Olgeta Trabol

‘God ya we i leftemap tingting blong man i stap givhan long yumi long olgeta trabol.’—2 KORIN 1:3, 4.

SINGSING: 33, 41

1, 2. ?Olsem wanem Jehova i stap givhan long yumi long ol trabol? ? Hem i mekem wanem promes long Baebol?

WAN yangfala brata i stap tingbaot 1 Korin 7:28, we i talem se sipos man i mared bambae i “kasem trabol.” Hem i no save wanem trabol we vas ya i tokbaot, ale hem i go luk wan elda we i mared mo i olfala lelebet, mo i askem long hem. Hem i wantem save tu, olsem wanem hem i save winim ol trabol ya sipos hem i mared. Elda ya i no ansa kwiktaem. Be hem i mekem brata ya i tingbaot wan narafala samting we aposol Pol i talem, hemia se: Jehova i ‘God ya we i leftemap tingting blong man mo i stap givhan long yumi long olgeta trabol.’—2 Korin 1:3, 4.

2 Jehova we i Papa blong yumi i lavem yumi, taswe hem i stap givhan long yumi taem yumi kasem trabol. Maet yu tingbaot wan taem long laef blong yu we Jehova i yusum ol tok blong hem long Baebol blong givhan long yu mo lidim yu. Hem i wantem se yumi harem gud, sem mak olsem we hem i wantem se ol man blong hem bifo oli harem gud.—Ridim Jeremaea 29:11, 12.

3. ?I gud yumi faenem ansa long wanem tufala kwestin?

3 Taem yumi save from wanem yumi kasem wan trabol, i isi moa blong winim trabol ya. ?Yumi stap kasem wanem trabol long mared mo long famle? ?Eksampol blong hu, long Baebol mo tede, i save givhan long yumi taem yumi kasem trabol? I gud yumi faenem ansa long tufala kwestin ya, nao bambae yumi save olsem wanem blong stanap strong taem yumi kasem trabol.

TRABOL LONG MARED

4, 5. ?Olgeta we oli mared oli save kasem wanem trabol?

4 Fastaem Jehova i wokem wan man, afta, hem i wokem wan woman blong hem. Nao hem i talem se: “Man i mas aot long papa mo mama blong hem, i mas go joen wetem woman blong hem, nao tufala bambae i kam olsem wan bodi nomo.” (Jenesis 2:24) Be tede yumi evriwan i sinman. (Rom 3:23) Taswe olgeta we oli mared oli save kasem trabol. Yu traem tingbaot: Bifo we wan gel i mared, hem i stap obei long papa mo mama blong hem. Be afta we hem i mared, hem i mas obei long man blong hem, from we Baebol i talem se man i hed blong famle. Be ating i no isi blong hem i obei. (1 Korin 11:3) Ating i no isi tu blong man blong hem i lidim gud hem. Mo tu, maet man ya i no gat sem tingting olsem papa mo mama blong gel ya, nao oli save raorao smol. Hemia nao ol trabol we tufala i save kasem.

5 I gat wan narafala trabol bakegen, hemia taem woman i faenemaot se hem i gat bel. Maet tufala i glad bitim mak, be tufala i wari tu. Tufala i wari se maet i gat wan problem bifo no afta we pikinini i bon, olsem wan sik. Tufala i wari tu se bambae tufala i nidim mane blong lukaot long pikinini. Narafala trabol se, taem pikinini i bon, laef blong tufala i jenis. Mama i mas spenem plante taem wetem pikinini, taswe hem i no moa save spenem plante taem wetem papa. Mo papa tu i gat moa wok, from we hem i mas givim evri samting we pikinini mo mama blong hem i nidim.

6-8. ?Taem olgeta we oli mared oli no save gat pikinini, oli harem olsem wanem?

6 Olgeta we oli mared oli save kasem wan narafala trabol bakegen, hemia taem tufala i no save gat pikinini, nao tufala i harem nogud bitim mak. (Ol Proveb 13:12) Baebol i tokbaot Rejel, woman blong Jekob, we hem tu i harem nogud tumas from we hem i no save gat pikinini, be sista blong hem i gat. Long taem bifo, i wan bigfala sem sipos woman i no gat pikinini. (Jenesis 30:1, 2) Long plante kantri tede tu, ol man oli ting se i impoten blong gat plante pikinini. Oli askem long ol misinari se, ‘?From wanem yu no gat pikinini?’ Nating se ol misinari oli eksplenem gud, be ol man ya oli no kasem save. Oli talem nomo se, “Oo sore.”

7 I gat wan sista long Inglan we hem i harem nogud bitim mak, from we hem i no save gat pikinini. Hem mo man blong hem, tufala i wantem tumas blong gat pikinini, ale tufala i adoptem wan. Be sista ya i no harem gud fulwan. Hem i talem se: “Taem yu adoptem pikinini, i no sem mak long pikinini we yu yu bonem.”

8 Baebol i talem se ol woman we oli bonem pikinini bambae “oli stap gud.” (1 Timoti 2:15) ?Olsem wanem? ?Hemia i min se ol woman oli mas gat pikinini blong kasem laef we i no save finis? !Nogat! Vas ya i wantem soemaot se taem wan mama i bisi blong lukaot gud long ol pikinini blong hem, hem i no gat taem blong tokbaot man mo pusum nus blong hem long bisnes blong ol narafala. (1 Timoti 5:13) Be maet woman ya i gat wan narafala trabol long mared no long famle blong hem.

Jehova i mekem plante promes long Baebol we oli save givhan long yumi long hadtaem

9. ?Wanem bigfala trabol we plante mared man mo woman oli fesem?

9 Wan bigfala trabol we plante mared man mo woman oli neva ting se bambae oli fesem, hemia taem wan long tufala i ded. I tru, yumi ol Kristin, yumi bilif strong long promes blong laef bakegen, mo samting ya i save leftemap tingting blong yumi bigwan. (Jon 5:28, 29) Papa blong yumi Jehova, i mekem plante promes long Baebol we oli save givhan long yumi long hadtaem ya. I gud yumi tokbaot olsem wanem Jehova i givhan long sam man blong hem bifo, blong oli harem gud.

?Wanem i save givhan long yu taem man no woman blong yu i ded? (Yu luk haf 9 mo 12)

OL SAMTING WE OLI GIVHAN

10. ?Wanem i givhan long Hana? (Yu luk pija long stat blong stadi.)

10 Baebol i tokbaot wan man, nem blong hem Elkana, we i gat tu woman blong hem, Hana mo Penina. Elkana i lavem Hana tumas be tufala i no gat pikinini. Be Penina i gat plante pikinini wetem Elkana. (Ridim 1 Samuel 1:4-7.) Mowas, Penina i gohed “evri yia” blong jikim Hana, from we hem i no save gat pikinini. Hana i stap harem nogud tumas. Be i gat wan samting we i givhan long hem, hemia prea. Hana i go long haos blong Jehova, mo i mekem wan longfala prea. Hem i askem long Jehova blong i givim wan pikinini boe long hem. Baebol i talem se, afta we hem i prea “hem i harem gud.” (1 Samuel 1:12, 17, 18) Hem i trastem Jehova. Hem i save se bambae Jehova i mekem wan samting. Maet Jehova i givim wan pikinini boe long hem, no maet hem i yusum wan narafala rod blong mekem Hana i harem gud.

11. ?Wanem i save givhan long yumi?

11 From we yumi sinman mo yumi laef long wol blong Setan, bambae ol trabol i gohed nomo. (1 Jon 5:19) Be i gat rod blong kasem help. Olsem Hana, yumi save prea long Jehova, ‘God ya we i stap leftemap tingting blong man.’ Hana i talemaot ol filing blong hem long Jehova, mo i prea wetem fulhat blong hem. Yumi mas mekem sem mak taem yumi harem nogud. I no naf nomo blong talem problem blong yumi long Jehova. Be yumi mas prea wetem fulhat blong yumi, talemaot evri samting, mo eksplenem gud ol filing blong yumi.—Filipae 4:6, 7.

12. ?Wanem i givhan long Ana?

12 Maet yumi stap harem nogud tumas from we yumi no gat pikinini, no from wan we yumi lavem hem i ded. Be i gat sam samting we oli save givhan long yumi. Yu traem tingbaot wan woman we i laef long taem blong Jisas, nem blong hem Ana. Hem i mared seven yia nomo, nao man blong hem i ded. Mo i luk olsem se hem i no gat pikinini. ?Wanem i givhan long Ana? Baebol i talem se: “Hem i neva mestem blong kam long haos tempol.” Mo taem Ana i gat 84 yia, hem i stap go yet long tempol, blong prea long Jehova mo blong mekem wosip long hem. (Luk 2:37) Samting ya nao i givhan bigwan long Ana mo i mekem hem i harem gud, nating se hem i gat plante trabol.

13. ?Olsem wanem ol gudfala fren oli save givhan long yumi?

13 Ol gudfala fren long kongregesen oli save mekem yumi harem gud. (Ol Proveb 18:24) Traem tingbaot wan gel we nem blong hem Polin. Hem i gat faef yia nomo taem mama blong hem i lego Jehova. Polin i harem nogud tumas, mo laef blong hem i had. Taem hem i kam bigwan moa, wan paenia we nem blong hem An, i leftemap tingting blong hem mo i givhan long hem. Polin i talem se: “An i no wan famle blong mi, be mi harem se hem i kea, mo i wari long mi. Gudfala fasin ya blong hem i givhan long mi, blong mi gohed blong wosipim Jehova.” Taem i pas, nao mama blong Polin i kambak long kongregesen. Polin i glad tumas, mo An tu i glad, from we hem i givhan long Polin blong i gohed blong wosipim Jehova.

14. ?Wanem ol blesing we yumi kasem taem yumi givhan long narafala?

14 Taem yumi stap mekem ol gudfala samting blong givhan long ol narafala, yumi fogetem ol trabol blong yumi. Plante sista we oli mared mo plante we oli no mared, oli stap bisi long wok blong talemaot gud nius blong Kingdom long ol narafala. Oli glad from we oli save se oli stap wok wetem Jehova, mo oli stap mekem samting we hem i wantem. Yumi evriwan i save talemaot gud nius long ol narafala. Long rod ya, yumi soemaot se yumi stap tingbaot olgeta. Mo tu, yumi save mekem sam samting blong soemaot kaen fasin long ol brata mo sista. Taem yumi mekem olsem, yumi laekem olgeta moa. (Filipae 2:4) Baebol i talem se aposol Pol i kaen long ol narafala, “olsem wan mama we i stap fidim bebi blong hem we hem i lavem tumas.” Pol i leftemap tingting blong ol brata mo i mekem olgeta oli harem gud, “olsem wan papa i stap mekem long ol pikinini blong hem.”—Ridim 1 Tesalonaeka 2:7, 11, 12.

GIVHAN LONG OL FAMLE

15. ?Jehova i givim wok ya blong tijim pikinini long hu?

15 ?Olsem wanem yumi save givhan long ol famle long kongregesen? Samtaem, ol niuwan oli wantem se yumi givhan long olgeta blong oli tijim pikinini blong olgeta long Jehova, no maet oli wantem se yumi stadi wetem pikinini. Baebol i talem se, Jehova i givim wok ya blong tijim mo trenem pikinini long Papa mo Mama nomo. (Ol Proveb 23:22; Efesas 6:1-4) Maet narafala i save givhan, be Papa mo Mama nao i mas tijim pikinini blong tufala. Long rod ya, tufala i save storian plante wetem pikinini oltaem.

Ol papa mo mama oli mas storian wetem pikinini blong olgeta oltaem

16. ?Wanem sam samting blong tingbaot taem yu stadi wetem pikinini blong narafala?

16 Sipos wan papa no mama i askem long yu blong yu stadi wetem pikinini blong hem, yu no mas traem tekem ples blong papa no mama ya. Sipos yu stadi wetem wan pikinini we papa mo mama blong hem i no stap long trutok, i gud yu stadi long haos blong hem taem papa mo mama i stap. Sipos no, yu mo wan narafala Witnes, yutufala i stadi wetem hem long wan ples blong spel no long wan narafala ples we i gat plante man. Olsem nao, ol narafala man oli no save gat nogud tingting long yu. Sloslo, maet papa mo mama i luksave se, i wok blong tufala nao blong tijim pikinini long Jehova.

17. ?Olsem wanem ol pikinini oli save leftemap tingting blong ol narafala long famle?

17 Ol pikinini we oli lavem Jehova, oli save leftemap tingting blong ol narafala long famle mo givhan long olgeta. ?Oli mekem samting ya olsem wanem? Oli respektem papa mo mama blong olgeta, mo oli mekem sam wok blong givhan long tufala. Mo tu, ol pikinini oli leftemap tingting blong ol narafala long famle taem oli holemstrong long Jehova. Papa blong Noa we nem blong hem Lamek, i wosipim Jehova bifo we bigfala wota i kavremap wol. Hem i tokbaot Noa, i talem se: “Pikinini ya bambae i givim spel long yumi, we bambae yumi spel lelebet long ol hadwok blong yumi long graon ya we Hae God i jajem finis, i mekem i kam nogud.” Profet tok ya i kamtru afta we bigfala wota i godaon, nao Jehova i tekemaot trabol we hem i putum long graon blong mekem i kam nogud. (Jenesis 5:29; 8:21) Tede, ol pikinini we oli gohed gud long wok blong Jehova, oli leftemap tingting blong ol narafala long famle. Oli givhan long olgeta blong stanap strong naoia mo long fiuja.

18. ?Wanem i save givhan long yumi taem yumi kasem trabol?

18 Tede, plante man blong Jehova we oli kasem trabol, oli harem gud taem oli prea, oli tingting dip long ol eksampol long Baebol, mo oli fren gud wetem ol brata mo sista. (Ridim Ol Sam 145:18, 19.) Oltaem Jehova i rere blong leftemap tingting blong yumi mo givhan long yumi, blong yumi naf blong stanap strong taem yumi kasem trabol!